DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 6 <-- 6 --> PDF |
524 — bine na pojedine uzgojne oblike, jer tek što smo u misli, da smo stanovito pitanje riešili, bane pred nas nov pojav, koji nam svu logiku prvanjih naših dokaza iz temelja poremeti*). Bosansko šumarstvo na milenijskoj izložbi. Sumište u zaposjednutim zemljama iznaša 2,709.039 ha; od toga odpada na državu 2,157.269 lia a ostalo na privatnike. Od gornje površine zapremaju visoke šume 1,446.366 ha. niske šume i čbunovi 993.814 ha, a alpinski pašnjaci 127.454 ha. Popriečni prirast iznaša po hektaru kod punog porasta; kod reduciranog porasta U visokoj šumi 3.3—4-9 m" 3—3-4 m^ „ niskoj šumi 3´8 3*4 „ cbunovima — O´l—2-6 Uzme li se u obzir, da od visokih šuma odpada na državu 44.783 ha čiste jelove šume, 51.273 ha čiste omorikove, 31.414 ha čiste borove, 110.858 ha čiste hrastove 579.996 ha čiste bu*) Upozorujemo čitatelje na sliedeou razpravu Dra Metzgera, polag koje granje još jednu drugu važnu — po Dru Metzgeru dapače najvažniju — zadadu obavlja, naime da održi ravnovesje, odnosno stabilitet stabla. Sada znamo dakle već tri zadaće, koje grane obaviti imaju: 1) čuvati tlo (pod stablom) od izsušanja; 2) čuvati deblo, odnosno kolanje soka od elementarnih nepogoda, i 3) očuvati stabilitet stabla osobito proti buri. Koje je dakle prava zadaća granatosti? — Ako netko uztvrdi da čovjek ima ruke za to, da radi, netko će mu priznati, da istinu govori; ako drugi opet uztvrdi, da čovjek ima ruke zato, da jede, a ne da radi, jer da ima i takovih ljudi, koji ništa ne rade, a ipak moraju jesti, i to — s rukama, tada ćemo i tu theoriju morati odobriti, akoprem naoko stoji sa prvom u oprieci... Nu kao što je sa ljudskim rukama, tako je i sa granjem stabla: i jedno i drugo je organ bez kojega jedan individuum, jedno družtvo (bilo ljudi, bilo stabala) obstati ne može. Tamo, gdje je potrebno, rade svi ljudi jednog đružtva, i rastu gve grane jednog stabla; tamo, gdje to nije nuždno, gdje je ržd jednih nadomješten radom drugih, ili gdje su jedna stabla zaštićena drugima, a ova opet trećima i sve tako do ruba šume, gdje stabla poČimaju sve većma granati, — tamo ne moraju svi ljudi raditi, niti sva stabla granje do zemlje imati. Pa kao što napokon ruke nisu samo za to, da s njima radimo, s njimi se hranimo i branimo, nego kako je poznato imaju još mnogo drugih zadaća da obave, tako će biti i sa granjem, — osim trijuh gore spomenutih, imati će one valjda još triput toliko raznovrstnih nama poznatih i još nepoznatih funkcija da obavljaju. Uredn. |
ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 525 — kove, zatim 628.042 ha mješovite četinjače i listače šume; nadalje da se nizka šuma sastoji od 184.630 ha čiste hrastove, od 156.371 ha čiste bukove i od 56.376 ha pomješane (hrastove i bukove), napokon .186.072 ha od svih u Bosni i Hercegovini rastućih vrsti drvlja, tada valja priznati, da je to šumište u istinu vriedno one velike pažnje, koju joj austrougarska vlada posvećuje. Kod tako racijonalnoga postupka, ne ima dvojbe, da će te šume biti trajno i izdašno vrelo dohodka. Kad je austro-ugarska vlada godine 1878. te zemlje okupirala, zatekla je šumske odnošaje u najvećem neredu. Otomanska vlada izdala je doduše šumski zakon i nekoje propise u svrhu boljega gospodarenja sa šumama, ali nije imala organa, koji bi taj zakon i propise u kriepost uveli. Osim toga nije bilo ni tržišta, niti velike industrije. Nu sadanja uprava organizirala je šumsku službu, koja je spojena sa političkom zemaljskom upravom, kojoj na čelu stoji zajedničko ministarstvo financija, te ta služba sada već posve dobro funktijonira. Sada postoji jedan šumarski odsjek u Sarajevu sa nuždnim višim i pomoćnim osobljem; kao u krilu vlade, tako je i kod postojećih šest okružnih i 52 kotarskih oblastih ponamješteno nuždno šumarsko osoblje. Sve unutar jedne kotarske oblasti nalazeće se državne šume sačinjavaju jednu gospodarstvenu jedinicu, koje stoje pod upravom kotarskih šumarskih referenata. Samo oni šumski predjeli, u kojima se vanredno živahno radi, tvore posebne gospodarstvene odjele; u takove je za sada uvršteno 128.600 ha visoke šume, te u njima vodi neposredno šumski odsjek zemaljske vlade gospodarstvenu kontrolu, doČim se u ostalim šumama vodi kontrola uz pripomoć okružnih referenata. I privatne šume nadzire vlada polag propisa izdanih i prilagodjenim tamošnjim odnošajima. Zajedničko ministarstvo financija kontrolira sa svojimi izaslanici sveukupnu zemaljsku šumarsku službn. Da se doskoči potrebi na upravnim činovnicima, ustrojena je državna srednja šumarska škola u Sarajevu, a poskrbljeno i za obćenitu naobrazbu šumarskoga osoblja. |
ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 526 — Šumska uprava nastoji od prvog svog postanka, kako bi ostvarila sve one uvjete, bez kojih ne ima pravoga šumskoga gospodarstva. U tom pogledu je već puno učinjeno: izmjera i kartiranje šumišta već je dogotovljeno, isto tako je malo ne posve dovršena izlučba državne šume od privatne a za tim i omedjašenje državnog šumskog posjeda. Sada se istražuju potanji sastojinski odnošaji, a ondje, gdje se sastojine mogu intenzivnije ukorišćivati, tamo se već uredjuju prihodi, — a to je već učinjeno za 108.075 ha visoke, i 4450 ha hrastove guIjače šume. Drvna i pašarinska služnost tako je uredjena, da tima služnostima obterećene šume ne će trpiti. Čuvanje šuma biva godimice podpunije, a podmladjivanje zabataljenih šuma započelo je zagajenjem od 44,800 ha šumišta. Administrativne predradnje za saniranje onih dielova, koje ugrožuje kras u punom su toku, te su u kotaru Zupanjac već i uspjele. Proizvadjanje šumske robe baca već liep dohodak, jer same franceske dužine proizvadja se godišnje oko 15 milijuna komada. Bosanska hrastova duga odlikuje se gustim, jednoličnim prirastom te velikom kalavošću. Sa izradbom omorikovog, jelovog, borovog i bukovog tehničkog drveta bave se četiri moderne parne pile, a medju tima je najznatnija ona u Doberlinu od Ote Steinbeissa i dr.; osim toga radi 137 jednostavnih vodenih pila, koje ukupno oko 250.000 m^ panjeva na godinu izpile. Drvo je vanredne vrstnoće; prašumske omorike imaju promjer od 1´5 m, fini i jednako debeli prirast; deblovina je čista od granja i posve zdrava te usljed toga daje piljenu robu prve vrsti. Godišnja proizvodnja ugljena za mladu domaću industriju iznaša 800.000 hl. Proizvodnja trieslovine iz hrastovine obavlja se sustavno na 6770 ha guljevače šume. Osim toga proizvadja se i mnogovrstna roba iz ostalih vrsti drveća, i to djelomice u vlastitoj režiji, a djelomice od drvotržaca; medju ostalim i do tri milijuna bukove duge za embalažu brašna i inih južnih plodina; ta sitnija roba prodaje se koje u zemlji, koje izvan zemlje. Kao osobiti specijalitet valja iztaknuti drva za rezonancu i klaviaturu. koje se proizvadjaju iz prašuma kod |
ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 527 — Skender-Vakufa i radi fine gradje u velikoj cieni stoje. U nizkoj cbunovoj šumi proizvadjaju se racijonaliiim načinom štapovi, koji se onda u Derventi fagoniraju i unosno prodaju; godine 1895 izradjeno je oko 300.000 štapova. Za domaću industriju rabi se zna,tna količina šiškei sumaha (rujevine); medju ostalima troši grad Visoko godišnje oko 150.000 oka (2-5 funti), došim erarska kožara u Jeleci oko 30.000 klg, sumaha. Izradbu i dobavu raznih šumskih proizvoda obavlja ili šumska uprava sama, ili kupci i konsumenti. U tu svrhu postoje razne sgrade, strojevi, ceste i putevi; do sada je zemaljski erar sagradio 60 km. šumskih putova i 33 km. šumskih željeznica, dočim su privatna poduzeća podigla 85 km. šum. cesta, a od toga 42 km. za lokomotivu. Za tocilanje i splavljivanje uredjeno je 170 km. riečnih i potočnih korita; za proizvodnju trieslovine iz guljače kore, šiške i sumaha postoje tvornice, isto tako i za impregnaciju bukovih podvlaka, koje tvrdka Guido Eiiitgers iz Beča sa mješavinom od klorcinka i kreosot ulja impregnira. Što se lova tiče, to je nedvojbeno, da se je u zaposjednutim pokrajinama do godine 1878. lovilo na jelene, đivokoze, zečeve i divlje svinje u svako doba godine sa oštrimi kopovi (brakirci). Usljed tako neracijonalnog načina lova, kao i usljed pošasti, propao je jelen početkom ovoga stoljeća; jedini su rogovi, koji se kod pojedinoga nalaze jošte svjedokom, da je negda tuđe živio. Od početka okupacije, pa sve do danas, posvetila je sadanja uprava što veću pomnju lovstvu; isprvice sa shodnima naredbama, a godine 1893. sa gotovim lovskim zakonom ; u tom zakonu raspravljeno je pitanje o lovskom pravu, o uvjetima lova, o rezerviranim lovištima i o nagradama za škodljivu divljač. Posljedice toga zakona već se opažaju, jer se je koristna divljač počela vidljivo umnažati; od koristne divljači ima u Bosni i Hercegovini: divokoza, srna, zečeva, tetrieba, Iještaraka, jarebica, gusaka, pataka, šljuka, bekasina i t. d. |
ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 10 <-- 10 --> PDF |
528 — a od škodljive: medjeda, vukova, lisica, mačaka, kuna, vidara i t. d. Ima i divljih svinja Od ptica grabilica zastupane su osim nekolicine velikih sjevernih sokolova i sova, svekolike evropske danje i noćne grabilice. Sa ribarenjem baratalo se je prvo okupacije bezobzirno; sada je i tomu došao kraj. Izdaju se naime »dozvole«, koje glase na stanovite riecne i potočne predjele i za koje se dozvole ustanovljena pristojba uplatiti mora. Neograničeno hvatanje riba i raka, zatim prodaja u svako doba godine, te napokon uporaba ubitačnih sredstava kod hvatanja, zabranjena je. Bosansko- hercegovačke vode hrle ili crnomu ili jadranskomu moru. U dolnjem teku Savskih pritoka nalazimo kečigu i soma, koji zna do 50 klg. težak biti; dočim su hercegovačke vode, ponajpače Neretva, pune jegulja, za koje se u Čapljini nalazi tvornica za konserviranje. U brdskim vodama obitavaju plemenite salmonide, naime pastrve i mladice; a osim ´njih, ima kao u Narenti tako i u ostalim potocima: šarana, štuka, šiljeva okana i t. d. U Vrbasu, kao i u potocima oko Livna živi plemeniti rak od znatne veličine, koji se u trgovini puno traži. Na izvoru Bosne, nedaleko kupališta Ilidže, ustrojena ribarska razplodna postaja, kojoj je zadaća da razplodi plemenite vrsti pastrva. — Pojedini izložci, koji su u šumarskom paviljonu izloženi veoma su poučni, a medju tima navesti ćemo kao najznamenitije sliedeće : 1. Predočeno je u kojoj se mjeri 48 vrsti drva prigodom pougljivanja pogledom na duljinu, debljinu, težinu i drvnu gromadu steže (schwinden). 2. Prikazana je skupina od 115 u zaposjednutim zemljama nalazećih se vrsti drvlja u obliku knjige sa botaničkim, njemačkim i zemaljskim (hrvatsko-srbskim) nazivljem. U toj skupini manjka: Larix europea T)V, Pinus cembra L. i Pinus podus, pošto tih vrsti u obće niti ne ima u zaposjednutim po |
ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 529 — krajinama; usuprot odlikuje se tamošnja šumska flora sa dvije endemičke vrsti, a te jesu: Pinus leucođermis Ant. i Pinus omorica Panč. Onaj prvi -— bjelokori bor — postigne visoku starost; tabla br. 5 u ^paviljonu pokazuje nam takav jedan primjerak, koji je izrasao na dubokom humoznom dolomitnom tlu, u morskoj visini od 1230 m., te je star 476 godina. To je stablo 29 m. visoko, u prsnoj visini 63 cm. debelo, a ima drvnu gromadu od 3´74m´, od koje 87o na koru odpada; postotni prirast drvne dromade zadnjih 6 godina iznaša 0´41 m«, a obični mu je broj 0"42. — Drvo je podpuno zdravo, godovi su puno finiji od onih crnoga bora, koji je na istom mjestu izrasao, kvalitativno je puno bolje, čvršće, trajnije, te za stolarski posao vanredno sposobno. Urodjenici ciene to drvo puno više, nego ono običnoga bora, dapače stavljaju ga u isti red sa hrastovinom; osim toga odlikuje se sa osobitim aromatičnim mirisom. Taj bor raste kao u čistoj, tako i mješovitoj sastojini u družtvu sa četinjačama i listačama, te se penje do skrajnje granice šumske vegetacije naime do 1500 m morske visine. — Pančićeva »omorika« nalazi se na triasu u visini od 900—1200 m, tuđe je ima u prašumi, djelomice u čistoj, a djelomice u mješovitoj sastojini u družtvu sa običnom omorikom i ostalimi vrstmi. I ona dosegne visoku starost, a da ipak sačuva zdravo drvo. Jedno 93 godine staro stablo pokazuje visinu od 23*5 m, debljinu od 27 cm, grvnu gromadu od 0"582 m´, i oblični broj 0"43. Godovi su joj puno finiji od onih obične omorike, ali piljenice niesu čiste, jer imaju puno uraštenih sitnih grana. 3. Dvanaest tabela, koje pokazuju prirast i analisu dotičnih stabala, koji potiču iz bosanskih prašuma, u dobi od 240—407 godina, izraslih u visini od 700—1500m. Izvanredna je jedna omorika: 240 godina stara, 60 m. visoka, 116 cm. u prsnoj visini debela, sa 18"79 m^ drvne gromade, koja je posve zdrava. 4. Opisi, slike, i naravno predočenje šumskih radnja kod izradbe i dopreme panjeva i inih drva do šumskih željeznica i |
ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 530 — puteva; zatim radnja na pilani i izradbe dužice; napok proizvodnje i sušenje kore guljače i t. d. 5. Uzorci svijuh u prometu se nalazećih drvnih proizvoda, počam od velikog obrta pa sve do najmanjih za pokućtvo nuždnih predmeta. 6. Uzorci šumskih sgrada, modeli i uzorci šumskog alata, pilana, strojarnica i t. d. 7. Jedan sastojinovid Bosne i Hercegovine, na kojem su predočene sastoji ne po vrsti drvlja, zatim razne prometne sgrade i šumske kuće. 8. Pregledni i sastojinovid šumskog kotara Vareš sa pripadajućima šum.-gospodarstvenima skrižaljkama. 9. Relief karta šumskog kotara Ignian Bjelašnica sa lječilištem llidže i sa državnom gospodarskom postajom u Butmiru kod Sarajeva. 10. Tipične slike iz prašuma. 11. Preko 20 izvrstno prepariranih komada škodljive i i koristne divljači, stranom pojedince, stranom u značajnim grupama. 12. Preko 30 raznih riba, koje se u Bosni i Hercegovini hvataju. 13. U tim pokrajinama nalazeći se ribarstvu škodljivi grabežljivci. 14. Kod tamošnjega ribarenja uporabljivane mreže i ine ribarsko sprave. 15. Od vrbovih šiba pletene košare za hvatanje divljih pataka. 16. Domaća željeza i hvatala za raznu škodljivu zvjerad. 17. Domaće lovačko oružje, kojim se je lovilo prije okupacije 18. Li epa skupina srnećih i inih rožčića. Da je ta izložba tako liepo uspjela valja zahvaliti kao organima zajedničkoga financ ministarstva, tako i onima zemaljske vlade u Sarajevu*. Preveo J. K. * u pomanjkanju izvornog opisa bos.-harceg. šumarskoga paviljona, preveli smo ovaj članak iz „Oest. F. unđ Jagdzeitung", da tako dobijemo cjelokupnu sliku najglavnijih šum. izložaka na milenijskoj izložci Uredn. |