DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 473 — je industrija slaba, pak se slabiji sortimenti ni unovčiti nebi mogli. Potanje o tom, kako li se kod rentabilitetnih računa postupati mora, uči onaj dio šumarske znanosti, kojemu se u novije vrieme punim pravom velika važnost pripisuje, a koji je poznat pod imenom šumske statik e a ovoj opet mnogo pomaže šumska statistika. Seoba ptica. Cim se jesensko doba približavati počme, nastane u naših predjelih seoba ptica Polovicom kolovoza počeli su se spremati slavniji i druge male pjevačice na daleki put u južne predjele Europe, Azije i Afrike; početkom rujna ostaviše nas lastavice, kukavice, kozare i mnoge druge, koje se s lepiricama brane; za njimi sliede ptice močvarice: čaplje, rode, ražljevi, vivci zatim golubovi, prepelice i ine, te tako ta seoba traje do polovice listopada a i duže. Dok jedne odilaze posve, druge su opet na prolazu te im se nodju može čuti kričanje i lepetanje; a napokon imamo i treću vrst, a to su one, koje preko zime k nama dolaze, da se kod nas prehrane i zimu probave. Mnogi ornitolozi drže, da je seoba ptica prirodni nagon, tomu doduše ne ču baš prigovarati, ali mi je opaziti, da ptice selice, koje se kod nas ležu i redovito nas svake godine ostavljaju, ne čine to radi toga, što ne bi mogle našu zimu podnieti, već što si potrebitu hranu, kad [je kod nas zemlja smrznuta i debelim sniegom pokrita, naći ne mogu. U tu kategoriju spadaju ptice, koje se hrane sa crvićima, kukcima i leptiricama, zatim one ptice, kojim je hrana žitak i razno bilinsko sjemenje, koje u zimno doba naći ne mogu, i usljed toga su prinuždeni radi hrane u južne predjele seliti se, gdje priroda izumrla nije i gdje se poljsko gospodarstvo u godini po dva puta obradjuje i žanje; dakle one idu kako naš narod veli «trbuhom zakruhom». |
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 474 — Glede seobe ptica ne možemo se mi za naše krajeve držati onih ustanova, što su ih Niemci i drugi narodi za svoje predjele pobilježili i opisali. Uslied toga nastale su prevadjanjem tudjili knjiga neke neizpravnosti, kao n. pr. da je ždral i šljuka ptica selica; to one jesu za nekoje krajeve, ali ne za naše, kod nas su one prolazne ptice. Mnoge opet, koje su u drugih predjelih prolazne, kod nas su dolazne ; medju te spada više vrsti sjevernih pataka, koje vidjamo u zimsko doba po našim riekama i ritovima. Nakon izkustva dobivenoga uslied promatranja prigodom seobe i prolaza ptica, možemo za Hrvatsku i Slavoniju ptice razdieliti u sliedeće razrede, i to: 1. Ptice stanarice; 2. Ptice selice; 3. Ptice prolaznice; 4. Ptice skitnice ; 5. Ptice dolaznice (prezimice). 1. Ptice stanarice. U ovaj red spadaju sve one ptice, koje vidjamo cielu godinu u naših predjelih, jer si potrebitu hranu kroz cielu godinu naći mogu, a to su sjenice, djetlići, kosovi, kreštelice, svrake, jarebice, Iještarke, tetrebovi, vrabci i mnoge male pjevačice 2. Ptice selice. Tim nazivom zovemo one ptice selice, koje preko ljeta kod nas žive, legu se i mlade prehrane, a pred jesen odsele se u družtvu u toplije predjele Europe, Azije i Afrike, gdje priroda nije izumrla, da se tamo prehrane i u proljeće opet u svoju domovinu povrate. U tu kategoriju spadaju ove ptice: čaplje, rode, ražljevi, prepelice, lastavice, slavniji, žuta žuna, kukavica i mnoge male pjevačice. 3. Ptice prolaznice jesu one, koje prigodom prolaza u proljeću ili jeseni ili oba puta kroz našu domovinu prolete, a medjutim dosta put dulje vremena kod nas se zadrže. U ovu kategoriju spadaju: šumska šljuka, šljuka livadarka, šljuka kokošica, šljuka kozica, ždral, labud, više vrsti pataka i mnoge druge. 4. Ptice skitnice: Ovamo spadaju one ptice, koje se sele tamo amo u južnije predjele do bližjih morskih otoka, i to ne dalje, nego što im je potrebno, da si nuždnu hranu naći |
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 475 — mogu. Ovamo spadaju divlji golubovi, čvorci, čavke, pliske i mnoge male pjevačice kao i one ptice, koje po naših visokih gorah Btanuju i gnjezde i prave izlete u zimno doba u niže predjele radi prehrane, tuj vidjamo zimovku (Gimpel), imelaša, čižka (Zeisig) i mnoge druge male pjevačice. 5. Ptice dolaznice. U ovu kategoriju možemo samo sjeverne ptice bilježiti; kada oštra zima nastane, dosele se one u naše predjele, samo da prezime i da se prehrane, a čim se snieg počne otapati odsele se u rodne svoje krajeve. To su najviše raznovrstne patke kano: patka kašikarka, patka žviždarka, patka ledara, koje se obično nadju po barama i ritovima; zatim gnjurci, labudovi, bravenjaci, zeba nikavica, a kadkad i kugara (Seidenschwanz). Njekoje naše ptice selice običaju kadkad, ako je zima blaga te se bare ne zamrznu, kod nas ostati; medju takovimi opaziti je plavu čaplju i bukavca; to isto čine i prolazne ptice, tako n. pr. šumska šljuka znade se po livadskim vrelima i močvarama cielu zimu zadržati, ta navada opaža se i kod čvoraka, te ih je moći vidjeti cielu zimu, ako nije debel snieg zapao, medju čordom goveda, čeprkajući balegu i tražeć si hranu. Ovom sgodom navesti ću i to, da sam u mjesecu prosincu po korovu prepelice streljao, a to se je koliko mi je poznato pripetilo i drugim lovcima. Prepelice bile su u to doba godine sasma još tuste, jer su bilinskog sjemena za hranu u obilju naći mogle. Jedan slučaj doživio sam, gdje se je jedan par prepelica cielu zimu oko jednog šalaša, u kom su se žitni snopići mlatili, zadržavao; na iste prepelice upozorio me je vlastelin salaša, da ih ne streljam, a reče mi da ih svako jutro vidja iz salaša izletati a s njima se često nalazilo i jedno jato trčaka, jer je u salašu obilno hrane bilo. I tako su te dvie prepelice, koje sam još koncem veljače vidjao, cielu zimu kod nas na polju provele, a u proljeće bile su one prve, koje su se oglasivale u usjevih na blizu salaša. Po tom mogli bi suditi, da bi prepelice našu zimu lasno pretrpiti mogle, samo kada bi dovoljne hrane imale, i da ne bi bio bas prirodni nagon, koji bi ih nukao, da se |
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 476 — preko zime u južne predjele presele, ved jedino oskudica na hrani, koja im u zimno doba kod nas pomanjka. Osim ptica selica imademo u našoj domovini i takovih životinja, koje u zimno doba na hrani oskudice trpe, i nisu kadre u južne predjele kao ptice seliti se; priroda pobrinula se je i za takove životinje, du se u zimno doba u špilje, jazbine i šuplja drveća zavuku i u snu zimu probave. Medju takove broji se hrčtik i takunica, koji pribivaju u podzemnih jamah, puh zavuče se u šuplja drveća, jež zakopa se u žilje i korenje drveća, navukavši šušnja u jamu; jazavac ima u zemlji svoju kotlinu, ali ne spava tvrdo, običaje dosta put ob zimu na polja izaći; od svijuh najzadnji je medjeđ, on se zavuče u svoj brlog kad je jaka zima nastala; nu ni on se ne zanese u zimni tvrdi san, već običaje ob zimu koji put iz brloga izaći. J. E—. Napredak šumarstva u Srbiji. Za posliednje dvije godine šumarstvo je u Srbiji znatno koraknulo. Ovome liepom napredku doprinjelo je najviše to, što se počela voditi veća briga o šumarstvu na nadležnom mjestu, i što je srbsko šumarstvo u posljednje vrijeme obogaćeno sa 8. stručnih okružnih šumara, koji su ponamještani po najglavnijim i sa šumama najbogatijim okruzima. Ovo namještanje okružnih šumara i ustanova «šumskih uprava» po okruzima, pokazalo je već za ovo kratko vrijeme svoj blagotvorni uticaj, ne samo na uredjenje i bolje čuvanje šuma, no i na sami prihod od šuma, kao i na ugled cjelokupne šumarske grane. Sve do ovog novog zakona o šumama, koji je još 1891. godine u skupštini primljen i po tom najvišom sankcijom povrdjen postavljani su tako zvani «šumari» samo dekretom ministra narodne privrede; današnji pak okružni šumari, koji po zakonu |