DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 6     <-- 6 -->        PDF

524 —


bine na pojedine uzgojne oblike, jer tek što smo u misli, da
smo stanovito pitanje riešili, bane pred nas nov pojav, koji
nam svu logiku prvanjih naših dokaza iz temelja poremeti*).


Bosansko šumarstvo na milenijskoj izložbi.


Sumište u zaposjednutim zemljama iznaša 2,709.039 ha;
od toga odpada na državu 2,157.269 lia a ostalo na privatnike.
Od gornje površine zapremaju visoke šume 1,446.366 ha.
niske šume i čbunovi 993.814 ha, a alpinski pašnjaci 127.454 ha.
Popriečni prirast iznaša po hektaru


kod punog porasta; kod reduciranog porasta
U visokoj šumi 3.3—4-9 m" 3—3-4 m^
„ niskoj šumi 3´8 3*4
„ cbunovima — O´l—2-6


Uzme li se u obzir, da od visokih šuma odpada na državu


44.783 ha čiste jelove šume, 51.273 ha čiste omorikove, 31.414 ha
čiste borove, 110.858 ha čiste hrastove 579.996 ha čiste bu*)
Upozorujemo čitatelje na sliedeou razpravu Dra Metzgera, polag koje
granje još jednu drugu važnu — po Dru Metzgeru dapače najvažniju — zadadu
obavlja, naime da održi ravnovesje, odnosno stabilitet stabla. Sada znamo dakle već
tri zadaće, koje grane obaviti imaju: 1) čuvati tlo (pod stablom) od izsušanja;
2) čuvati deblo, odnosno kolanje soka od elementarnih nepogoda, i 3) očuvati stabilitet
stabla osobito proti buri. Koje je dakle prava zadaća granatosti? — Ako netko
uztvrdi da čovjek ima ruke za to, da radi, netko će mu priznati, da istinu govori;
ako drugi opet uztvrdi, da čovjek ima ruke zato, da jede, a ne da radi, jer da ima
i takovih ljudi, koji ništa ne rade, a ipak moraju jesti, i to — s rukama, tada ćemo
i tu theoriju morati odobriti, akoprem naoko stoji sa prvom u oprieci... Nu kao što
je sa ljudskim rukama, tako je i sa granjem stabla: i jedno i drugo je organ bez
kojega jedan individuum, jedno družtvo (bilo ljudi, bilo stabala) obstati ne može.


Tamo, gdje je potrebno, rade svi ljudi jednog đružtva, i rastu gve grane jednog
stabla; tamo, gdje to nije nuždno, gdje je ržd jednih nadomješten radom drugih, ili
gdje su jedna stabla zaštićena drugima, a ova opet trećima i sve tako do ruba šume,
gdje stabla poČimaju sve većma granati, — tamo ne moraju svi ljudi raditi, niti sva
stabla granje do zemlje imati. Pa kao što napokon ruke nisu samo za to, da s njima
radimo, s njimi se hranimo i branimo, nego kako je poznato imaju još mnogo drugih
zadaća da obave, tako će biti i sa granjem, — osim trijuh gore spomenutih, imati
će one valjda još triput toliko raznovrstnih nama poznatih i još nepoznatih funkcija
da obavljaju. Uredn.




ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 525 —


kove, zatim 628.042 ha mješovite četinjače i listače šume; nadalje
da se nizka šuma sastoji od 184.630 ha čiste hrastove,
od 156.371 ha čiste bukove i od 56.376 ha pomješane (hrastove
i bukove), napokon .186.072 ha od svih u Bosni i Hercegovini
rastućih vrsti drvlja, tada valja priznati, da je to
šumište u istinu vriedno one velike pažnje, koju joj austrougarska
vlada posvećuje. Kod tako racijonalnoga postupka, ne
ima dvojbe, da će te šume biti trajno i izdašno vrelo dohodka.


Kad je austro-ugarska vlada godine 1878. te zemlje okupirala,
zatekla je šumske odnošaje u najvećem neredu.


Otomanska vlada izdala je doduše šumski zakon i nekoje
propise u svrhu boljega gospodarenja sa šumama, ali nije imala
organa, koji bi taj zakon i propise u kriepost uveli. Osim toga
nije bilo ni tržišta, niti velike industrije. Nu sadanja uprava
organizirala je šumsku službu, koja je spojena sa političkom
zemaljskom upravom, kojoj na čelu stoji zajedničko ministarstvo
financija, te ta služba sada već posve dobro funktijonira.
Sada postoji jedan šumarski odsjek u Sarajevu sa nuždnim
višim i pomoćnim osobljem; kao u krilu vlade, tako je i kod
postojećih šest okružnih i 52 kotarskih oblastih ponamješteno
nuždno šumarsko osoblje.


Sve unutar jedne kotarske oblasti nalazeće se državne
šume sačinjavaju jednu gospodarstvenu jedinicu, koje stoje pod
upravom kotarskih šumarskih referenata. Samo oni šumski
predjeli, u kojima se vanredno živahno radi, tvore posebne
gospodarstvene odjele; u takove je za sada uvršteno 128.600 ha
visoke šume, te u njima vodi neposredno šumski odsjek zemaljske
vlade gospodarstvenu kontrolu, doČim se u ostalim
šumama vodi kontrola uz pripomoć okružnih referenata. I privatne
šume nadzire vlada polag propisa izdanih i prilagodjenim
tamošnjim odnošajima.


Zajedničko ministarstvo financija kontrolira sa svojimi
izaslanici sveukupnu zemaljsku šumarsku službn. Da se doskoči
potrebi na upravnim činovnicima, ustrojena je državna srednja
šumarska škola u Sarajevu, a poskrbljeno i za obćenitu naobrazbu
šumarskoga osoblja.




ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 526 —


Šumska uprava nastoji od prvog svog postanka, kako bi
ostvarila sve one uvjete, bez kojih ne ima pravoga šumskoga
gospodarstva. U tom pogledu je već puno učinjeno: izmjera i
kartiranje šumišta već je dogotovljeno, isto tako je malo ne
posve dovršena izlučba državne šume od privatne a za tim i
omedjašenje državnog šumskog posjeda. Sada se istražuju potanji
sastojinski odnošaji, a ondje, gdje se sastojine mogu
intenzivnije ukorišćivati, tamo se već uredjuju prihodi, — a to
je već učinjeno za 108.075 ha visoke, i 4450 ha hrastove guIjače
šume. Drvna i pašarinska služnost tako je uredjena, da
tima služnostima obterećene šume ne će trpiti. Čuvanje šuma
biva godimice podpunije, a podmladjivanje zabataljenih šuma
započelo je zagajenjem od 44,800 ha šumišta. Administrativne
predradnje za saniranje onih dielova, koje ugrožuje kras u
punom su toku, te su u kotaru Zupanjac već i uspjele. Proizvadjanje
šumske robe baca već liep dohodak, jer same franceske
dužine proizvadja se godišnje oko 15 milijuna komada.
Bosanska hrastova duga odlikuje se gustim, jednoličnim prirastom
te velikom kalavošću. Sa izradbom omorikovog, jelovog,
borovog i bukovog tehničkog drveta bave se četiri moderne
parne pile, a medju tima je najznatnija ona u Doberlinu od
Ote Steinbeissa i dr.; osim toga radi 137 jednostavnih vodenih
pila, koje ukupno oko 250.000 m^ panjeva na godinu
izpile. Drvo je vanredne vrstnoće; prašumske omorike imaju
promjer od 1´5 m, fini i jednako debeli prirast; deblovina je
čista od granja i posve zdrava te usljed toga daje piljenu robu
prve vrsti. Godišnja proizvodnja ugljena za mladu domaću
industriju iznaša 800.000 hl. Proizvodnja trieslovine iz hrastovine
obavlja se sustavno na 6770 ha guljevače šume. Osim
toga proizvadja se i mnogovrstna roba iz ostalih vrsti drveća,
i to djelomice u vlastitoj režiji, a djelomice od drvotržaca;
medju ostalim i do tri milijuna bukove duge za embalažu brašna
i inih južnih plodina; ta sitnija roba prodaje se koje u zemlji,
koje izvan zemlje. Kao osobiti specijalitet valja iztaknuti drva


za rezonancu i klaviaturu. koje se proizvadjaju iz prašuma kod




ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 527 —


Skender-Vakufa i radi fine gradje u velikoj cieni stoje. U
nizkoj cbunovoj šumi proizvadjaju se racijonaliiim načinom
štapovi, koji se onda u Derventi fagoniraju i unosno prodaju;
godine 1895 izradjeno je oko 300.000 štapova. Za domaću industriju
rabi se zna,tna količina šiškei sumaha (rujevine); medju
ostalima troši grad Visoko godišnje oko 150.000 oka (2-5 funti),
došim erarska kožara u Jeleci oko 30.000 klg, sumaha.


Izradbu i dobavu raznih šumskih proizvoda obavlja ili
šumska uprava sama, ili kupci i konsumenti. U tu svrhu postoje
razne sgrade, strojevi, ceste i putevi; do sada je zemaljski
erar sagradio 60 km. šumskih putova i 33 km. šumskih željeznica,
dočim su privatna poduzeća podigla 85 km. šum. cesta,
a od toga 42 km. za lokomotivu. Za tocilanje i splavljivanje
uredjeno je 170 km. riečnih i potočnih korita; za proizvodnju
trieslovine iz guljače kore, šiške i sumaha postoje tvornice, isto
tako i za impregnaciju bukovih podvlaka, koje tvrdka Guido
Eiiitgers iz Beča sa mješavinom od klorcinka i kreosot ulja
impregnira.


Što se lova tiče, to je nedvojbeno, da se je u zaposjednutim
pokrajinama do godine 1878. lovilo na jelene, đivokoze,
zečeve i divlje svinje u svako doba godine sa oštrimi kopovi
(brakirci). Usljed tako neracijonalnog načina lova, kao i usljed
pošasti, propao je jelen početkom ovoga stoljeća; jedini su
rogovi, koji se kod pojedinoga nalaze jošte svjedokom, da je
negda tuđe živio. Od početka okupacije, pa sve do danas, posvetila
je sadanja uprava što veću pomnju lovstvu; isprvice sa
shodnima naredbama, a godine 1893. sa gotovim lovskim zakonom
; u tom zakonu raspravljeno je pitanje o lovskom pravu,


o uvjetima lova, o rezerviranim lovištima i o nagradama za
škodljivu divljač. Posljedice toga zakona već se opažaju, jer se
je koristna divljač počela vidljivo umnažati; od koristne divljači
ima u Bosni i Hercegovini: divokoza, srna, zečeva, tetrieba,
Iještaraka, jarebica, gusaka, pataka, šljuka, bekasina i t. d.


ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 10     <-- 10 -->        PDF

528 —


a od škodljive: medjeda, vukova, lisica, mačaka, kuna, vidara
i t. d. Ima i divljih svinja Od ptica grabilica zastupane
su osim nekolicine velikih sjevernih sokolova i sova, svekolike
evropske danje i noćne grabilice.


Sa ribarenjem baratalo se je prvo okupacije bezobzirno;
sada je i tomu došao kraj. Izdaju se naime »dozvole«, koje
glase na stanovite riecne i potočne predjele i za koje se dozvole
ustanovljena pristojba uplatiti mora. Neograničeno hvatanje
riba i raka, zatim prodaja u svako doba godine, te napokon
uporaba ubitačnih sredstava kod hvatanja, zabranjena je. Bosansko-
hercegovačke vode hrle ili crnomu ili jadranskomu
moru. U dolnjem teku Savskih pritoka nalazimo kečigu i soma,
koji zna do 50 klg. težak biti; dočim su hercegovačke vode,
ponajpače Neretva, pune jegulja, za koje se u Čapljini nalazi
tvornica za konserviranje. U brdskim vodama obitavaju plemenite
salmonide, naime pastrve i mladice; a osim ´njih, ima
kao u Narenti tako i u ostalim potocima: šarana, štuka, šiljeva
okana i t. d. U Vrbasu, kao i u potocima oko Livna živi
plemeniti rak od znatne veličine, koji se u trgovini puno traži.
Na izvoru Bosne, nedaleko kupališta Ilidže, ustrojena ribarska
razplodna postaja, kojoj je zadaća da razplodi plemenite vrsti
pastrva. —


Pojedini izložci, koji su u šumarskom paviljonu izloženi
veoma su poučni, a medju tima navesti ćemo kao najznamenitije
sliedeće :


1. Predočeno je u kojoj se mjeri 48 vrsti drva prigodom
pougljivanja pogledom na duljinu, debljinu, težinu i drvnu
gromadu steže (schwinden).
2. Prikazana je skupina od 115 u zaposjednutim zemljama
nalazećih se vrsti drvlja u obliku knjige sa botaničkim, njemačkim
i zemaljskim (hrvatsko-srbskim) nazivljem. U toj skupini
manjka: Larix europea T)V, Pinus cembra L. i Pinus
podus, pošto tih vrsti u obće niti ne ima u zaposjednutim po


ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 529 —


krajinama; usuprot odlikuje se tamošnja šumska flora sa dvije
endemičke vrsti, a te jesu: Pinus leucođermis Ant. i Pinus
omorica Panč. Onaj prvi -— bjelokori bor — postigne visoku
starost; tabla br. 5 u ^paviljonu pokazuje nam takav jedan
primjerak, koji je izrasao na dubokom humoznom dolomitnom
tlu, u morskoj visini od 1230 m., te je star 476 godina. To
je stablo 29 m. visoko, u prsnoj visini 63 cm. debelo, a ima
drvnu gromadu od 3´74m´, od koje 87o na koru odpada; postotni
prirast drvne dromade zadnjih 6 godina iznaša 0´41 m«,
a obični mu je broj 0"42. — Drvo je podpuno zdravo, godovi
su puno finiji od onih crnoga bora, koji je na istom mjestu
izrasao, kvalitativno je puno bolje, čvršće, trajnije, te za stolarski
posao vanredno sposobno. Urodjenici ciene to drvo puno
više, nego ono običnoga bora, dapače stavljaju ga u isti red sa
hrastovinom; osim toga odlikuje se sa osobitim aromatičnim
mirisom. Taj bor raste kao u čistoj, tako i mješovitoj sastojini
u družtvu sa četinjačama i listačama, te se penje do skrajnje
granice šumske vegetacije naime do 1500 m morske visine. —


Pančićeva »omorika« nalazi se na triasu u visini od
900—1200 m, tuđe je ima u prašumi, djelomice u čistoj, a
djelomice u mješovitoj sastojini u družtvu sa običnom omorikom
i ostalimi vrstmi. I ona dosegne visoku starost, a da ipak sačuva
zdravo drvo. Jedno 93 godine staro stablo pokazuje
visinu od 23*5 m, debljinu od 27 cm, grvnu gromadu od 0"582 m´,
i oblični broj 0"43. Godovi su joj puno finiji od onih obične
omorike, ali piljenice niesu čiste, jer imaju puno uraštenih
sitnih grana.


3. Dvanaest tabela, koje pokazuju prirast i analisu dotičnih
stabala, koji potiču iz bosanskih prašuma, u dobi od
240—407 godina, izraslih u visini od 700—1500m. Izvanredna
je jedna omorika: 240 godina stara, 60 m. visoka, 116 cm.
u prsnoj visini debela, sa 18"79 m^ drvne gromade, koja je
posve zdrava.
4. Opisi, slike, i naravno predočenje šumskih radnja kod
izradbe i dopreme panjeva i inih drva do šumskih željeznica i


ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 530 —


puteva; zatim radnja na pilani i izradbe dužice; napok proizvodnje
i sušenje kore guljače i t. d.


5. Uzorci svijuh u prometu se nalazećih drvnih proizvoda,
počam od velikog obrta pa sve do najmanjih za pokućtvo
nuždnih predmeta.
6. Uzorci šumskih sgrada, modeli i uzorci šumskog alata,
pilana, strojarnica i t. d.
7. Jedan sastojinovid Bosne i Hercegovine, na kojem su
predočene sastoji ne po vrsti drvlja, zatim razne prometne sgrade
i šumske kuće.
8. Pregledni i sastojinovid šumskog kotara Vareš sa pripadajućima
šum.-gospodarstvenima skrižaljkama.
9. Relief karta šumskog kotara Ignian Bjelašnica sa lječilištem
llidže i sa državnom gospodarskom postajom u Butmiru
kod Sarajeva.
10. Tipične slike iz prašuma.
11. Preko 20 izvrstno prepariranih komada škodljive i
i koristne divljači, stranom pojedince, stranom u značajnim
grupama.
12. Preko 30 raznih riba, koje se u Bosni i Hercegovini
hvataju.
13. U tim pokrajinama nalazeći se ribarstvu škodljivi
grabežljivci.
14. Kod tamošnjega ribarenja uporabljivane mreže i ine
ribarsko sprave.
15. Od vrbovih šiba pletene košare za hvatanje divljih pataka.
16. Domaća željeza i hvatala za raznu škodljivu zvjerad.
17. Domaće lovačko oružje, kojim se je lovilo prije
okupacije
18. Li epa skupina srnećih i inih rožčića.
Da je ta izložba tako liepo uspjela valja zahvaliti kao
organima zajedničkoga financ ministarstva, tako i onima zemaljske
vlade u Sarajevu*. Preveo J. K.


* u pomanjkanju izvornog opisa bos.-harceg. šumarskoga paviljona, preveli
smo ovaj članak iz „Oest. F. unđ Jagdzeitung", da tako dobijemo cjelokupnu sliku
najglavnijih šum. izložaka na milenijskoj izložci Uredn.