DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 479 — osnovne pojmove iz svijah grana šumarstva, moći koristno da posluže i ustanovi i službi koja im je povjerena. Školovaniji i inteligentniji mladidi, koji sa vrlo dobrim uspjehom svrše ovaj kurs, moći će se upotrebiti kao zastupnici srezkih podšumara sve dotle, dok se ne otvori škola i nedobije dovoljan broj stručno spremnih ljudi. Dalji napredak u šumarstvu u Srbiji jest taj, što se odpočelo na gradjenju šumarskih kuća po glavnijim šumama, u kojima se vrše veće sječe i eksploatacije. U tim kućama stanovati će podšumari i Čuvari šuma. Time će se osigarati bolje čuvanje šuma i stati na put samovlastnom zauzimanju šuma od obština i sela, kao i privatnih lica, i onemogućiti dalje zatiranje šuma u onolikoj mjeri, u kojoj je to do sad radjeno. Ovoga ljeta premjerena je državna šuma «Avala» i obkopana šancem, a zimus Će se izraditi privredni plan, na osnovu koga će se na proljeće urediti. Na Avali će se podići jedna kuća i razsadnik šumskg drveća. Ličanin . Godišnje izvješće o stanju šumsko-upravne grane u području modruško-riečke županije u g. 1895. Sume u području modruško-riečke županije zapremaju površinu od 452.433 kat. jutara, odnosno 53°/o cielokupnog površja, koje iznaša 847.114 kat. jutara. Na šume listače (u glavnom bukove) odpada 146.054 kat. jutara; dočim ukupni prihod na drvu iznaša 551.409 kub. metara. Obzirom na broj stanovnika od 220,629 duša dolazi popriečno na jednu dušu 2*05 jutra, ili 2"49 kub. met. drvnog prihoda. Katastralni čisti prihod svijuh šuma iznosa 126920 ili popriečno na jedno jutro 28-5 novč. Prema vlastničtvu odpada: Po kat. jut. šume na: 1. Kr. državni šumski erar 96204; 2. Imovne obćine bivše vojne Krajine 103.379 ; 3. Urbarne |
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 480 imovne obćine 66.912; 4. Mjestne obćine bivše vojne Krajine 107.179; 5. Privatna vlastelinska 78.985; 6. Manastire i crkvene obćine 679. Ukupno 452.433 kat. jutara. U ovim šumama gospodari se na temelju odobrenih šumskogospodarstvenih osnova na 183.766 kat. jut.; dočim se na 239.059 kat. jutara gospodari bez šumsko gospodarstvenih osnova. Namješteno je ukupno 61 šumski tehničar, od kojih 8 ne imaju propisanog izpita za samostalno vodjenje šumarstva; nadlugara imađe 16, lugara pako 358, od kojih su 270 bez pro- V pisanog izpita. Sumarsko-tehničko, a isto tako i lugarsko osoblje vrši dosta revno i savjestno svoje službene dužnosti, pa s toga u tom pravcu nije bilo nikakovih prigovora. Ovlaštenička pripadnost na ogrievnim drvima, svuda je pravodobno odkazana, a isto tako i na gradjevnim drvima prema ustanovljenoj potrebi. U smislu postojedih propisa pregledao je kr. županijski šumarski nadzornik šumske sastojine i šumsko gospodarenje u šumama urbarno-imovnih obćina područja šumsko-upravnih kotara : Grobnik, Čabar, Delnice, Fužine i Vinodol, kao i stanje kraških branjevina u Primorju, ter je povodom tim preizpitao procienu sječi i prodaji opredieljenih stabala, kao i taksatorne radnje oko sastavka šumsko-gospodarstvenih osnova. Odredio je mjesta i površine za godišnje sječine, za naplodjivanje i proredjivanje i t. d. Na temelju odnosnih izvještaja izdane su nuždne odredbe radi odstranenja pronadjenih neurednosti, te su prema potrebi izdani shodni strukovni naputci podčinjenim šumarijam. Šumske štete u području ove županije dosta su znatne, — osobito pako u području bivše vojne Krajine, gdje su skorom na dnevnom redu, pošto ondješnje žiteljstvo niti iz daleka ne shvaća neizmjernu narodno-gospodarstvenu važnost šuma. Da se tomu zlu što krepčije i što izdašnije na put stane učinjeno je sve ono, što se u obče učiniti dade, nu žalibože bez željenog uspjeha. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 481 — . Tomu je pako glavni uzrok poznato skrajno siromaštvo krajiškog pučanstva i ondje vladajući žalostni narodno-gospodarstveni odnošaji. Mnogo povoljniji su ti odnošaji u području t. ZV. bivšeg provincijala, gdje se šumski prekršaji ograničuju većim dielom samo na nepovlašten ugon marve u šumu, na sgrtanje sušnja i t. d. Kod takovih nepovoljnih okolnosti nije čudo, ako ogromni zaostatci na šumsko-kvarnih odšteta na mjesto da se umanjuju godimice sve to više rastu tako, da su se već nagomilale baš na ogromne svote, koje težko da će se moći ikad posve utjerati. Sliedeći izkaz pokazuje stanje šumsko-kvarnih prijavnica kao i dosudjenih šteta. Sumarni izkaz o stanju šumsko-kvarnih prijavnica. s lO -^ lO o oo >02 i—´ I—( >m OJ . o ´u bC bc "S bC Kotarska oblast o o 1—1 OD cl o ^ 03 Q 03 3 o ^ o ^ -u o PM 695 5784 6479 3580 2899 4833 8997 13830 6876 6954 345 6096 6441 3960 2481 — 248 248 245 3 Novi . 2802 3511 6313 1872 4441 1005 457 1462 240 1222 14 49 63 55 8 2255 235 2490 149 2341 Ukupno . 11949 25377 27326 16977 20349 35 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 482 - Sumarni izkaz o stanju šumsko-kvarnili odšteta. Od toga Ostalo Priraslo Ostalo na utjerano Kotarska koncem u god. Ukupno dugu u god. oblast g. 1894. 1895. g. 1895. 1895. for. n. for. n. for. n. for. n. for. n. Novi. . . 22011 14 3752 41 25661 55 734 45 25029 50 Sušak . .169534 34 210 86 1906 20 32 72 1873 48 Delnice . 29982 57 1840 88 31823 45 231 63 31591 82 Čabar . . 7724 40 116 70 895 10 147 10 748 Vrbovsko 61482 48 778 52 62251 682 11 61568 89 Ogulin. . 57364 25 10533 24 67917 49 8219 27 59698 22 Slunj . . 7946 66 14381 70 93793 76 7453 19 86840 57 Vojnid . . 25164 13 9691 18 34855 94 3466 16 31389 78 Ukupno 278080 37 41126 12 319206 49 20966 63 298239 86 Povodom predstavka njekojih kr. kotarskih oblasti, iz kojih proizlazi, da je ovopodručno žiteljstvo uslied loših žetva, čestih i strogih ovrha, kao i sbog ljute i dugotrajne prošlogodišnje zime spalo u veliku biedu tako, da je u njekojim predjelima došlo do glada, prisiljen je bio blagopokojni kr. veliki župan Gjuro Stipetić, okružnicom od 4. travnja 1895. br. 641. iznimno odgoditi svako daljnje ovršno uderivanje starijih šumskokvarnih dugovina u području ciele županije sve dotle, dok se imućtveni odnošaji žiteljstva ne budu poboljšali. Mjeseca kolovoza 1895. zamolio je kr. državni šumski erar, a isto tako i slunjska imovna obćina za dozvolu, da bi se obustavljeno ovršno utjerivanje spomenutih dugovina opet |
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 483 — nastavilo; nu pošto se je iz stigavših izvještaja ovopodručnih kr. kotarskih oblasti izpostavilo, da se žalostno materijalno stanje žiteljstva jošte nije nigdje poboljšalo, dapače da se je usljed ovogodišnje totalne nerodice, ter inih elementarnih nepogodnosti skorom posvuda pogoršalo, podnesena je predstavka na visoku kr. zemaljsku vladu, kojom se moli, neka bi se u u oči takovih žalostnih viesti, napomenuta iznimna odredba i nadalje u krieposti uzdržala sve dotle, dok upravne oblasti ne ustanove, da su se imućtveni odnošaji žiteljstva bar donekle poboljšali. U istom smjeru stvoren je takodjer i zaključak županijskog upravnog odbora u sjednici od 14. rujna 1895. (sj. zap. br. 328.) prigodom izvješća kr. financijalnog [ravnateljstva o stanju fluancijalne upravne grane za mjesec kolovoz, kojim izvješćem je upravni odbor upozoren na skrajnu biedu, zavladalu u području ove županije. Od važnijih sjedničkih riešitba upravnog odbora napomenuti je ovdje: 1. Odluku od 22. srpnja 1895. br. 406. (sjed. zap. br. 284.) izrečenu u predmetu pravilne razdiobe iznosa od 1987 for. 35 nč., povraćenog po kr. fin. eraru, kao preplata na pašarinskoj daći t. zv. «Suljevini» bivših podanika kamaralne gosppštije Fužine i Vinodol. 2. Odluka od 21. Hstopada 1895. br. 49,8. (sj. zap. br. 417.), kojom se nakon uplate kupovnine u iznosu od 2424 for. razriešuje kupoprodajni ugovor, sklopljen izmedju uprav, obćine Drežnice i drvotržca Jose Tomića, tičući se prodaje bukovih stabala u šumi «Medjulužke drage» iz razloga, što se je naknadno izpostavilo, da upitna obćina sa svoje strane nije u stanju izpuniti najglavnije ustanove toga ugovora. Nadalje riešene su u redovitim sjednicama županijskog upravnog odbora molbe urb. imovnih obćina: Dol, Smrika, Delnice, Crnilug, Sušica, Lukovdol, Plešce, Lič, Škrljevo i Kukuljanovo, podnesene radi dozvole unovčenja za sječnju jur prezrelih stabala, nalazećih se u onamošnjim šumama. Pošto se kod tih molba nije radilo o prodaji stabala iz tekućih sječina, |
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 484 — to su odnosni si´ednički zaključci predloženi visokoj kr. zemalj skoj vladi blagohotno odobrenje. Visokovlađnom riešitbom od 17. travnja 1896. br. 16108. nisu potvrdjeni zaključci o dozvoljenoj prodaji jelovih stabala u šumama urb. imovnih obćina Dol i Šmrika iz razloga, što za te šume nije sastavljena propisana šumsko-gospodarstvena osnova. Iz istih razloga nije potvrdjen sjednieki zaključak glede dozvoljenja prodaje 200 bukovih stabala u šumama urb. imovne obćine Lukovdol. Nadalje nije potvrdjen sjednieki zaključak glede prehvatnog unovčenja 10 god. etata u šumama urb. obćina Plešce, dočim je visokom riešitbom od 26. srpnja 1895. br. 28561. potvrdjen sjednieki zaključak o dozvoli prodaje 109 jelovih stabala u šumskom predjelu «Zelenski lug», procienjeuih na 158"31 m´, ili sa 474 for. 93 nč., kao i onaj odnoseći se na prodaju od 80 jelovih stabala u šumskom predjelu «Brestova draga», procienjeuih na 138"93 m^ ili na 361 for. 21 nč. ter je visokom riešitbom od 16. rujna 1896. br. 19207. odobren dražbeni čin glede tih prodaja, prihvačajuć ponudu Ivana Gašparca iz Segine, kojom nudja za onih 109 stabala u «Zelenskom lugu» svotu od 564 for., t. j . 79 for. 07 nč. preko procienjenbene vriednosti i ponudu Franje Zagara iz Markovca, kojom nudja za onih 80 stabala u «Brestovoj dragi» svotu od 417 for. t. j . 55 for. 79 nč. preko procienbene vriednosti. Visokovlađnom riešitbom od 23. prosinca 1895. br. 64775. odobren je sjednički zaključak od 14. rujna 1895. br. 470. glede dozvoljene prodaje od 710 hvati bukovih ogrievnih drva u šumi urb. imovne obćine Kukuljanovo, procienjeuih na 1469 for. 20 nč,, ter su podjedno primljene ponude Maksa Cebuhara i drug, koji nudjaju svotu od 3340 for. 40 nč. t. j . za 1865 for. 20 nč. preko izklične vriednosti; nadalje sjednički zaključak o dozvoljenoj prodaji od 446 hvati bukovih ogrievnih drva u šumi urb. imovne obćine Skrljevo, procienjeuih na 995 for. 40 nč. ter je podjedno prihvaćena ponuda Antuna Rasica, kojom nudja svotu od 2491 for, 35 nč. t. j . za 1496 for. 95 nč. preko izklične vriednosti. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 485 — Ostale gore spomenute prodaje nalaze se jošte u tečaju. Za dne 30. siečnja 1895. razpisana bje po tredi put dražbena prodaja 1622 jelovih stabala, procienjenih na 2200 m^, u šumama urb. imovnib obćina šumsko-upravnog kotara Vinodol, nu pošto je ta dražba ostala bezuspješna, zamoljena je visoka kr. zemaljska vlada za blagohotnu dozvolu postepene prodaje tih stabala na manje partije. Glede dotičnog postupka pako učinjen je shodan predlog, koji je usvojen visokom riešitbom od 26. ožujka 1895. br. 15211. Nakon raznih utoka obavljen je prema uspjehu naknadne premjerbe izradjenih šumskih proizvoda konačni obračun sa drvotržcem F. Ser. Krizom s jelovim stablima, kupljenima u šumi urb. imovne obdine Prezid iz kojega proizlazi, da je ukupno uračunato 1978*30 m´ sa uplaćenom kupovninom od 5962 for. 59 nč. Uslied ponovnog utoka od strane kupca podneseni su dotični razpravni spisi izvješćem od 8. rujna 1895, br. 8392. visokoj kr. zemaljskoj vladi na meritorno riešenje. Nadalje obavljen je konačni obračun sa tvrdkom Felix Neubergera i sina na Eieci o prodaji omorikovih stabala u šumi «Jasenački lug» i «Bereg», crkvene obćine Jasenak, iz kojega proizlazi, da je rečena tvrdka izra-dila ukupno 2201 "53 m´ i prema ugovorenoj cieni uplatila iznos od 8872 for. 16 nč. Isto tako obavljen je konačni obračun sa drvotržcem Bolfom u Delnicama 0 prodaji jelovih stabala u šumi urb. imovne obćine Delnice. Ukupno izradjeno je 563 kusa sa sadržinom od 378"24 m*, ter je uplaćena prema ugovorenoj cieni odgovarajuća kupovina u iznosu od 1889 for. 06 nč. Nadalje obavljeni su konačni obračuni glede prodaje jelovih stabala u šumama urb. imovnih obćina Bribir, Selce i Crkvenica i to sa drvotržcem: Stjepanom Piškulićem za izradbu od 19´31 m* uplaćenih prema ugovorenoj cieni iznosom od 761 for. 90 nč.; Josipom Paftićem za izradbu od 184´20 m´ uplaćenih prema ugovorenoj cieni iznosom od 614 for. 78 nč. Jovanom Lončarić-Papič za 382-48 m´´ uplaćenih prema ugovorenoj cieni iznosom od 1625 for. 54 nč.; Matom Skočilićem za izradbu od 532*60 m* iznosom od 2505 for. 18 nč. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 486 — Na temelju zadnje alineje ustanove §. 28. zakona od 25. travnja 1895. ob uredjenju zemljištnih zajednica odobren je riešitbom od 23. studenoga 1895. br. 604. u. o. zaključak glavne skupštin e ovlaštenika urb. imovne obcine Sungeri glede podignuda kamata od «nepotrošive šumske glavnice* u svrhu podmirbe dugovina, nastalih prigodom segregacije. Prema ustanovi §. 10. zakona od 26. ožujka 1894. ob uredjenju stručne uprave i gospodarenja u šumama, stojećima pod osobitim javnim nadzorom, dovršene su u glavnom razprave sa ovopodručnim urb. imovnim občinam glede povjerenja stručne uprave u njihovim šumama šumarsko-tehničkom osoblju kr. kotarskih oblasti, kao i glede doprinosa za djelomično pokride njihovih beriva, pa je na temelju dotičnog postignutog sporazuma visoka kr. zemaljska vlada u smislu §. 7. zakona 22. srpnja 1893., ob uredjenju šumarsko-tehničke službe kod političke uprave, visokom riešidbom od 23. kolovoza 1895. br. 43729. razpisala natječaj za popunjenje 6 mjesta kr. kot. šumara i to sa sjedištem u Novom, na Sušaku, u Čabru, Delnicama,Fužinama i Vrbovskom. Odnosui predlog glede popunjenja tih mjesta podnesen je izvješćem od 17. rujna 1895. br. 1586. v. ž. U smislu visokovladne naredbe od 2. ožujka 1891. br. 30551 ex 1890. obdržavan je mjeseca srpnja 1895. kod kržupanijske oblast u Ogulinu izpit za lugarsko, odnosno šumsko tehničko pomoćno osoblje. Od 18 kandidata položili su taj izpit sa veoma dobrim uspjehom 3, sa dobrim 2, sa dovoljnim 7, dočim ih je 6. reprobirano. Preuzvišeni gospodin ban blagoizvolio je povodom predstav^ ke obćina temeljem visokog oglasa od 14. kolovoza 1894. br. 36870blagohotno doznačiti bezplatno locobiljevištesv. Mihovil kraj Senja 292.000 kom. trogodišnjih biljka crnoga hora i to obćini : Ogulin 5000, Gomirje 18.000, Slunj 100.000, Vališselo 30.000, Veljun 8.000, Bribir 28.000, Grižani 7.000, Kraljevica 3.500, Severin 3.000, Sušak 10.000, kr. kotarskoj oblast Delnice 80.000 komada, koje su biljke prema strukovnom naputku kr. žup. šumarskog nadzornika valjano posadjene u obćinskim |
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 487 — branjevinama. Nadalje je posadjeno na čistinama u šumama urbarnih obćina : a) Fužine 7.900 kom. trogođ. biljka crnoga bora, te 5.950 omorikovih biljka; b) Vrata 9.240 kom. trogod. biljka crnoga bora, te 4820 kom. omorikovih biljka; c) Benkovac 2450 kom. trogod. biljka crnoga bora. Uspjeh upitnih nasada bio je dosta povoljan. Usljed ustanova visoko vladne naredbe od 12. ožujka 1893. br. 7816. kojom je izdan obširni naputak glede budućeg sustavnog rada oko pošumljivanja ovopodručnog primorskog krasa, odustalo se je od dosadanjeg postupka sa «umjetnim radnjama* pa se je obratila veća pozornost i briga «naravnom pomladjivanju», t. j . strogoj zabrani sto većih površina obrašćenih obćinskih pašnjaka. «Umjetno pošumljivanje» ogranićeno je samo na najnuždnija mjesta n. pr. na zaustavljanje bujica, osjeguranje kuća, cesta i t. d. Pod zabranu stavljeni predjeli već su se liepo oporavili tako, da se je već na više mjesta pokazala potreba proredjivanja, dočim u prijašnjim godinama izvedene kulture veoma dobro uspjevaju, i to osobito u obćini Jelenje, Hreljin, Novi i Crkvenica. Vjetar i silan snieg nanio je mjeseca siećnja i veljače 1895. znatne štete u šumama područnih urb. imovnih obćina, osobito u području kotarske šumarije Fužine, gdje je dražbenom prodajom vjetroloma i izvala unišla svota od 2612 for. 89 nč. Isto tako je mjeseca svibnja 1895. snieg i mraz nanio znatnu štetu bukovom naraštaju u području gorskih kotara. U proljeću 1895. pojavio se je ponovno na jelovini u šumama urb. obćine Novi-Zagon moljac grapholita «proximana» u dosta znatnoj količini. Za tamanjenje njegovo nije se ništa moglo odrediti, jer je život toga moljca do sada sasvim nepoznat, pa se s toga ne mogu odabrati ni sredstva za njegovo uništenje, nu ovoproljetni mrazovi veoma su pogubno djelovali na razvitak moljca i na njegovo razprostranjenje tako, da imade nade, da će se dojdu<5eg proljeća u znatno manjoj količini pojaviti. Sa proučavanjem života upitnog moljca bavio se je ove godine na licu mjesta predstojnik entomoložkog zavoda u Bu |
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 488 — dimpešti veleuč. gosp. dr. G. Horvat, pošto je obstojala bojazan, da bi se ova pošast mogla razširiti takodjer i u susjedne šume državnog šumskog erara. O lovstvu izvjestiti je, da su se ustanove lovskoga zakona tečajem god. 1895. provadjale potrebnom brzinom i strogošću proti prekršiteljima. Područna su lovišta javnim dražbama večim dielom uz posve neznatne zakupnine izdražbovana. Za utamanjenu zvierad doznačivane su zakonom odmjerene nagrade t. z. «taglije». Usljed dugotrajne i ljute prošlogodišnje zime, osobito pako uslied silnih sniežuih mečava, nastradao je u ondješnjem području znatan broj srna tako, da je nastala skrajna potreba. obratiti svu pozornost što izdašnijoj zaštiti ove koristne divljači, koje žalibože sbog raznih nepogodnih odnošaja u ovdašnjem području godimice sve to više nestaje. Obzirom na iztaknuto nije ova kralj, županijska oblast tečajem god. 1895. izdala niti jedne dozvole za strielanje srnjaka vrebanjem (prema §. 15. z. o 1.), ter će se takove dozvole morati uzkratiti sve dotle, dok se sadašnje nepovoljno stanje rečene koristne divljači ne bude brižnim nastojanjem samih lovovlastnika, odnosno zakupnika lovišta znatno poboljšalo. Glasom službenih podataka ubijeno je tečajem g. 1895. u ovopodruenim lovištima, i to od koristne divljači: 169 komada srndača. 1^68 » zečeva. 6 » kunića. 35 » inovrstnih sisavaca 19 » vel. tetrieba. 2 » ml, tetrieba. 3 » alpinskih kokošaka 91 » Iještaraka. 145 » trčaka. 197 » prepelica. 39 » divljih gusaka. 273 » divljih pataka. Iznos i 247 komada |
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 489 — Prenos 2247 komada. 31 » lisaka. 6 » dropalja i čapalja. 201 » šumskih šljuka. 8 » kozica. 281 » div. goluba. 167 » bravenjaka i drozdova. 82 » inovrstnih ptica. Ukupno 3023 komad. Od škodljive zvieradi i grabilica ubijeno je: 8 komada medveda. 53 » jazavaca. 6 » vukova. 90 » divljih mačaka. 490 » lisica, 44 » tvorova. 25 » inovrstnih sisavaca. 182 » orlova i jastreba. 63 » sokolova. 46 » sova. 443 » vrana i svraka. 22 » inovrstnih ptica. Ukupno 1471 komada. Nadalje ubijeno je 205 kom. skitajućih se pasa. Opaziti je, da u tim službenim izkazima bezuvjetno manjka mnogo grabežljivaca, što sami seljaci i krivolovci bilo željezom bilo puškom utamaniše, te napred spomenutom broju valjalo bi svakako pribrojiti barem još kojih 200 lisica, lOO kuna, i 60 divljih mačaka. |