DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1897 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 15 — nas, ili naše potomke takova eventualna potreb azateče praznoruke t. j . bez one vrsti drvlja, koja se bude tražila. Prema tomu bio bi konačni rezultat ovog razmatranja slieđeći: 1. više spomenuti paragraf ugovora jeste u svima onima zabranama, odnosno sječinama suvišan, gdje biela mladikovina nije starija od hrastovog naraštaja i gdje joj smjesa ne prekoračuje 50"|o; 2. ta smjesa ne 6e sve do 20 godine ugrožavati hrastovinu, predpostaviv, da će se u 20 godini izvesti prva prorieda; 3. uzgajanje čistoga hrastika preporučuje se istom počam od 60—80 godine, jer istom u toj dobi počima hrast dobivati svoju vriednost, dočim mu je izpod te starosti vriednost bila ili jednaka, ili većim dielom puno manja od vriednosti biele šume. Iz svega sliedi, da ćemo mi sa hrastovom šumom morati uprav onako gospodariti, kakovu smo ju prvo 50—60 godina gotovu od prirode pomisli: biti će naime čistih hrastića, biti će ih pomješanih u ovakovoj i onakovoj smjesi, kako to bude stojbina i priroda, a ne mi nalagali. Zemljištne zajednice. Piše CraŠO Vac, krapinski šumar. Naše dosadanje gospodarstvo i uprava u šumah bivšeg provincijala, osnivala se je na poznatoj normativnoj naredbi od godine 1871. — Četvrt stoljeća bila nam je ona podlogomoslonom u provadjanju šumarskog rada; a od sada će ju samo povjest šumarstva spominjati! Hvala Bogu, da je ipak nakon 25 godinah bezkriepostnom postala. U pogledu samoga gospodarstva sa dobrom zemljištnih zajednica stvoreno je više zakona, te je time otvoren kod nas |
| ŠUMARSKI LIST 1/1897 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 16 — , dobar temelj, za uspješni dalnji rad. Do nas je ali samih, da se sa tom stečevinom sbilja i okoristimo. S toga sam naumio ovom raspravicom, da na temelju zakona 0 zemljištnih zajednica od 25. travnja 1894. cienjenim sudrugovima razložim rad, koji se u krapinskom šum. kotaru već provadja, akoprem glede toga ne ima još provedbene naredbe. Svakako će svaki rad, obavljen na temelju zakona, biti predradnja, na korist budućemu radu, jer poznata rečenica kaže : »,Svako sadanje iskustvo u praksi, jeste škola, u kojoj se uČi za uspješni rad u budućnosti« ! I. Obćeiiito 0 zemljištnih zajednica. Naše zemljištne zajednice jesu u malom ono, što su u velikom imovne obćine u bivšoj ktajini. Jedino su što se tiče pravnog temelja različite, pošto su postale iz različitih služnosti. Nu svrha i dalnji obstanak jeste jedno te isto. Imovne obćine, kao velika moralna tjela, jesu u stanju iz svojih prihoda uzdržavati i upravljati se i to putem u tu svrhu ustrojenih gospodarstvenih ureda. Pošto zemljištne zajednice to učiniti mogle nisu (izim malih iznimaka), priskočila je zemlja u pomoć, te je sa zajedničkim doprinosom zemljištnih zajednica i zemlje, omogućena jedinstvena uprava i osigurano je »potrajno gospodarenje.« Zakonom od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje, osigurano je šumsko gospodarstvo u svakom pogledu. JSTu ako i je sućnost uredjena zakonom, to još nije dosta nego treba, da bude gospodarstvo uredjeno i u administrativno upravnom pogledu. Zaludu je šumaru rad, ako ne ima vani u narodu i kod obćine pomoći. Kod imovnih obdinah koncentriran je sav gospodarstvenoupravni rad kod gospodarstvenog ureda, dočim je u bivšem provincijalu, sva administracija i blagajničko rukovanje predana upravnim obćinama t. j . obćin. poglavarstvima. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1897 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 17 — Naše upravne obćine imaju da rukovode razne poslove; a sada im je zakonom predana u ruke administracija i blagajničko rukovanje zemljištnih zajednica. Jedan od glavnih faktora kod prvog uredjenja i dalnjeg provadjanja gospodar, osnova i administrativnih poslova, jest e obćinsko poglavarstvo, u čijem području se zemljištne zajednice nalaze. Da vidimo! II. Prvo uredjeiije. Na temelju § 44. dužne su upravne obćine, na poziv upravne oblasti, zastupstvu zem. zajednica, kojim nedotječu sredstva za samostalno blagajničko rukovanje, biti na ruku po SVOJiil organih; naročito da vode račune, primaju i izdaju gotovinu, kao i da sastavljaju zapisnike i podneske u upravnih i blagajničkih poslovih zajednice. Poslovanje to ima se voditi razlučeno od posalah upravne obćine. Gornja tvrdnja jeste, dakle osnovana, t. j . obćin. poglavarstvo rukovodi sve! Da vidimo dakle to poslovanje: a) Najglavniji i prvi posao jeste osnovanje temeljnih knjiga suovlašteni k a. Istina bog, da su temeljne knjige i prije postojale, ali usljed provedenih dioba, razvrgnuća gradj. zajednica, nasljedstva, kupovine itd. nastala je velika promjena u pravu suvlastnosti na zajedničku imovinu. Ovo je važan posao, pak treba da se savjestno i provede. Iz temeljnih knjiga vidimo pravu sliku zajednice, sa pravnoga gledišta; vidimo, tko je vlastan koristi crpiti, i terete nositi, prema razmjeru selištne pripadnosti! Na temelju temeljnih knjiga sazivlje se glavna skupština suovlaštenih, izabire se zastupstvo zemlj. zajednica, propisuje se porez, namet itd. Pak kao što je gradjanska gruntovnica ogledalo vlastnosti i tereta; treba da je i temeljna knjiga savjestno sastavljena; u kojoj će se zrcaliti pravo suvlastnosti za mnogo i mnogo decenijah. 2 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1897 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 18 — b) Drugi i važan posao je sastav proračuna. Svako kućanstvo osniva se na proračunu, ako je ovo klimavo, slaba je i ciela sgrada. Gospodarstveni uredi u biv. krajini imaju jedan proračun; dočim ovdje je obratno — koliko zemljištnih zajednica, toliko i proračuna. Ovo je naravna posljedica. Svaka zemljištna zajednica imade posebnih tereta, dužnosti, prihoda itd. pak je stoga potreban za svaku zemlj. zajednicu kao moralno tjelo i posebni proračun. Da je i to važan posao za obć. poglavarstvo, netrebam ni dokazivati. c) Malo je zemlj. zajednica, koje mogu svoje terete podmirivati iz svojih prihoda. Uz proračun treba i razporezn i registar sastaviti. Manjak u proračunu treba pokriti nametom na suovlaštenike, prema pravu suvlastnosti na zajednički posjed. Ovako je mislim i najpravednije. Prije se je pobirao pašarinski namet, namet na kuče, na glave, na pedi itd. Tomu treba da je sada kraj: kakovo pravo, takovi tereti. d) Sastavili smo proračun i razporezni registar, sada nam još treba osnovati i blagajnički dnevnik, da možemo novac primati, a dakako i izdavati. Opet ono isto: koliko zemljištnih zajednica, toliko i blagajničkih dnevnika. Dakako, da se obć. blagajnik ljuti; ali šta ćemo. e) Uz blagajnički dnevnik treba i glavna knjiga. ISTaravski, da treba toliko glavnih knjiga, koliko ima blagajničkih uplatnih dnevnika. I Što znači glavna knjiga, ne treba ni razlagati. fj Očevidnik šum. šteta, dosudjenih za korist zem. zajednica, treba takodjer osnovati. Obćenito je poznato, da obć. poglavarstva posvećuju malo mara utjerivanju šum. šteta, jer svakomu je zazorno utjerivati šum, štete. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1897 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 19 Nu samo točnom evidencijom i strogim utjerivanjem umanjiti (5e se broj šteta; dočim će se s druge strane osigurati zem. zajednici nuzgredni prihod od utjeranih šum. štet&.. g) Uručbeni zapisnik za poslove zem. zajednica treba takodjer osnovati i razlučeno voditi od zapisnika upravne obćine. Od velike je važnosti posebni uručbeni zapisnik, jer de se time razlučiti spisi, koji se odnose lih na zemljištne zajednice, a biti de i kontrola lakša. b) Zapisnik o sjednicama skupštine ovlaštenika i sjednicama zastupstva zem. zajednica treba takodjer osnovati i posebice voditi, u tvrdo uvezanoj knjizi. Ovo se osniva na § 38. z. z. z. Pošto svi zaključci odviše od potvrde nadležne kr. kot. oblasti, to de se svi zaključci šiljati u prepisu oblasti, u formi izvadka, — kakovo je riešenje na zaključak stiglo, ima se u sjedničkom zapisniku zabilježiti. Tako demo uvjek imati pri ruci zaključke i dotičnu riešitbu kr. kot. oblasti. U prednavedenih točkah razloženo je, koje sve knjige, dnevnike i zapisnike predbježno osnovati imamo kod prvoga uredjenja, da tako od nove godine 1897. odpočmemo rad na korist zemljištnih zajednica. III. Zastupstvo-zemljistnih zajednica. A) Djelokrug. Sve poslov e s upravom imovine zemljištne zajednice, u koliko nisu glavnoj skupštini svih ovlašteni ka pridržani, vodi zastupstvo, kojemu stoji na čelu glavar. Ovo odredjuje § 29. z. o. z. z. Nu odmah zatim glasi § 31.: Glavnoj skupštini ovih ovlaštenika mora biti pridržano pravo: Toč. c) obavljati reviziju računa. » d) sastavljati proračune. » e) odlučivati glede uzimanja ili podjeljivanje zaj mova. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1897 str. 22 <-- 22 --> PDF |
- 20 — Toč. h) odredjivati, kakovi se prinosi imadu^pobi rati u ime statute vine, kao i prema potrebi u ime skupnih užitaka u naravi, pripada jućih pojedinim ovlaštenikom. Kako iz prednavedenog vidimo, glavni i tekući upravni poslovi pridržani su glavnoj skupštini tako, da zastupstva zem. zajednice nije u zakonu označen djelokrug. Jedino § 26. z. o. z. z. glasi: »Unutar granica ovoga zakona i pravovaljano sastavljenih pravilnika, upravljaju i razpolažu zajednice pod nadzorom oblasti, u ovom zakonu naznačenih, samostalno svojom imovinom. Jasno je dakle, da će se djelokrug zastupstva urediti pravilnikom. Stoga bi trebalo kod sastavka istoga obazrieti se na § 31. toč. c), d), e), h) i taj posao predati zastupstvu, kojemu prema svojoj naravi taj posao i pripada. Uzmemo li još u obzir § 25. z. o. z. z., koji odredjuje glede uredjenja šum. gospodarstva, to onda nigdje ne nalazimo, da bi djelokrug zastupstva označen bio. Nadajmo se dakle, da će provedbena naredba visoke vlade prazninu i manjkavost zakona popuniti onako, kako će odnošajima najbolje odgovarati. Dotle moramo čekati i prema dosadanjem običaju postupati. B) Izbor zastupstva. U smislu § 31. toč. b) bira glavna skupština svih suovlaštenika zastupstvo zem. zajednica. Kako se kod izbora glasuje, odredjuje § 32. z. o. z. z. U stupcu II. istog §-a kaže se: »Pobliže ustanove o tom i o načinu glasovanja ustanovljuje zajednica u svojem pravilniku«, evo i tu odlučuje pravilnik, koga još ne imamo. Nu veleslavna kr. županijska oblast u Varaždinu svojim odpisom od 23. studena 1894. br. 10.788. odredila je za cielu županiju varaždinsku, da sezastupstva izaberu. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1897 str. 23 <-- 23 --> PDF |
u smislu § 33. z. o. z. z. nesmije broj članova zastupstva biti manji od tri, a ni veći od 36. Prema tomu odredila je veleslavna kr. županijska oblast, da na svakih 5 selišta ima doći po jedan zastupnik, a gdje ne ima 5 selištah, tamo se ima izabrati najmanje 3 zastupnika; isto tako, gdje ima više od 180 selištah, ne ima se više od 36 zastupnikah izabrati. Ovaj razmjer brojeva jeste praktičan i zgodan, nu uvjek se mora paziti na to, da bude broj zastupstva neparan, radi glasovanja u sjednica i radi izbora glavara zajednice. Kod samoga izbora neka odlučuje većina selištne pripadnosti, od glasujućih suovlaštenika. Tko je dobio veći broj selišta, taj je izabran. Uvjek nam mora biti pred očima suvlastničko pravo, iz kojega nastaju sve koristi i tereti; dakle i pravo zastupanja većine suovlaštenika na zajedničku imovinu, u razmjeru selištne pripadnosti. C) Glavar zem. zajednice. To Vam je u malom isti onaj predstavnik, kao što je predsjednik kod imovnih obćinah. On zastupa zajednicu prema oblastim i trećim osobama. (§ 34. z. o. z. z.) Njega bira zastupstvo prema ustanovama svojega pravilnika, nu pošto još pravilnika ne imamo, nmijem, da je izabran onaj izmedju zastupstva, koji dobije većinu glasova. Naslov tomu glavaru vlastna je svaka zajednica odrediti, prema postojećem običaju; nu pošto ima različnih imena i običaja, mnijem da se jednoličnosti radi, držati zakona. Zato neka se taj naš predstavnik zemlj. zajednice zove za svagda: »Glavar ili predsjednik urbarne, mjestne itd. zemljištne zajednice N. N.« ! Njegov djelokrug i prava, opredjeliti će pravilnik. Dokle toga ne imamo, mislim, da mu je djelokrug, predsjedati skupštinam suovlaštenika i sjednicam zastupstva; kod svih vanjskih radnjah obćinu zastupati itd. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1897 str. 24 <-- 24 --> PDF |
- 22 — Nu pošto zakon ništa ne spominje, da li je to počastna služba ili de mu te imati opredjeliti nagrada, to čekajmo na pravilnik. Šumar će imati najviše posla s tim predstavnikom zemlj. zajednice t. j . sa glavarom ili predsjednikom zem. zajednice. Za željeti bi stoga bilo, da za glavara zajednice bude izabran, što inteligentniji suovlaštenik. Da se i na novčanu nagradu glavaru — ma i najmanju — zaboraviti nesmije, naravna je stvar. Nitko danas ne služi badava. Evo u kratkim crtama predočio sam, što je zemljištna zajednica i kako raditi valja. Pak pošto toga još mnogo za pisati i predočiti ima, to će mo nastaviti u drugom članku. 0 preustrojstvu magjarske više šumarske strukovne nauke. Na zemaljskoj šumarskoj skupštini predavao: Silndor Horvatli, kr. ug. uadsavjetnik. Slavna skupštino! Kada sam prije godinu dana taj predlog stavio, da na današnjoj našoj skupštini, osim na dnevni red uzetih, predmeta i o pitanju naše više strukovne nauke razprav- Ijamo, te kasnije, kada sam na poziv pripravljajućeg odbora referadu ovog pitanja na sebe primio, nije mi pred očima lebdio cilj, da se sa jednim ili drugim aktualnim pitanjem naše više strukovne nauke bavim, ili da na pojedine, u oči udarajuće manjkavosti i pogrieške preporučam brzi liek. Sa ovog gledišta pretresati pitanje, za mene bi na svaki način lakše, a sa gledišta neposrednog uspjeha valjda i koristnije bilo; ali ja ipak mislim, da s jedne strane interesi naše struke, koji su sa pitanjem naše strukovne nauke skopčani, s druge strane veličanstvenost prilike, koja nas je danas ovamo |