DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 29 <-- 29 --> PDF |
- 547 Različite viesti. Državni izpit za samostalno Todjenje šumskoga gospodarenja. Pod predsjedanjem kr. zemaljskoga nadzornika I. razreda, gosp. Roberta Fisclibaclia, držao se je dne 26. i 27. listopada pismeni a 29. 30. i 31. listopada i 1. studenoga ustmeui viši državni izpit (u prostorijah saborskih) za samostalno vodjenje šumskoga gospodarenja. Kao povjerenici fuugirahu gg. Ivan Partaš, kr. profesor šumarstva na kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima, Pavao Barišić nadšumar — procienitelj petrovaradinske imovne obćine i Dragutin Trijtzer, nadšumar vlastelinsta nadbiskupije zagrebačke, koji je obavljao podjedno i poslove perovodje kod ispita. Izpitu se podvrgoše : Stevan Petrović, Dušan Veiner, Milan Majer, Adolf Daraengjić, Juraj Dražić, Aute Balićević, Budimir Strgar, Andrija Geschwind, Dragutin Kubović, Mate Kolibaš, Josip Silvester, Josip Crkvenac, Jeronim pl. Rukavina i Svetozar Vučković. Pismeni ispit obavljen je pod strogom klausurom, a dobiše kandidati prvi dan tri pitanja: iz sadjenja i gojenja šuma, iz šumarske tehnologije i iz šumarske geodezije. Drugi dan nastavljen je pismeni ispit daljnim trima pitanjima i to: iz nauke o čuvanju šuma, iz uredjenja šuma i iz dendrometrije. Nakon svršenih izpitu zaključilo je povjerenstvo svoje uredovanje, ocieniv uspjeh pismenog i ustmenog izpita. Prema tomu proglašena su trojica »dobro«, a sedmorica »dovoljno« osposobljeni mi za samostalno vodjenje šumskog gospodarenja, dočim su četvorica reprobirana na jednu godinu. Dne 1, stueenog 1896. oko 1 sata po podne predao je predsjednik ispitnog povjerenstva gosp. Robert Fischbach, u ime visoke kr. zemaljske vlade aprobirauim kandidatom [svjedočbe, želeći mladim šumarom najbolji uspjeh, a potaknuvši ih podjedno na neumoran i uztrajau rad u njihovu velevažnom zvanju. Šumsko školstvo u kraljevini Srbiji*. Pošto je kod nas privriedno pitanje nastalo upravo životno pitanje, to bi bilo naše skromno mišljenje: da se na našoj Velikoj Školi ustanovi »Poljoprivriedno-šumski odsjek«, kao najpraktičniji i najjeftiniji način, da svake godine dobijemo izviestan broj stručno naobrazovanih poljoprivriednika i šumara. Sto se tiče stručnih nastavnika za poljoprivriedu i šumarstvo, to bi s početka bilo dovoljno po dva do četiri stručna nastavnika, a poslie, kada bi se ovaj odsjek proširio, trebalo bi najviše još po dva nastavnika i asistenta. * Izvadak iz brošure „poljoprivredno-šumarski odsjek na velikoj školi" od Milana Obradovića Ličanina. |