DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 543 — janje t. zv. srednje visine u sastojim, Rezultat se slagao sa tablicama o prihodu. 14.) Izvedeni su razni odnošaji izmedju razvijanja visine u sastojini i smanjivanja broja stabala za vrijeme cijele ophodnje. Suglasnost sa tablicama nije ni ovdje izostala. 15.) Iz obadva prediduća stavka, te iz stavka 2. prikazuje nam se tok prirasta drvne gromade cjelokupne zastojine. Konstatovano je, da se t. zv. faktori za visinu moraju kretati uvijek na istoj visini. Iz prispodobe sa različitim tablicama vidila se i ovdje suglasnost sa zbiljnim odnošajima. 16.) Iz 14. i 2. stavka razvijen je tok prirasta kružnih ploha u sastojini, te se je kao svagdje pokazala harmonija sa tablicama. 17.) Na posljetku razjasniti ćemo ovdje jednu pojavu, koja bi se mogla više odnositi na pojedino stablo, te bi to razjašnjenje trebalo može biti postaviti odmah iza 11. stavka. No ovo je hotimično izostavljeno, da na posljetku pokaže još jednu karakterističnu crtu u životu našeg drveća. Mislimo izbijanje mladica na samom deblu i sušenje vrha, što se je do sada smatralo kao posljedica neke bolesti. Izbijanje mladica na deblu opaža se kod onih stabala, koja su odrasla u sastojini, ali su posije sječe pojedince pridržana. Cim su više ova stabla bila prije u sastojini stijesnjena, tim će jače izbijati sada na njima mladice. Na temelju nazora, iznesenih u ovoj raspravi, dade se ova pojava lako protumačiti. Da su ova pridržana stabla od mladosti prosto stajala, bile bi sigurno tamo grane, gdje sada mladice izbijaju, no zbog pomanjkanja svijetla, dok su u sastojini stojala, mogla se njihova krošnja razvijati tek na najvišem dijelu stabla. Sada kada su dobila svjetla, počimaju ta stabla razvijati krošnju i na onom dijelu, gdje to prije nije moglo biti. Kad bi stablo i sada samo, svoju prvašnju krošnju povećavalo, moralo bi se pojačati i deblo, da se proti vjetru osigura. Istina povećavanjem krošnje prema dolje povećava se i površina, na koju vjetar djeluje, no ovo se paralizira tim, što ujedno biva kraća i poluga, na koju vjetar djeluje, jer se težište |