DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 504 — Na 14. listopada obdržavana je kod kr. nadšumarskoga ureda u Vinkovcih na 11-godiŠDJih sječina procienjenih ukupno na 946.011 for. Uspjeli dražbe jeste sliedeći: 1. Parcela Javička greda s površinom od 10*5 rali sa 262 jasenova stabla sa procienom od 1622 for. dostao je H. Berger za 1752 for. 2. Parcelu Medjustrugove sa površinom od 4771 jutara, sa 14 hrastovih i 1936 jasenovih stabala sa procienom od 2207 for. dostao je N. Neuman za 2555 for. 3. Parcelu S 1 a v i r sa površinom od 95"52 jutra, sa 2913 hrastovih, 105 jasenovih, 21 briestova i 128 grabovih stabala sa procienom od 116.251 for. dostao je Vuk i sinovi za 137.706 for. 4. Parcelu D e š sa površinom od 8521 rala, sa 3300 hrastovih, 2 jasenova, 66 briestovih i 9 grabovih stabala sa procienom od 181.160 for. dostao je L. Keru sa 201.555 for. 5. Parcelu Gradin a s površinom od 37´67 jut. sa 1879 hrastovih, 31 briestovo i 3 grabova stabla sa procienom od 87.592 for. dostao N. Gamiršek za 92.200 for. 6. Parcelu Vrati čna sa površinom od 4070 jut. sa 1803 hrastovih stabala sa procienom od 44.805 for. dostao je Nik. Gamiršek za 48.990 for. 7. Parcelu Puk sa površinom od 12264 jut. sa 1320 hrastovih. 39 jasenovih, 117 briestovih i 3184 grabovih stabala sa procienom od 60.835 for. dostao je Vuk i sinovi za 73.906 for. Svih sedam parcela procienjeno je na 493-972 for, a dobiveno je 558.664 for. t. j . sa 64.692 for. preko prociene. četiri parcele ostale su neprodane. Različite viestl. GrlaTna skupština kranjsko-primorskoga šumarskoga družtra*. Kranjsko-primorsko šumarsko družtvo obdržavalo je u Trstu dne 5. i slieđećih dana mjeseca srpnja t. g. svoju ovogodišnju glavnu družtvenu skupštinu, spojenu sa poučnim izletom u kraško gorje u svrhu pregledavanja podignutih na krasu kultura, zatim radnja oko vezanja popuzlina i uredjenja bujica. Skupštini, kao i spomenutom izletu prisustvovao je iz Hrvatske i Slavonije kr. zem. vladi na službovanje dodieljeni žup. šum. nadzornik p. n. g. Marino conte de Bonna, koga je visoka kr. zemalj. vlada 0 vlastitom trošku u tu svrhu izaslala bila i koji je podjedno na skupštini susjednog nam šum. družtva zastupao i naše hrv.-slav. šum. družtvo 0 tečaju skupštine i o preduzetom izletu u kraško gorje dono ´ Kadi pomanjkanja prostora nije se mogao ovaj članak uvrstiti u br. 8. 9. 10. Š. 1. Uređničtvo. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 505 — simo nižje kratku crticu, a nadamo se, da čemo modi doskora o toj zanimivoj i poučnoj skupštini još i koju obširnije prosboriti. Dne 5. srpnja oko 9 sati na večer sakupio se liepi broj izletnikah u vrtu gostione kod »tri krune» u Sezani, gdje su ih srdačno pozdravili družtveni predsjednik g. Ludvig barun de Berg, nadalje predsjednik stalne komisije za provedbu pošumljenja krasa područja grada Trsta, g. Josip vitez Burgstall de Bidischini, te napokon poslovodja šumarski savjetnik i c. kr. zem. šum. nadzornik Josip Pucić. Tu se je družtvo do kasno u noć najprijatnije zabavljalo- Dne 6. srpnja u A^l^ sati u jutro krenuše izletnici kolima put Lipice, da ondje razgledaju glasoviti i starodrevni zavod c. i kr. dvorske pastuharne, kao i liepu hrastovu šumu toga zavoda. Dvorska šuma «Lipica» iznenadila je svakoga, jer je to zbilja, najkrasuija «oaza» u cieloj tužnoj kraškoj pustinji. Tu se vide liepe i prostrane sastojine, uzgojene u dosta riedkom sklopu, dočim je tlo, brižnim radom (čišćenjem i krčenje kamenja, nanašanjem zemlje, gnojenjem i sjetvom vriednijih vrsti trave) pretvoreno u pitome livade, koje služe za pašu konja i rogate marve spomenutoga zavoda. Ova krasna šuma predočuje nam pravi «typus» budućeg uzornog šum. gospodarenja na Krasu, jer je uzgojem šume podjedno osjegurano obilno pašarenje, toli potrebno kraškom pučanstvu. Pred dvorskom pastuharnom dočekali su izletnike Nj. P. gosp. Franjo grof Koronini-Kronberg, zemaljski poglavica Gorice i Gradiške i mnogogodišnji zaslužni predstojnik stalne komisije za provedbu pošumljenja Krasa u području tih zemalja s ravna teljem zavoda, koji je kod pregledanja zavoda tumačio i potrebita razjašnjenja podavao. Razgledavši zavod, krenulo je družtvo kolima put Lokve (Gorgnale), gdje je Ijubezno dočekano i pogošćeno po tamošnjem načelniku i narodnom zastupniku Antunu Muhi, koji je stekao osobitih zasluga za pošumljenjfi Krasa toga područja. Tu se pridruži ekskurziji c. kr. kot. poglavar kotara Sezane Andrija grof Schaffgeotsch. Nakon malog odmora, družtvo je pregledalo prostraue i dobro uspjele borove kulture, područja obćine Rodik i Herpelja, što je s velikim naporom spojeno bilo. Preko tih kultura spustilo se družtvo do željezničke stanice Herpelja, gdje mu je komisija za provedbu pošumljenja krasa srdačan banket priredila. Poslie podne uputise se izletnici željeznicom do postaje Pinguento, gdje pregledaše znamenite radnje oko uredjenja bujičnog područja Rečice, koje zauzimlje površinu od 200 ha., te sačinjava jedan dio jošte neuredjenog bujičnog područja rieke Quieto, koje zauzimlje znatnu površinu od 54.200 ha., uz Ijubezno tumačenje priznatog bujičara c. kr« šum. savjetnika Corneliusa Riedera. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 506 — U bujičnom području R e čin e s uspiehoni izvedene tehničke radnje veoma su zanimive i poučne, osobito za nas Hrvate, jer su geoložki, hidrografički te ini odnošaji posve slični onima biijičnih područja našeg P rimorja (Grižanske, Bribirske i Grobničke občinej, gdje ee se slične radnje pod upravom priznatog bujičara, velem. g. odsječnog savj. Ferde Zikmundovskv-a prema zakonu o uredjenju bujica (vododerina) od 22. listopada 1895. izvadjati. Sa pomenutim radnjama započeto j - godine 1892. ter su iste lanjske odine dovršene, dočim će se pošumljenje učvršćenog terena naknadno izvesti. U koritu bujice izvedeno je ukupno 359 rustikalnih kamenitih pregrada, koje služe za ustavljanje svakovrstnog materijala. Taloženjem materijala iza pojedinih pregrada, umanji se i pad korita a tim i snaga vode. Zatim, i što se mora osobito iztaknuti, je način kojim se vežu popuzline. Dosada su u tu svrhu upotrebljavani pleteri, a ovdje se je prvi put pokušalo Ina mjesto pletera izvesti takozvane horizontalne zidove. Ovaj način pokazao se je veoma shodnim, jer se prostor iznad tih zidova izpuni materijalom, te se na taj način dobiju terase, koje se podižu jedna nad drugom manje više vodoravno a tim i ciela popuzlina dobije sasvim nov oblik, koji je prikladan da se kulture podignu. Gore spomenute radnje izvedene su troškom od 10.000 for. Konačno je spomenuti, da je za uredjenje cielog bnjičnog područja Quieto po šum. tehn. odjelu u Vilacha izradjena i dovršena obćenita osnova, po kojoj bi potrebite radnje iznašale 278.000 for. U mjestašcu Fontana izpod Pinguente pogošćeno je družtvo po komisiji za pošumljenje istrijanskog krasa, a na večer odputovalo je željeznicom u Trst, gdje je u hotelu Europi taj dan veselo zaključilo. Dne 7 srpnja obdržana je prema programu XIX. glavna družtvena skupština u velikoj dvorani «Burse», kojoj je kao zastupnik visoke vlade osobno prisustvovao N. Pr. c kr. namjestnik Teodor vitez de Rinaldini dočim je Nj. Pr. c. kr. ministra poljodjelstva grofa Ledebura zastupao c. kr. šum. nadsavjetuik g. Antun Rossipal. Veoma zanimiva sjednica tekla je po ustanovljenom dnevnom redu. Osobilo zanimivo bilo je predavanje, koje je držao družtveni predsjednik g. Ludvik barun pl. Berg : «o opažanju upliva čiste sječe na propadanje šuma u Kranjskoj*, koje je izazvalo živahnu debatu. Ne manje zaniniiv bio je takodjer izvještaj gosp. šum. savjetnika Pucića o dosadašnjim radnjama oko pošumljenja Krasa, koje su izvele postojeće tri stalne komisije, naime gorička, tršćanska istrijanska. Iza toga, sliedila je plenarna sjednica sa uglavljenim dnevnim redom. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 507 — U 1 sat po podne, bio je sjajau baaket u hotelu „De la ville», priredjen u čast družtva po stalnoj komisiji za pošumljenje Krasa grada Trsta, kod kojega je prisustvovao medju inim odličnim gostima i Nj. Pr. istrijanski namjestnik g. Teodor vitez Rinaldini. Poslie podne pregledalo je družtvo čarobni dvor Miramare i tamošnji park, a na povratku znatne vododerine i popuzline izpod željezničke pruge nad cestom Barcola-Miramare, koje bi se imale urediti prema jurizradjena glavnoj osnovi sa preliminirauim troškom od 20.000 for. Dne 8- srpnja pregledane sa znatne radnje oko pošumljenja Krša područja grada Trsta, naročito dobro uspjele kulture crnoga bora u podobćini Padrić, kojima je grad u znak harnosti dao ime velezaslužnoga sada pokojnog c. kr. ministerijaluog savjetnika Joh. Salzera. Podjedno imali su izletnici priliku pregledati jednu možda najstariju kulturu crnog bora na Krasu, izvedenu g. 1857. naime današnju šumu «Koller». Pošto je tu crni bor jur izvršio glavnu namienjenu mu zadaću na Krasu naime onu poboljšanja tla, započeta je sjetva jelovog sjemena na plitice (Tellersaat) izpod sadašnje borove sastojine u svrhu svojedobne pretvorbe u jelovinu. Nakon toga pregledao je družtvo liepo uredjeni šumski vrt grada Trsta u Basovici u površini od 2700L]´´ uzdržavanje kojega godišnje stoji 800 for. Iz toga vrta upotrebljeuo je za pošumljenje Krasa tečajem prošlog proljeća 720.000 biljka crnog bora 42.000 bagrena i 2000 omorike, dočim još preostaje znatna zaliha presadnica za buduće ogojne radnje. Za uzgoj biljkah posijano je s dobrim uspjehom 40 kg. sjemena od crnog bora, lO kg. omorike, 5 kg. ariša i 15 kg. bagrena. Nadalje posijana je 21 vrst inozemnog sjemena, uvezenoga iz Japana. Pošto se u zadnjih godina u tom vrtu pojavila znatna količina hruštovih ličinaka, to se je za nništenje istih veoma uspješno upotriebljivala injekcija benzina sa posebnim strojem «pal injecteur de gastin». Nakon male okriepe i odmora u mjestu Basovici krenulo je družtvo pod vodstvom iskusnog iztraživača špilja g. Miilera, u krasnu špilju „Sv. Kaničana", na večer povratilo se družtvo u Trst. Razumieva se, da se je družtvo kod večere ugodno zabavljalo sjećajuć se u razgovoru na ugodan utisak, što no ga je izkusio svaki pojedini član tog izleta i gostoljublja onih, koji su doprineli da su izletnici tako ugodne časove sproveli. Jedan primjer iz šumarske situacije u Srbiji. Ovih dana desio se jedan slučaj zvjerskog napada na šumu — kakvih je rijedko naći u šumarskoj historiji. Za vrijeme dok su se čuvari šuma bavili na izučavanja prakičnog šumarskog kursa, upotriebila priliku poznata kumpauija «grofa od Tare» |