DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 536 —
paralizira upliv vjetra na lišde njihovo. — JDehlo dakle ovih
bilina nemora vršiti onu zadaću, koju vrši deblo drveća; ono
služi jedino za provodjenje soka, pa je s´ toga dovoljno, ako
se u njemu nalazi samo provodno staniČje. Iz ovoga sliedi, da
na deblo penjačica |treba potrošiti vrlo malo pribavljene materije,
pa s´ toga i vidimo, da hmelj, pasulj, divlja loza i druge
ako se n. pr : uz smrekovu granu penju, zapreme lišćem u
jednoj godini toliki prostor, koji će smreka sa svojim iglicama
jedva u jednom deceniurau zapremiti. Sva dakle materija, koja
se producira, upotrijebi se za stvaranje krošnje, pa s toga i
nadvladaju one u borbi za opstankom cisto drveće, koje mora
samo svoju krošnju da nosi.


Medju penjačicama i drvećem ima naravno čitav niz prelaza.
— Da spomenomo n. pr. ružu, ribiz, ili patuljasto voće.
Krošnju ovih bilina nosi kolje, na koje su te biline prikoljene
no ne kao kod penjačica, kod kojih predmet, oko koga se
motaju, nosi cijelu težinu; ovdje počiva krošnja većinom na
samom deblu, a kolac ju štiti samo, da se ne uvali.


Na mirnom vremenu stojati će ruža manje više uspravno
i bez kolca, ali će se izvaliti, čim vjetar pirne. Deblo njezino
nije dakle dovoljno jako, da se vjetru opre, — no ovo je i
sasvim prirodno, kad mu se uvijek kolac u pomoć dade, a sva
razvijuna materija, dakle i ona, što bi se morala upotrijebiti
za pojačanje debla, upotrijebi se za razvijanje krošnje, lišća ili
ploda. Ovaj princip, po kom se assimilirana materija u biljci
razdjeljuje, upotrijebio je čovjek na svoju korist. Tako će na
ruži biti više i ljepših cvjetova, ako je prikoljena, nego ako
njezino deblo samo mora krošnju nositi. Kod voćaka takodjer,
kod kojih se krošnja nmjetno drži, biti će plod krupniji i soćniji,
a te voćke bolje i rodjavaju.


Ovo umjetno djelovanje čovječje najbolje se dade upotrijebiti
u vrtlarstvu.


U šumi nalazimo mnogo primjera, koji se više približuju
drvetu. Tako n. pr. i Citisus raste brzo u vis, a slabo u
debljinu, dočim je obratno kod Lonicera — vrsti, koje su