DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 549 — Sto će se iz istog razloga i potreban broj šumara za sadanje vrieme brže i temeljnije obrazovati, a za niži personal šumarski, može se otvoriti, niža škola šumarska u zemlji." Na prvi razlog Državnog Savjeta, sbog koga odbacuje „Projekt zakona o podizanju zemjodjelsko-šumarske akademije" odgovaramo sliedeće: Postojeća zemljodjelsko-šumarska škola uPožarevcu, koja je 1893. god. ukinuta, nije samo za to odgovarala cilju radi koga je ustanovljena, što se još u ono vrieme nisu ni počeli razvijati ni poljska privreda ni šumarstvo, šta više, o šumarstvu nije ni vodjeno računa. Kud su dakle mogli da idu svršeni slušaoci te škole, kad ne mogoše dobiti mjesta, koja bi odgovarala njihovoj spremi? I jesu li nagradjivani ti ljudi, i kakvu su budućnost oni pred sobom imali? Svšeni djaci te škole, kad vidiše da nisu nagradjeni i da nemaju nikakove budućnosti u toj struci, razidjoše se po raznim drugim strukama u državnoj službi kao : u financiju, učiteljstvo, poštu i telegraf, u upravu fondova, u policiju i t. d. gdje ih danas vidimo sa lijepim plaćama, koje ne bi mogli postići, da su svi ostali u svojoj struci. Ona pak nekolicina, koji još dobiše mjesta i ostaše pri svojoj struc^ kao ekonomi (činovnici poljoprivriednici) i šumari državni, zauzimaju danas liepa mjesta i dosta velike položaje, a vrše povjerenu im dužnost na potpuno zadovoljstvo. Na drugi razlog državnog savjeta odgovaramo ovo: Srbija, ne samo da nema dovoljno fakultetskih obrazovanih poljoprivriednika i šumara, već ih je vrlo malo i nedovoljno, tako, da baš ona mjesta u državnoj službi, a u poljoprivriedno-šumarskoj grani, gdje bi trebalo da su stručni i akademički spremljeni ljudi, zauzimaju danas bivši učitelji, praktikanti, i u obče nestručni ljudi. Sto se tiče praktičnih zemljoradnika, oni se i ne obrazujn na Akademiji ili velikoj školi, već u ratarnicama i drugim nižim ekonomskim školama, kakve mi do sad dvie imamo. Otvaranje ovih nižih poljoprivriednih škola, tako zvanih ratarnica, od prieke je potrebe u Srbiji. Ito je tako od prieke potrebe da se otvori bar jedna niža šumarska škola, u kojoj bi se obrazovao izvjestan broj šumskih čuvara. Najlakše nam je odgovoriti na treći razlog sbog koga Državni Savjet odbacuje rečeni projekt o podizanju akademije. Samo se kaže: da bi bilo odviše skupo osnovati akademiju radi obrazovanja poljoprivriednih nastavnika, i da ovih neće mnogo za Srbiju biti potrebno. Neće valjda Srbija ostati do vieka ovako slabo ekonomski razvijena, kada se već danas zna, da je ekonomski napredak životno pitanje |