DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 539 — Istaknuto je već, da u borbi za opstanak ostaju pobjediocima ona stabla, koja sa što manje sredstava ojačuju svoje nosioce toliko, da mogu staviti svim navalama čim vedi otpor. U mehanici zovu se ovakovi nosioci „nosioci sa jednakim otporom". Mi demo se dakle u prvom redu zabaviti sa nosiocima ove vrsti. Mehanicni otpor, koji mora drvo dati, jest proti pritisku i proti savijanju. Prvi otpor t. j . otpor proti vlastitoj težini stabla, daje neprestano samo deblo (Schaft), Otpor proti savijanju nastaje onda, ako težište krošnje ili na njoj se nalazećeg tereta ne ide centralno kroz samo deblo, nego postrance njegove osi. Nu u prvom redu izaziva vjetar otpor ove vrsti, ako postrance na krošnju piri. Grane moraju savladjivati otpor gotovo samo proti savijanju, jer u ovom smislu djeluje i vjetar i njihova vlastita težina. Nosioci imadu dakle neprestance da savladjuju gotovo nepromjenjivi pritisak svoje vlastite težine, docim vjetar i pritisak snijega djeluju sa vrlo različitom jakosti. Cim je njihovo djelovanje jače, tim drvo mora da izdrži veći otpor, a tim nastaje za njega i veća opasnost. Ovi elementi djeluju na drvo postrance, drvo mora dakle da u odlučnom momentu izdrži otpor proti savijanju. Sigurnost, da se drvo ne prekine, zavisi od prereza (Querschnitt) njegovih nosioca. Deblji su nosioci jači a tanji slabiji. Ako je nosioc na jednom mjestu nerazmjerno deblji, nego na drugom, prelomiti će se uvjek na najtanjem mjestu. Kod drveta ne ide se za tim, da se samo neka mjesta od proloma osiguraju, nego je glavno, da se opće nigdje ne prelomi, njegovi nosioci moraju dakle imati razmjerno jednake prereze, da može na svim mjestima pružiti jednaku sigurnost proti prelomu. Noovi moraju biti prema tomu tako sagradjeni, da imadu na svim mjestima jednak otpor. Ovakova konstrukcija ujedno je i najprobitačnija za drveće. [ Kod ovako konstruiranih nosioca neće se na štetu jednoga mjesta nagomilati materijal na drugome, da se tim dobije dje |