DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 508 — (tako se zove jedan seljak, poznati drvarski trgovac i krijomčar) i njegovih jednomišljenika, koji su za nekoliko dana u državnoj šumi Tari u okrugu Užičkom posjekli oko 5.000 jelovih stabala, i time učinili štetu preko 60.000 dinara (30.000 for.) Za ovu sječu doznao je blagovremeno tamošnji okružni šumar Mirkovič, ali im nije mogao stati na put, jer uza se nije imao ni jednog čuvara šuma, pošto su svi bili u šumarskom kursu — a vlast, sa kojom je ova kompanija izvjestno u dogovoru bila, nije mu dala na vrijeme pomoći, pa da se ovom zulumu, kome nema ravna na svijetu, što prije na put stane i sa krivcima po zakonu postupa. Pomenuta kompanija sa grofom od Tare na čelu, radila je sa gorom pod radikalnom vladom, pa pošto im se danas neda nikako da rade, izvršili su ovu sječu u cilju, da na licitaciji dogovorno dodju do jeftine japije i masna zalogaja; no u tome su se ljuto prevarili, jer s jedne strane do japije neće moći nikako doći, pošto će ju država sama izraditi i prenijeti Drinom i Savom u Beograd i prodati, a s druge strane izkusiti će svu strogost zakona. Eto, to je jedan eklatantan i krupan primjer od hiljadu onih manjih, koji se svaki čas dešavaju po Srbiji, a sve iz nesrećnih partijskih obzira, prilika i neprilika. Iz ovog samo jednog primjera može se vidjeti kako je žalostna šumarska situacija u Srbiji, i kako je još žalostniji i teži položaj i najviše šumske uprave i šumarskih organa. Nevjerojatno ali istinito i žalostno ! L. I Sitnice. Da li je brezoTina sposobna za celulozu? Prof. Dr. Councler, koji se je tim iztraživanjem bavio, veli, da bi se brezovo drvo za celulozu (fabrikaciju papira) upotriebiti moglo. Dočim je glavno svojstvo celuloze, da je gibka i elastična, koje svojstvo ona dobiva od dugačkih stanica, to je brezova celoluza krhka, te se lako kida; tomu nije ni čudo, kada se uzme u obzir, da su stanice četinjače od kojih se najviše celuloze proizvadja do blizu 1 cm. dugačke, dočim su stanice brezovine jedva 1 mm. Potrošak drra uEnglezkoj. Još uvjek postoji mnienje, da če željezo i ocjel iztisnuti gradivo drvo i da će se time gospodarstvena znamenitost šume obaliti. Tomu usuprot dokazuje jedan članak A. Melarda u «Revue des eaux et forets», da potrošak drva u Englezkoj sve to veći biva. Englezka posjeduje više lievaonica željeza, nego ikoja drugu zemlja; |
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 509 lievaonice željeza proizvađjale su godine 1893. u Englezkoj 6380 t. Njemačkoj 4404 t. Francezkoj 2010 t. Sve ostale države zaostaju dobrano za gore navedenim množinama. Usuprot tomu jo uvoz drva u Englezku sa 3,859.000 m´ u godini 1860. narasao do godine 1890. na 10,205.000 m^ t. j . za 168 postotaka, dočim je u istomu razdobju sveukupna vanjska trgovina Englezke samo za 100 postotaka t. j . od 375 na 749 funti sterlinga porasla. Uzme li se u obzir, da glavni dio u Englezku uvezenoga drvlja sastoji iz dasaka i gredica, dakle jur izradjenoga materijala, tada ne ćemo faliti ako surovinu u godini 1860. uvezenog drvlja procienimo na 4,824.000 m^ a onu od godine 1890. na 12,756.000 m^ Francezka ima oko 3,000.000 ha. državnih šuma, a te su proizvdjale u godini 1892. oko 2,124.000 m^ gradjevnog drveta. Popriečno iznašao je uvoz gradivog drva u Francezku od godine 1881—1890 okolo 4,092,000 m" izvoz pako 916.000 m^ prema tomu uvoz više za . . . 3,176.000 m* Da se dakle smogne za englezki uvoz surovi materijal od 12,756.000 m´, nuždna je šestputa veča količina drva od one što ju francezka državna šuma producira. Drvni izvoz iz Englezke posve je neznatan, on je iznašao godine 1886. samo 1´2 postotka, a godine 1890. jedva 11 postotka uvoza. Fraucezki drvni uvoz u Englezku representirao je godine 1881. svotu od 10,760.000 franaka, godine 1890. skočila je ta svota na 17,671.000 fr. a godina 1893. na 23,750.000 fr. Englezka je najbolji trošilac francezkih drva, a ta se sastoje večim dielom iz okrugljaka nuždnih za ugljenike i rovove, kojih Englezka sve to većma potrebuje. Dočim joj je Francezka te vrsti drva godine 1870 samo za 798.000 fr. podavala, iznaša vriednost u godini 1893 te vrsti uvezenih drva 10,565.000 fr. To dolazi odatle, što je Englezka proizvadjala kamenog uglja god. 1870 oko 112,125.000 t. god. 1880 oko 149,166.000 t. god. 1890 oko 184,520.000 t. god. 1893 oko 187,277.524 t. Nu ciena drvetu nije rasla u istom razmjerja, ona je svoj vrhunac postigla u godini 1867—1877; uzmemo li tadanju cieuu sa lOO, tada je iznašala ciena u godini 1873 jedva 71. To padanje ciena potiče odatle što su umnožavanjem željezničke mreže transportna sredstva jeftinija postala. Tako je na primjer i englezka trgovačka flota razpolagala godine 1885. sa brodovljem od 7,430.000 t´ a godine 1891. sa brodovljem od 8,279 000 t. Isto tako otvorile su se i šume, koje su prvo toga bile nepristupne. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 48 <-- 48 --> PDF |
- 510 - Englezki trg je najznamenitiji, zato i englezke ciene nplivaju na ciene ostalih zemalja, ponajpače na Franoezku, gdje su ciene zadnjih 15 godina pale; nu ta je kriza samo prolazna, koja nas ne smije odvratiti od uzgoja šume. Englezka željeznička mreža iznaša već 33.000 kilm. i troši godimice ogromnu množinu podvlaka; isto tako biva i gradnja vagona sve to veća, ne samo za vlastitu potrebu, nego i za izvoz. Od godine 1889 do 1891 izvezeno je godimice iz Englezke vagona 56 milijuna franaka. Na englezkih brodogradilištih izgradi se godišnje trgovačkih brodova od ukupno jedan milijun tonna, pa ako im i je vanjština od željeza, to se ipak na nutarnje dielove silno drvo potroši. Prirast pučanstva u Englezkoj — od 1882 do 1892 naraslo je isto sa 4 milijuna — donosi sobom množinu novogradnja. Napokon potrebno je za pakovanje izvozne robe, koja se godišnje na milijarda franaka procienjuje takodjer velika množina drveta. L. journal. SkodljiTOst bukvice. Kako je poznato upotrebljuje se bukvica od vajkada za gojenje svinja a da im ista ništa neškodi. Usuprot prouzročuje n bukvici nalazeći se otrov Fagin kod konja — ako ih s bukvicom hranimo — grčeve u crievima i mišicama. Pusc h je hranio bika, kunića i morsko svinjče sa bukvicom, a da im ista nije ništa škodila, dočim je ždriebe, koje je u sedam dana pojelo 1"5 klg. bukvice parnulo. Koze i konji nerado primaju tu hranu Kada dozrlera Ibrezoro sjeme? Čovjek bi mislio, da su šumari glede toga na čistom, pa ipak odgovaraju strukovnjaci na to pitanje svaki drugačije. Evo mnienja najpoznatijih šumskih autora 1. Gwinner . piše u svom šumogojstvu : breza dozrieva u rujnu, dočim sjeme opada u listopadu i studenom. Pojedine sjemenke odpadaju doduše već u kolovozu, ali te su prazne. Kada boja šešarica postane hrdjasta, tada je to znakom, da su zrele. 2. Cotta . Brezovo sjeme dozrieva u kolovozu, rujnu i listopadu i odpada brzo nakon što je sazorilo, za to valja na taj čas dobro paziti. 3. Stumpf . Brezovo sjeme sazrieva u rujnu; više puta izleti sjeme već u kolovozu. Dozrielost je lako prosuditi po hrdjastim šešerkaraa, u to vrieme valja ih rukom sa stabla pobrati i na zračnom mjestu prostrti, dok se prosuše. Na to se šešarke izgnječe a sjeme se prosije i očisti; ljuske se ne daju sa sjemena skinuti. 5. Car l Heye r Brezove šešarke dozrievaju od kolovoza pa do listopada. Buduć da se iz zrele šešarke krilato sjeme u brzo odlupi, to sa pobiranjem ne valja dugo oklievati. Kod toga posla valja uz šešarke 1 lišća ponešto naljuštiti, jer se se sjeme bez njega brzo upali. Prerano |
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 511 — zrele šešarice kao i one, koje još u studenom na stablo ostann nieSu dobre, jer im je sjeme većim dielom prazno. 5. Nordliuger . Doba sazrievanja je nejednaka, veli se da počiraa u srpnju U Hobenheimu je sjeme na iziočnim stranama u kolovozu već toliko razvijeno, da su šešarke u to vrieme valjda od vjeverice izglodane. Većim dielom pako sazrieva brezovo sjeme istom kašnje, tako da istom zimi u većoj množini izlieće, te izgledje tada snieg kao posijan sjemenom. One u zimi još viseće šešarke uiesu zdrave i podpuno razvijene. 6. Burkhardt . Zrelost sjemena pada u nejednako vrieme, najprvo dozrieva na pješčanom tlu i to već u kolovozu, inače istom u rujnu. Dozrielost se pokazuje time, da inače zelene šešarke predju u brdjastu boju, kao i time, da nezdravo sjeme najprije izlietati počme. 7. Borggreve . Sjeme dozrieva u kolovozu; sjeme se trga sa stabla odmah čim sazori. II to doba pale sjemenke poniknu redovito još iste jeseni. 8. Pfeil . Vrieme zrelosti je nejednako; na pješčanom tlu i blagom pođnebju već u kolovozu, u brdu istom u rujnu. Samo iznimice za veoma toplih godina sazori već u drugoj polovici srpnja, usuprot niesam u lipnju još nikad zrelog sjemena našao, kao što to Th. Hartig tvrdi. 9. Fischbach . Sjeme sazori jako rano, te je početkom srpnja već posve zrelo, nu šešarke ostanu ipak sve do zime na stablu. 10. Hess. Sazrieva koncem kolovoza i rujna; opada u listopada i studenom. 11. Weise . Ako je proljeće i ljeto toplo poeima sjeme već koncem srpnja izlietati, te izlieće neprestano kod svakoga jačega vjetra, i to izlietanje traje sve do ožujka sliedeće godine. Ako li je godina hladna, onda sazrieva istom u kolovoza, nakon što je list opao vise šešarke višeputa tako čvrsto, da ih ni najjača bura nije kadra porušiti. Što se klicavosti tiče, to je ono u siečnju ubrato sjeme bilo isto tako klicavo kao i ono u ožujku, t. j . 6—87o kao što je to obično kod breze. Ne bi škodilo, kada bi se i naši šamari u tom pogledu i to obzirom na naš geografski položaj i klimu izjavili. Pokušaji sa hranom od ki<5a (Reisigfiitterung). Ti pokušaji dokazali su, da se preživači mogu sa priličnim uspjehom sa tom hranom prehraniti. Najbolju hranu daje brezovo kiće a iza njega bukovo, doćim je grabovo od veoma nizke hranivosti. Najhranivijim pokazalo se je kiće, kada je upotriebljeno odmah, kako je stablo oboreno bilo ; nakon što se je posušilo, izgubilo bi puno od svoje hranivosti. Hranive tvari sadržaju u sebi samo pupoljci i kora, dočim je drvnina dapače štetna probavi. Čim je kiće finije samliveno, tim je bolje i tim radje ga marha |
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 512 — prima. Trošak jedne Meterzente fino samlivenog kića stoji 200 Pfeniga, te se može reći, da je taj trošak dosta neznatan. Akoprem ta vrst hraniva ne ima još sviju uvjeta dobre krme, ipak će se mnogo marše za nestašnih godina s njime prehraniti. Uzgojne radnje kod kr. nadšumarskog ureda n VinkoTcih. U području nadšumarskog ureda u Vinkovcih dielom su već izvedene ovogodišnje uzgojne radnje, a dielom će se još ove jeseni izvesti ; žirom zasijati ima se kod kr. šumarije Jasenovac 137 rali sa 137 hl. žira. Lipovljane 45 » » 90 » Raić 100 » » 100 » Nova Gradiška 55 » » 55 » Županje 80 » » 105 » Vrbanje 130 » » 130 » Nemci 50 » » 50 » Morović 80 » » 80 » Jamina 170 » » 170 » Sveukupna dakle površina iznaša 847 rali a za to nuždna množina šira 917 hl. Troškovi tih kultura iznašaju ukupno 4526 for. Za kopanje samaca oko zabrane izdano je 4347 for. tako da sveukupni kulturni troškovi iznose 8873 for. Urod žira u državnim šumama brodskim i gradiškim. Ovogodišnji urod žira procienjen je u srezovima kr. nadšumarskog ureda vinkovačkoga na 6700 hl, od koje množine odpada na brodske srezove okolo 1500 hl. dočim na gradiške 5200 hl. Kao što smo već jednom iztaknuli, izmjenjuje se urod žira godimice izmedju ta dva okružja, pa pošto je daljina izmedju jednoga i drugoga posve neznatna, ne mogu .se nikako godišnji klimatički odnošaji kao uzrok tomu uzeti. Taj urod biti će valjda ovisan od zadnje navale gusjenica; žderanje naime nije palo u oba okružja u jednu te istu godinu, nego je ako se nevaram u brodskom okružju godinu dana prvo bilo. Brodske su šume lanjske godine obilno, zato i ovo malo, što je ove godine rodilo, nije ni kvalitativno kao što bi moralo biti. U ostalam nije ni gradiliško okružje urodilo, kao što je to prvanjih godina malo biti, jedino u dva sreza procienjen je urod na 2 — 3 hl. po rali. Nu ako je urod žira dosta nepovoljan, tada je prsdafa žirovine još nepovoljuija bila; zakupna družba obdržavena ie na 14. rujna u Vinkovcih, te od 27 srezova, koji su nudjaei za rimsku pašu i žirovinu sakapljena su samo četiri sreza, za koje je dobivena zakupnina od 1700 for. Take žalostne dražbe nije jošte bilo. Da li je uzrok tomu svinjska pošast, ili posve nizka ciena žitarica ili loša trgovina sa svinjpma, ili siromašnost naroda, — to je za sada |
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 513 — težko ustanoviti, nu biti će, da su svi uavedeui uzroci ovdje više, ondje manje tomu krivi. Ovom sgodom umoljavam sve šumske oblasti, koji gospodare sa hrastovima šumama, da bi nam priposlale procienu uroda žira u tamošnjim srazovima, kao i unovčenje istoga. Mislimo, daće tako važan činbenik u šumskom gospodarstvu kao što je urod žira svakoga šumara zanimati. Urod Šišarice. Sišarice je n gradiškom okružju ove godine ponešto urodilo, nu unatoč višekratnim dražbam nije se našlo kupca za istu. Čini se da su i za nju zlatna vremena davno minula ! Kako je bilo s njome u ostalim krajevima naše domovine ? K poTJesti prorieđjiranjii. C godini 1782. nmrvši francezki mornarski nadzornik Duliamel du Moncean napisao je nekoliko prirodoslovnih i šumarskih djela, koja su za ono vrieme stekli priznanje, da su znatno unapredili znanost. Pa dočim su njegove botaničke radnje kao i one, koje zasiecaju u šumsku uporabu, davno već priznane, čini se, kao da je njegova nauka o proriedjivanju sve do danas neopažena ostala. On je istu objelodanio u jednom svom djelu od godine 1760. Dnhamel preporuča gustu sjetvu i sadnju, da se na taj način što prvo korov i trava kroz zasjenu mladih stabalaca uguši. Nu buduč da od velike množine biljaka u prvoj mladosti pa do dozrelosti, t j . do sječe, veći dio istih — po njegovom nazoru 19/20 — propasti mora, to mora razborit šumar nastojati, da od otih ginećih stabala što veću korist poluči. Već u 10-i 12. godini, ako je mlada sastojina gusta, valja nepravilno izrašćena stabalca, izdanke i t. d. izvaditi. Kada sastojina bude 25 godina stara, tada ju valja prvi puta proriediti i tom prilikom circa 25"/^ stabalaca izvaditi. I tom sgodom vade se izdanci, preveć visoko izrasla pojedina stabla (Protzen), isto tako pročiste se i pravilno izrasla stabalca, ako su mje. stimice u preveć gustom sklopu. Takova prorieda ima se svake 6., 8. ili 10. godina ponoviti i svakiputa treba ugušena, nepravilna i savijena stabla odstraniti. Pridržati se imaju samo najljepši i najvažniji eksemplari, koji će se usljed povoljnijih okolnosti brže razvijati moći. Nu pri tom valja uviek što opreznije postupati, da se ne otvore preveć velike praznine i time preostala ptabla preveć ne ogranate. Duhamel upozoruje na veliku drvnu gromadu, koja se proredjivanjem unovčiti može; a da sastojina time nikakove štete trpiti ne mora, vriednost proriedom dobivenoga drvlja tim je veća, čim je sastojina starija. Prvu proriedu ne preporučuje Duhamel da se izdade radnicima u akord, koji bi, u predjelima oskudnim na gorivu, taj posao za dobiveno drvlje obavili, nego preporučuje, da se upotrebe nadničari; ovi prvanji |