DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 537 — upudene, da same svoju krošnju drže. Kod bukava, koje se nalaze kao podrast pod starim razgranatim hrastovima, nije deblo tako razvijeno, kao što bi bilo, da nije hrastova. Uzrok tomu jest ta okolnost, što mlade bukve, kada svojim granama dosegnu do hrastovih grana, naslone se na njih, cim im se onda uspravno stojanje olakša. Usljed toga upotrijebi se za razvijanje krošnje, i onaj dio materije, koji bi se potrošio za pojačanje debla, kada bi ovo moralo da izdrži cijeli otpor, t. j . i onaj dio, što su ga u ovom slučaju hrastove grane preuzele. Ukloni li se hrašće, saviti će se odmah i ove bukve — pa istražujemo li sada u kojoj su mjeri njihove kršnje razvijene, naći ćemo, da u tom pogledu ne zaostaju ni malo za bukvama, koje su se na otvorenom mjestu razvijale. Slično se opaža kod stiješnjenih stabala u sastojini. Njihovo deblo ima da drži jedino svoju vlastitu težinu na mirnom vremenu; da ih vjetar ne uvali, štite ih ostala stabla u susjedstvu. S toga i jest deblo ovakovih individua u razmjeru prema visini vrlo tanko; prirastu visinu pokraj sveg potisnutog položaja ne zaostaje za prirastom ostalih slobodnih stabala. No ovo je sasvim jasno, jer ono, što se na prirastu u debljiuu zaštedi upotrijebi se za prirast u visinu. Guste, zatvorene sastojine pružaju nam dovoljno primjera, iz kojih se vidi, kakov oblik imadu stabla prije prorjede, a kakav poslije prorjede. U ovakovim su sastojinama sva stabla vitka i imadu velik prirast u visinu. Tim, što se jedno drvo na drugo naslanja, pomažu si držati vlastitu težinu i štite se medjusobno proti vjetru, mogu dakle jedan dio materije na deblu uštediti, i za prirast u visinu upotrijebiti. S druge strane prisiljeno je drvo, da ovo čini, jer samo velikim prirastom može jedno drugo nadvisiti, i na taj način u borbi za opstanak pobijediti. Medjutim kod ovakovih sastojina prijeti opasnost, da vjetar poruši u jedanput čitavu množinu stabala. Sasvim je đrugčije kod pravodobno proredjivanih sastojina. Prorjedom oduzima se pojedinim individnima mogućnost, da se jedno na drugo |