DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 473 —


je industrija slaba, pak se slabiji sortimenti ni unovčiti nebi
mogli.


Potanje o tom, kako li se kod rentabilitetnih računa postupati
mora, uči onaj dio šumarske znanosti, kojemu se u novije
vrieme punim pravom velika važnost pripisuje, a koji je
poznat pod imenom šumske statik e a ovoj opet mnogo pomaže
šumska statistika.


Seoba ptica.


Cim se jesensko doba približavati počme, nastane u naših
predjelih seoba ptica Polovicom kolovoza počeli su se spremati
slavniji i druge male pjevačice na daleki put u južne predjele
Europe, Azije i Afrike; početkom rujna ostaviše nas lastavice,
kukavice, kozare i mnoge druge, koje se s lepiricama brane;
za njimi sliede ptice močvarice: čaplje, rode, ražljevi, vivci
zatim golubovi, prepelice i ine, te tako ta seoba traje do polovice
listopada a i duže. Dok jedne odilaze posve, druge su
opet na prolazu te im se nodju može čuti kričanje i lepetanje;
a napokon imamo i treću vrst, a to su one, koje preko zime
k nama dolaze, da se kod nas prehrane i zimu probave.


Mnogi ornitolozi drže, da je seoba ptica prirodni nagon,
tomu doduše ne ču baš prigovarati, ali mi je opaziti, da ptice
selice, koje se kod nas ležu i redovito nas svake godine ostavljaju,
ne čine to radi toga, što ne bi mogle našu zimu podnieti,
već što si potrebitu hranu, kad [je kod nas zemlja smrznuta i
debelim sniegom pokrita, naći ne mogu. U tu kategoriju spadaju
ptice, koje se hrane sa crvićima, kukcima i leptiricama,
zatim one ptice, kojim je hrana žitak i razno bilinsko sjemenje,
koje u zimno doba naći ne mogu, i usljed toga su prinuždeni
radi hrane u južne predjele seliti se, gdje priroda izumrla nije
i gdje se poljsko gospodarstvo u godini po dva puta obradjuje
i žanje; dakle one idu kako naš narod veli «trbuhom zakruhom».




ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 474 —


Glede seobe ptica ne možemo se mi za naše krajeve držati
onih ustanova, što su ih Niemci i drugi narodi za svoje
predjele pobilježili i opisali. Uslied toga nastale su prevadjanjem
tudjili knjiga neke neizpravnosti, kao n. pr. da je ždral i šljuka
ptica selica; to one jesu za nekoje krajeve, ali ne za naše,
kod nas su one prolazne ptice. Mnoge opet, koje su u drugih
predjelih prolazne, kod nas su dolazne ; medju te spada više
vrsti sjevernih pataka, koje vidjamo u zimsko doba po našim
riekama i ritovima.


Nakon izkustva dobivenoga uslied promatranja prigodom
seobe i prolaza ptica, možemo za Hrvatsku i Slavoniju ptice
razdieliti u sliedeće razrede, i to:


1. Ptice stanarice; 2. Ptice selice; 3. Ptice prolaznice;
4. Ptice skitnice ; 5. Ptice dolaznice (prezimice).
1. Ptice stanarice. U ovaj red spadaju sve one ptice,
koje vidjamo cielu godinu u naših predjelih, jer si potrebitu
hranu kroz cielu godinu naći mogu, a to su sjenice, djetlići,
kosovi, kreštelice, svrake, jarebice, Iještarke, tetrebovi, vrabci
i mnoge male pjevačice
2. Ptice selice. Tim nazivom zovemo one ptice selice,
koje preko ljeta kod nas žive, legu se i mlade prehrane, a
pred jesen odsele se u družtvu u toplije predjele Europe, Azije
i Afrike, gdje priroda nije izumrla, da se tamo prehrane i u
proljeće opet u svoju domovinu povrate. U tu kategoriju spadaju
ove ptice: čaplje, rode, ražljevi, prepelice, lastavice, slavniji,
žuta žuna, kukavica i mnoge male pjevačice.
3. Ptice prolaznice jesu one, koje prigodom prolaza
u proljeću ili jeseni ili oba puta kroz našu domovinu prolete,
a medjutim dosta put dulje vremena kod nas se zadrže. U ovu
kategoriju spadaju: šumska šljuka, šljuka livadarka, šljuka
kokošica, šljuka kozica, ždral, labud, više vrsti pataka i mnoge
druge.
4. Ptice skitnice: Ovamo spadaju one ptice, koje se
sele tamo amo u južnije predjele do bližjih morskih otoka, i
to ne dalje, nego što im je potrebno, da si nuždnu hranu naći


ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 475 —


mogu. Ovamo spadaju divlji golubovi, čvorci, čavke, pliske i
mnoge male pjevačice kao i one ptice, koje po naših visokih
gorah Btanuju i gnjezde i prave izlete u zimno doba u niže
predjele radi prehrane, tuj vidjamo zimovku (Gimpel), imelaša,
čižka (Zeisig) i mnoge druge male pjevačice.


5. Ptice dolaznice. U ovu kategoriju možemo samo
sjeverne ptice bilježiti; kada oštra zima nastane, dosele se one u
naše predjele, samo da prezime i da se prehrane, a čim se
snieg počne otapati odsele se u rodne svoje krajeve. To su najviše
raznovrstne patke kano: patka kašikarka, patka žviždarka,
patka ledara, koje se obično nadju po barama i ritovima; zatim
gnjurci, labudovi, bravenjaci, zeba nikavica, a kadkad i kugara
(Seidenschwanz).
Njekoje naše ptice selice običaju kadkad, ako je zima blaga
te se bare ne zamrznu, kod nas ostati; medju takovimi opaziti
je plavu čaplju i bukavca; to isto čine i prolazne ptice, tako


n. pr. šumska šljuka znade se po livadskim vrelima i močvarama
cielu zimu zadržati, ta navada opaža se i kod čvoraka, te
ih je moći vidjeti cielu zimu, ako nije debel snieg zapao, medju
čordom goveda, čeprkajući balegu i tražeć si hranu. Ovom
sgodom navesti ću i to, da sam u mjesecu prosincu po korovu
prepelice streljao, a to se je koliko mi je poznato pripetilo
i drugim lovcima. Prepelice bile su u to doba godine sasma
još tuste, jer su bilinskog sjemena za hranu u obilju naći mogle.
Jedan slučaj doživio sam, gdje se je jedan par prepelica cielu
zimu oko jednog šalaša, u kom su se žitni snopići mlatili, zadržavao;
na iste prepelice upozorio me je vlastelin salaša, da
ih ne streljam, a reče mi da ih svako jutro vidja iz salaša izletati
a s njima se često nalazilo i jedno jato trčaka, jer je u
salašu obilno hrane bilo. I tako su te dvie prepelice, koje sam
još koncem veljače vidjao, cielu zimu kod nas na polju provele,
a u proljeće bile su one prve, koje su se oglasivale u usjevih
na blizu salaša. Po tom mogli bi suditi, da bi prepelice našu
zimu lasno pretrpiti mogle, samo kada bi dovoljne hrane imale,
i da ne bi bio bas prirodni nagon, koji bi ih nukao, da se


ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 476 —


preko zime u južne predjele presele, ved jedino oskudica na


hrani, koja im u zimno doba kod nas pomanjka.


Osim ptica selica imademo u našoj domovini i takovih
životinja, koje u zimno doba na hrani oskudice trpe, i nisu
kadre u južne predjele kao ptice seliti se; priroda pobrinula
se je i za takove životinje, du se u zimno doba u špilje,
jazbine i šuplja drveća zavuku i u snu zimu probave. Medju
takove broji se hrčtik i takunica, koji pribivaju u podzemnih jamah,
puh zavuče se u šuplja drveća, jež zakopa se u žilje i korenje drveća,
navukavši šušnja u jamu; jazavac ima u zemlji svoju kotlinu,
ali ne spava tvrdo, običaje dosta put ob zimu na polja izaći;
od svijuh najzadnji je medjeđ, on se zavuče u svoj brlog kad
je jaka zima nastala; nu ni on se ne zanese u zimni tvrdi
san, već običaje ob zimu koji put iz brloga izaći.


J. E—.
Napredak šumarstva u Srbiji.


Za posliednje dvije godine šumarstvo je u Srbiji znatno
koraknulo. Ovome liepom napredku doprinjelo je najviše to,
što se počela voditi veća briga o šumarstvu na nadležnom mjestu,
i što je srbsko šumarstvo u posljednje vrijeme obogaćeno sa


8. stručnih okružnih šumara, koji su ponamještani po najglavnijim
i sa šumama najbogatijim okruzima.
Ovo namještanje okružnih šumara i ustanova «šumskih
uprava» po okruzima, pokazalo je već za ovo kratko vrijeme
svoj blagotvorni uticaj, ne samo na uredjenje i bolje čuvanje
šuma, no i na sami prihod od šuma, kao i na ugled cjelokupne
šumarske grane.


Sve do ovog novog zakona o šumama, koji je još 1891.
godine u skupštini primljen i po tom najvišom sankcijom povrdjen
postavljani su tako zvani «šumari» samo dekretom ministra
narodne privrede; današnji pak okružni šumari, koji po zakonu