DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 6 <-- 6 --> PDF |
524 — bine na pojedine uzgojne oblike, jer tek što smo u misli, da smo stanovito pitanje riešili, bane pred nas nov pojav, koji nam svu logiku prvanjih naših dokaza iz temelja poremeti*). Bosansko šumarstvo na milenijskoj izložbi. Sumište u zaposjednutim zemljama iznaša 2,709.039 ha; od toga odpada na državu 2,157.269 lia a ostalo na privatnike. Od gornje površine zapremaju visoke šume 1,446.366 ha. niske šume i čbunovi 993.814 ha, a alpinski pašnjaci 127.454 ha. Popriečni prirast iznaša po hektaru kod punog porasta; kod reduciranog porasta U visokoj šumi 3.3—4-9 m" 3—3-4 m^ „ niskoj šumi 3´8 3*4 „ cbunovima — O´l—2-6 Uzme li se u obzir, da od visokih šuma odpada na državu 44.783 ha čiste jelove šume, 51.273 ha čiste omorikove, 31.414 ha čiste borove, 110.858 ha čiste hrastove 579.996 ha čiste bu*) Upozorujemo čitatelje na sliedeou razpravu Dra Metzgera, polag koje granje još jednu drugu važnu — po Dru Metzgeru dapače najvažniju — zadadu obavlja, naime da održi ravnovesje, odnosno stabilitet stabla. Sada znamo dakle već tri zadaće, koje grane obaviti imaju: 1) čuvati tlo (pod stablom) od izsušanja; 2) čuvati deblo, odnosno kolanje soka od elementarnih nepogoda, i 3) očuvati stabilitet stabla osobito proti buri. Koje je dakle prava zadaća granatosti? — Ako netko uztvrdi da čovjek ima ruke za to, da radi, netko će mu priznati, da istinu govori; ako drugi opet uztvrdi, da čovjek ima ruke zato, da jede, a ne da radi, jer da ima i takovih ljudi, koji ništa ne rade, a ipak moraju jesti, i to — s rukama, tada ćemo i tu theoriju morati odobriti, akoprem naoko stoji sa prvom u oprieci... Nu kao što je sa ljudskim rukama, tako je i sa granjem stabla: i jedno i drugo je organ bez kojega jedan individuum, jedno družtvo (bilo ljudi, bilo stabala) obstati ne može. Tamo, gdje je potrebno, rade svi ljudi jednog đružtva, i rastu gve grane jednog stabla; tamo, gdje to nije nuždno, gdje je ržd jednih nadomješten radom drugih, ili gdje su jedna stabla zaštićena drugima, a ova opet trećima i sve tako do ruba šume, gdje stabla poČimaju sve većma granati, — tamo ne moraju svi ljudi raditi, niti sva stabla granje do zemlje imati. Pa kao što napokon ruke nisu samo za to, da s njima radimo, s njimi se hranimo i branimo, nego kako je poznato imaju još mnogo drugih zadaća da obave, tako će biti i sa granjem, — osim trijuh gore spomenutih, imati će one valjda još triput toliko raznovrstnih nama poznatih i još nepoznatih funkcija da obavljaju. Uredn. |