DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1897 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 15 — nas, ili naše potomke takova eventualna potreb azateče praznoruke t. j . bez one vrsti drvlja, koja se bude tražila. Prema tomu bio bi konačni rezultat ovog razmatranja slieđeći: 1. više spomenuti paragraf ugovora jeste u svima onima zabranama, odnosno sječinama suvišan, gdje biela mladikovina nije starija od hrastovog naraštaja i gdje joj smjesa ne prekoračuje 50"|o; 2. ta smjesa ne 6e sve do 20 godine ugrožavati hrastovinu, predpostaviv, da će se u 20 godini izvesti prva prorieda; 3. uzgajanje čistoga hrastika preporučuje se istom počam od 60—80 godine, jer istom u toj dobi počima hrast dobivati svoju vriednost, dočim mu je izpod te starosti vriednost bila ili jednaka, ili većim dielom puno manja od vriednosti biele šume. Iz svega sliedi, da ćemo mi sa hrastovom šumom morati uprav onako gospodariti, kakovu smo ju prvo 50—60 godina gotovu od prirode pomisli: biti će naime čistih hrastića, biti će ih pomješanih u ovakovoj i onakovoj smjesi, kako to bude stojbina i priroda, a ne mi nalagali. Zemljištne zajednice. Piše CraŠO Vac, krapinski šumar. Naše dosadanje gospodarstvo i uprava u šumah bivšeg provincijala, osnivala se je na poznatoj normativnoj naredbi od godine 1871. — Četvrt stoljeća bila nam je ona podlogomoslonom u provadjanju šumarskog rada; a od sada će ju samo povjest šumarstva spominjati! Hvala Bogu, da je ipak nakon 25 godinah bezkriepostnom postala. U pogledu samoga gospodarstva sa dobrom zemljištnih zajednica stvoreno je više zakona, te je time otvoren kod nas |