DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 476 — preko zime u južne predjele presele, ved jedino oskudica na hrani, koja im u zimno doba kod nas pomanjka. Osim ptica selica imademo u našoj domovini i takovih životinja, koje u zimno doba na hrani oskudice trpe, i nisu kadre u južne predjele kao ptice seliti se; priroda pobrinula se je i za takove životinje, du se u zimno doba u špilje, jazbine i šuplja drveća zavuku i u snu zimu probave. Medju takove broji se hrčtik i takunica, koji pribivaju u podzemnih jamah, puh zavuče se u šuplja drveća, jež zakopa se u žilje i korenje drveća, navukavši šušnja u jamu; jazavac ima u zemlji svoju kotlinu, ali ne spava tvrdo, običaje dosta put ob zimu na polja izaći; od svijuh najzadnji je medjeđ, on se zavuče u svoj brlog kad je jaka zima nastala; nu ni on se ne zanese u zimni tvrdi san, već običaje ob zimu koji put iz brloga izaći. J. E—. Napredak šumarstva u Srbiji. Za posliednje dvije godine šumarstvo je u Srbiji znatno koraknulo. Ovome liepom napredku doprinjelo je najviše to, što se počela voditi veća briga o šumarstvu na nadležnom mjestu, i što je srbsko šumarstvo u posljednje vrijeme obogaćeno sa 8. stručnih okružnih šumara, koji su ponamještani po najglavnijim i sa šumama najbogatijim okruzima. Ovo namještanje okružnih šumara i ustanova «šumskih uprava» po okruzima, pokazalo je već za ovo kratko vrijeme svoj blagotvorni uticaj, ne samo na uredjenje i bolje čuvanje šuma, no i na sami prihod od šuma, kao i na ugled cjelokupne šumarske grane. Sve do ovog novog zakona o šumama, koji je još 1891. godine u skupštini primljen i po tom najvišom sankcijom povrdjen postavljani su tako zvani «šumari» samo dekretom ministra narodne privrede; današnji pak okružni šumari, koji po zakonu |
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 477 — moraju da imađu veliko-školsku spremu, postavljaju se ukazom Njegovog Veličanstva kralja, a time je digaut ugled šumarima i šumskim organima u zemlji. U posljednje vrijeme počele su se provadjati i vede exploatacije u nekim šumama, i prema našim vrlo hrdjavim izvoznim sredstvima i slabim prijašnim cjenama, postignute su prilične cijene na licitaciji. U Srbiji ima još neprohodnih šuma, starodrevnih i preživjelih, kuda još nije kročila ljudska noga, a još manje čula se sjekira, u kojima je drveće ili prezrelo i prestarelo i tako pada i truli, ili je napadnuto štetnim insektima, pa i ono zdravo propada, u čemu propada državi jveliki kapital; trgovac drvarski i seljak nema nikakve zasluge, a gradjanstvo trpi oskudicu na ogrievom drvu, koje se većinom iz preko Save donosi. Da pak izvaljeno i oboreno drveće olujom ili vjetrom ne da, da se šumski podmladak ne može da digne sa onom i onakom bujnošću i snagom, kao što se podiže i napreduje u jednoj racionalno uredjenoj šumi, samo se po sebi razumije. Ova okolnost a u cjelji boljeg i razumnijeg gazdovanja sa šumama, pubuđilaje današnjeg šefa šumarstva gosp. Jevrema Novakovića, te je na osnovu nekoliko privrednih planova (prvih u Srbiji!) dao na eksploataciju više šuma putem ofertalne licitacije, i tako se savjestno odužio i kao činovnik prema državi, stvarajući joj lijep prihod, koji je do sad propadao uslijed nerazložnog gazdovanja sa šumama, i kao šumar prema glavnom principu šumarske nauke i racionalnog šumskog gazdinstva. Ovakve eksploatacije trebale su već odavna da odpočnu i da se vrše na osnovu privrednih planova (gospodarskih osnova), koje bi trebalo napraviti i propisati za svaku pojedinu šumu. Nu pošto u Srbiji nijesu još ni ograničene državne šume, a još manje premjerene i napravljeni situacioni planovi, niti provedena taksacija šuma; pa kad k tome dodamo još i tu okolnost da Srbija nije još ni katastralno premjerena, onda je nemoguće i misliti na pravilne tačne i cjeliskodne privredne |
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 16 <-- 16 --> PDF |
- 478 — planove, koji bi podpuno odgovarali i današnjem stanju šumarske nauke i šumsko-gazdinskom principu: da se u što kraćem vre menu iz šuma izvadi cim veći mogući prihod, a da se pri tom ne nanese šumi nikakve štete. Kad se u najmanju ruku šume tačno ograniče i izdvoje od ostalih obćinskih, selskih, crkvenih, manastirskih i privatnih šuma, pa se tačno premjere i naprave situacioni planovi, onda će se tek moći praviti i utvrdjivati stalni i cjeliskodni privredni planovi (Wirthschaftsplane), na osnovu kojih će upravo od početi racionalan rad u našim šumama. Ovi prvi do sad napravljeni privredni planovi, bez gornjih neobhodno nuždnih uslova — napravljeni od oka, mogu se uzeti kao privremeni ili bolje reći priugotovni privredni planovi. Srbsko je šumarstvo do sad najviše hramalo zato, što nije bilo stručnih Ijudih, koji bi mogli preduzeti stručne radove oko uredjenja šuma, niti je bilo spremnih izvršnih organa — čuvara šuma, koji bi podpuno pojimali svoju težku dužnost, i mogli izvršavati tačno, savjestno i na vrijeme sva zakonska naredjenja i šumarskih vlasti i šumarskih organa. Bez spremna i dobra šumsko-čuvarskog osoblja, nemoguć je svaki rad, i izlišni su i ovi zakoni i zakonska naredjenja, jer nema i ne umije tko da ih vrši, nije ih imao tko ni da pouči, jer od ono nekoliko podšumara, nije se mogao ni iziskivati kakav stručan rad, i ako su u školi nešto čuli, ne imadoše u praksi nikakve primjene, već su radili onako primitivno i na starodrevni način, da ni jednom prilikom ne pokazaše kakva stručna znanja, što se najbolje može uvidjeti iz njihovog dosadanjeg rada. Ta okolnost, odnosno potreba, pobudila je ministra na rodne privrede i šefa šumarstva, te su počeli da uzimaju stručne ljude sa strane za šumare, a da za čuvare šuma stvore praktični šumarski kurs, koji je ovog ljeta obdržavan za dva mjeseca u Topčideru kod Beograda. Cilj ovog «praktično´g šumarsko g kursa* jest, da spremi dovoljno i dobrih čuvara šuma, koji će dobiv tako |
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 479 — osnovne pojmove iz svijah grana šumarstva, moći koristno da posluže i ustanovi i službi koja im je povjerena. Školovaniji i inteligentniji mladidi, koji sa vrlo dobrim uspjehom svrše ovaj kurs, moći će se upotrebiti kao zastupnici srezkih podšumara sve dotle, dok se ne otvori škola i nedobije dovoljan broj stručno spremnih ljudi. Dalji napredak u šumarstvu u Srbiji jest taj, što se odpočelo na gradjenju šumarskih kuća po glavnijim šumama, u kojima se vrše veće sječe i eksploatacije. U tim kućama stanovati će podšumari i Čuvari šuma. Time će se osigarati bolje čuvanje šuma i stati na put samovlastnom zauzimanju šuma od obština i sela, kao i privatnih lica, i onemogućiti dalje zatiranje šuma u onolikoj mjeri, u kojoj je to do sad radjeno. Ovoga ljeta premjerena je državna šuma «Avala» i obkopana šancem, a zimus Će se izraditi privredni plan, na osnovu koga će se na proljeće urediti. Na Avali će se podići jedna kuća i razsadnik šumskg drveća. Ličanin . Godišnje izvješće o stanju šumsko-upravne grane u području modruško-riečke županije u g. 1895. Sume u području modruško-riečke županije zapremaju površinu od 452.433 kat. jutara, odnosno 53°/o cielokupnog površja, koje iznaša 847.114 kat. jutara. Na šume listače (u glavnom bukove) odpada 146.054 kat. jutara; dočim ukupni prihod na drvu iznaša 551.409 kub. metara. Obzirom na broj stanovnika od 220,629 duša dolazi popriečno na jednu dušu 2*05 jutra, ili 2"49 kub. met. drvnog prihoda. Katastralni čisti prihod svijuh šuma iznosa 126920 ili popriečno na jedno jutro 28-5 novč. Prema vlastničtvu odpada: Po kat. jut. šume na: 1. Kr. državni šumski erar 96204; 2. Imovne obćine bivše vojne Krajine 103.379 ; 3. Urbarne |