DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 3     <-- 3 -->        PDF

´t3maa3r,


Br. 12. u ZAGREBU, 1. prosinca 1896. God. XX.


Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 8 for.; za ´/a stranice 4 tor.; za Vs stranice
2 for. 70 novo.; za ´A stranice 2 for. — Za višekratno uvrštenje prinijerena popustbina.


0 razgranjivanju drveća.
Piše Josip Etiiiger.
drvede premanaKako u
otvorenom
prirodi motriti možemo, razgranjuje se šumsko
položaju na kojemu raste. Stabalca iz sjemenja
polju izrasla, počmu ved od prve mladosti od ozdo


razgranjivati se i širiti, te pridrže taj karakter razvoja sve do
skrajnje svoje starosti; usuprot stabla, koja u gustom sklopu
rastu, ne razgranjuju se kao ona prva, ved im ostane deblo
više — manje čisto. I tako svako stablo raslo osamice, ili u
sklopu nastoji da se osigura prot raznim elementarnim uepogodam,
tim više, jer je od prirode odsudjeno, da na onoj grudi
zemlje, na kojoj je niklo i poginuti mora.


Držalo se je, a i još se drži, da je zadada razgranjivanja
na otvorenom prostoru izraslih stabala ta, da štiti tlo od sunčanoga
žara i suhih vjetrova, da ga dakle održi svježim.
Akoprem habitus malo ne sviju vrsti drvlja u podpunom
skladu sa tim nazorom stoji, to ipak ima i takovih vrsti drvlja,
kod kojih se granatost ne sudara sa gore istaknutom zadaćom,
a medju tima je u prvom redu naš jablan.


Tko pozna jablan, nitko ne de modi uztvrditi, da on sa
svojim uzrastom, odnosno svojom granatošdu tlo si svježim uzdržati
može, pošto mu grane stuboške u vis rastu. Osim jablana
ima još i drugih vrsti drvlja, kojima grane mjesto
u širinu, u visinu rastu, kao što su Ouercus pjramidalis,
Ulmus caprestris pyr.. Cupressus semperviren, Cupressus thyoides
i dr. Uzevši habitus netom navedenih vrsti drvlja u