DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 24 <-- 24 --> PDF |
- 542 — lova krošnje, a najmanji ili gotovo ništa od dolnjih djelova. Do ovoga se došlo usporedjujući konstrukciju grana i okolnost, da se lišće nalazi ponajviše na vanjskoj periferiji krošnje. 10.) Iz stavka 9., te stavka 2, 5, 6, 7 i 8 izvelo se, kakav odnošaj postoji izmedju prirasta debla u debljinu i krošnje M visinu: a.) Ako je drvo posve samo, onda mu je deblo vrlo jako, a visina neznatna. b) Ako najdolnje grane ne pridonašaju ništa za pojačanje debla (stavak 9.), to 6e se prirast u visiau povećati, ako se ove grane uklone. Ovo je i Robert Hartig opazio c) U srednjoj šumi prestanu stabla rasti u visinu posije svake sječe, no ovaj se prirast pojavi opet do bližnje sječe. Različite rasprave Weiseove, Endres-ove, Bartet-ove i drugih potvrdjuju ovo pravilo. 11.) Pomoću istraživanja od N. J. C. Miilera, kako asimilira lišće različitih vrsti drveća, razjasnila se iz stavka 2. i 9. cijela evolucija drveta od klice pa do zrele starosti. Razvijene krivulje slagale su se potpuno sa krivuljama, što ih je Guttenberg tačnom analjsom stabla razvio. II. Na sastojini istraživana je: A) Gradnja sastojine. 12.) Pošto su uspostavljene stepenice visina u sa-3tojini i gdje mora krošnja početi kod svakog pojedinog stabla, pa kada su postignuti rezultati usporedjeni sa činjenicama u prirodi, razvijene su onda i stepenice za kubični sadržaj i oblični broj pojedinih stabala u istoj sastojini. Potpuna harmonija abstraktnih rezultata sa onim, što se u prirodi zbiva, pokazala se i ovdje. Tako je n. pr. konstatovano, da će pojedini djelovi neke sastojine, ako se ova razdijelila u 5 razreda sa jednakim brojem stabala, procentično učestvovati na ukupnoj sadržini sastojine upravo onako, kako je to već Weise i Wimmenauer razvio. B. Razvijanje sastojina. 13.) Po stavku 11. proračunato je razvijanje visine najviših stabala u sastojini, te je iz ovoga zaključeno na razvi |