DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 511 — zrele šešarice kao i one, koje još u studenom na stablo ostann nieSu dobre, jer im je sjeme većim dielom prazno. 5. Nordliuger . Doba sazrievanja je nejednaka, veli se da počiraa u srpnju U Hobenheimu je sjeme na iziočnim stranama u kolovozu već toliko razvijeno, da su šešarke u to vrieme valjda od vjeverice izglodane. Većim dielom pako sazrieva brezovo sjeme istom kašnje, tako da istom zimi u većoj množini izlieće, te izgledje tada snieg kao posijan sjemenom. One u zimi još viseće šešarke uiesu zdrave i podpuno razvijene. 6. Burkhardt . Zrelost sjemena pada u nejednako vrieme, najprvo dozrieva na pješčanom tlu i to već u kolovozu, inače istom u rujnu. Dozrielost se pokazuje time, da inače zelene šešarke predju u brdjastu boju, kao i time, da nezdravo sjeme najprije izlietati počme. 7. Borggreve . Sjeme dozrieva u kolovozu; sjeme se trga sa stabla odmah čim sazori. II to doba pale sjemenke poniknu redovito još iste jeseni. 8. Pfeil . Vrieme zrelosti je nejednako; na pješčanom tlu i blagom pođnebju već u kolovozu, u brdu istom u rujnu. Samo iznimice za veoma toplih godina sazori već u drugoj polovici srpnja, usuprot niesam u lipnju još nikad zrelog sjemena našao, kao što to Th. Hartig tvrdi. 9. Fischbach . Sjeme sazori jako rano, te je početkom srpnja već posve zrelo, nu šešarke ostanu ipak sve do zime na stablu. 10. Hess. Sazrieva koncem kolovoza i rujna; opada u listopada i studenom. 11. Weise . Ako je proljeće i ljeto toplo poeima sjeme već koncem srpnja izlietati, te izlieće neprestano kod svakoga jačega vjetra, i to izlietanje traje sve do ožujka sliedeće godine. Ako li je godina hladna, onda sazrieva istom u kolovoza, nakon što je list opao vise šešarke višeputa tako čvrsto, da ih ni najjača bura nije kadra porušiti. Što se klicavosti tiče, to je ono u siečnju ubrato sjeme bilo isto tako klicavo kao i ono u ožujku, t. j . 6—87o kao što je to obično kod breze. Ne bi škodilo, kada bi se i naši šamari u tom pogledu i to obzirom na naš geografski položaj i klimu izjavili. Pokušaji sa hranom od ki<5a (Reisigfiitterung). Ti pokušaji dokazali su, da se preživači mogu sa priličnim uspjehom sa tom hranom prehraniti. Najbolju hranu daje brezovo kiće a iza njega bukovo, doćim je grabovo od veoma nizke hranivosti. Najhranivijim pokazalo se je kiće, kada je upotriebljeno odmah, kako je stablo oboreno bilo ; nakon što se je posušilo, izgubilo bi puno od svoje hranivosti. Hranive tvari sadržaju u sebi samo pupoljci i kora, dočim je drvnina dapače štetna probavi. Čim je kiće finije samliveno, tim je bolje i tim radje ga marha |