DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 490 — Izbor uzgojnog oblika u visokoj šumi. (Svršetak.) Kod mješovitih šuma je gospodarenje slobodnije, gibkije; ova je prednost tim izrazitija, čim su|![odnosne razne vrsti drveća pogledom na njihova svojstva prama´svjetlu i podnašanju zasjene različitije i čim je smjesa medjusobno gušća, t. j . čim su pojedini razni individui jedan s drugim bolje izpremješani; ako je pako sastojina smjesana samo na krpe — u grupama to će gore spomenuta prednost tim manja biti, čim su dotične krpe ili skupine veće. Naravnim načinom niče i uspjeva svaka vrst drveća radje pod zastorom druge koje vrsti, nego pod onim vlastite ; razprostranjivost stoji tuj u obratnom razmjeru sa veličinom sjemena; tako će se n. pr. jela i smreka iznenada pokazati i u odaljenijim boricima, dočim će bukva ostati kod pojedinih, u neposrednoj blizini nalazećih se susjeda. Teža će biti zadaća šumareva, ako hoće da promjeni vrst drveća, jer će morati ne samo najprije pripraviti, stvoriti najbolju stojbinu za buduću novu vrst, nego takodjer i zapriečivati dalnje razprostranjenje prvobitne vrsti; pri tomu pako treba da bude veoma oprezan, te da neučini mnogo protunaravnoga, da primjerice neizkrči jasen ondje, gdje je stojbina za nj bolja, nego za hrast; na mnogim mjestima, gdje se danas vodi čista sječa, žale za bukvom, proti kojoj se je u svoje vrijeme ogorčeno borilo! Drveće, koje ima riedju krošnju, propušta dakako laglje svjetlo i kišu do tla, nego ono sa gustom krošnjom, zato i može hrast i bor kao nadstojno drveća gušće jedan do drugoga stajati, nego smreka, jela ili bukva, isto tako je i sa trajanjem zasjene ili pritiska. Pod riedkom krošnjom ariša i u obće pod riedkim sklopom ariševe sastojine nevoli se niti jela niti smreka nastaniti, za uzrok tomu nenadanom pojavu još se pravo nezna, valjda će djelomice biti krive godimice odpadajuće četinje i njihov valjda |