DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 538 —


naslanja, i oni su prisiljeni, da upotrijebe relativno više materije
za pojačanje svog debla a relativno manje za raširenje svoje
krošnje, nego u gustoj sastojini*.


Istaknute nazore potvrdjuju i promatranja kod prijeborne
proriede. Na prvi mah pomislio bi čovjek, da će prirast krošnje
i debla na slabijim stablima, koja kod ovakove prorede ostaju,
naglo poskočiti, kad im se jaci susjedi uklone. No ovo se dogodi
samo obzirom na prirast debla, — dočim je Ijetorast u
visini prve godine poslije prorede vrlo malen i tek poslije dužeg
vremena postigne postepeno svoju prvobitnu veličinu. I ovdje
je uzrok ono isto, što smo kod predidućeg primjera naveli.
Prije prorede mogla su se slabija stabla naslonjati na svoje
jače susjede, koji su ih i od vjetra zaklanjali — te se usljed
toga na debljini uštedjena materija mogla upotrijebiti za prirast
u visinu. Poslije prorede nema više oslonca, stablo je onda
samo sebi prepušteno, s´ toga mu je prva zadaća, da osigura
svoj uspravni položaj, što će postići samo pojačanjem debla.
Dio dakle materije, koji se prije upotrebljavao za prirast u visinu,
mora se sada upotrijebiti za prirast debla u debljinu, i
zbilja opažamo kako se sada godišnji kolutići, na jedanput povećaju,
i to dolje jače a gore slabije, dok je to prije bilo obratno,


t. j , kolutići su bili gore širi nego dolje. Istom onda, kada je
deblo toliko udebljalo, da može podnositi i onaj dio otpora
proti vjetru, koji su do sada mjesto njega jači mu susjedi na
sebe preuzimali, postići će prirast u visinu svoju prvobitnu veličinu.
Navadjanjem ovih konkretnih primjera išlo se samo za tim
da se vidljivo predoči princip razdjelenja materije na krošnju
i deblo. Vratimo se sada glavnom cilju ove rasprave, a toje
pitanje, kako se razvija stereometrijski oblik organa, koji služe
kod drveta kao nosioci (Trager).


* Izgleda, đa je kod proređjenih aastojiua "/o; koj´ otpada na grane, veći, nego
kod gustih, ali ovo je samo prividno. Kod gustih sastojina suše se uvjek doljnje,
grane zbog pomanjkanja svjetla i otpadaju, dočim kod prosto stojećih stabala sve
grane ostanu. U prvom slučaju vidimo mi dakle na koncu samo nekoliko sumandai
u posljenjem pako cijelu sumu grana.