DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 473 — je industrija slaba, pak se slabiji sortimenti ni unovčiti nebi mogli. Potanje o tom, kako li se kod rentabilitetnih računa postupati mora, uči onaj dio šumarske znanosti, kojemu se u novije vrieme punim pravom velika važnost pripisuje, a koji je poznat pod imenom šumske statik e a ovoj opet mnogo pomaže šumska statistika. Seoba ptica. Cim se jesensko doba približavati počme, nastane u naših predjelih seoba ptica Polovicom kolovoza počeli su se spremati slavniji i druge male pjevačice na daleki put u južne predjele Europe, Azije i Afrike; početkom rujna ostaviše nas lastavice, kukavice, kozare i mnoge druge, koje se s lepiricama brane; za njimi sliede ptice močvarice: čaplje, rode, ražljevi, vivci zatim golubovi, prepelice i ine, te tako ta seoba traje do polovice listopada a i duže. Dok jedne odilaze posve, druge su opet na prolazu te im se nodju može čuti kričanje i lepetanje; a napokon imamo i treću vrst, a to su one, koje preko zime k nama dolaze, da se kod nas prehrane i zimu probave. Mnogi ornitolozi drže, da je seoba ptica prirodni nagon, tomu doduše ne ču baš prigovarati, ali mi je opaziti, da ptice selice, koje se kod nas ležu i redovito nas svake godine ostavljaju, ne čine to radi toga, što ne bi mogle našu zimu podnieti, već što si potrebitu hranu, kad [je kod nas zemlja smrznuta i debelim sniegom pokrita, naći ne mogu. U tu kategoriju spadaju ptice, koje se hrane sa crvićima, kukcima i leptiricama, zatim one ptice, kojim je hrana žitak i razno bilinsko sjemenje, koje u zimno doba naći ne mogu, i usljed toga su prinuždeni radi hrane u južne predjele seliti se, gdje priroda izumrla nije i gdje se poljsko gospodarstvo u godini po dva puta obradjuje i žanje; dakle one idu kako naš narod veli «trbuhom zakruhom». |