DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 86 <-- 86 --> PDF |
— 460 — Do sada pobire država još slabu rentu iz svojih šuma, a glavni uzrok tomu jeste taj, što državne šume leže najsjevernije, usljeđ česa je radi slabe napučenosti, nadnica veoma visoka. Ipak je vrieđnost izvoženih šumskih proizvoda iznašala god. 1890. nešto preko dva milijuna franaka, a to iznaša cirka 6—7´´/o od sveukupnog izvoza; iz toga sliedi, da privatnici više nego li deseterostruko izvažaju. Koliku uloga igraju šumski proizvodi u Finskoj, vidi se najbolje odatle, da sveukupni eksport razne robe representira 104 milijuna franaka, a od toga ođpađa na šumske proizvode oko 53 milijuna franaka. Kako se vidi, ima država da izdrži silnu konkurenciju sa privatnima šumama; nu tomu ne će još dugo trajati, jer su privatnici nemilice izsjekli svoje starije sastojine, dočim su državne tako rekuć još netaknute. Zato budućnost pripada državnim šumama, tim većma, što eksporteri kod svakog tovara stanovitu količinu debelih stabala traže, a takovih mogu samo još u državnoj šumi dobiti. Takova stabla vade se prebornom sječom i to usljed zakonske ustanove, glasom koje se nijedno stablo ne smije posjeći, koje nije u visini od 7 met. 25 cm. debelo. Sva stabla, koja na prodaju dolaze, moraju se u prisutnosti šumarnika dvaput sa čekićem udariti, i to na žili i zatim n prsnoj visini. Buduć da povjerenstvo, koje ima izlučiti iz šumišta ono zemljište, koje je sposobno za poljodjelske svrhe, još nije taj posao dovršilo, niesu se mogle niti šume još konačno urediti. Sa uredjivanjem, odnosno racijonalnim gospodarenjem u državnim šumama započelo se godine 1851.; godine 1858. pozvan je ravnatelj tharandske akademije Berg, da sastavi shodne instrukcije za upravu i stavi predloge za šumarsko školstvo- Plod toga poziva bio je taj, da je u Helsingforsu ustrojena tako zvana „šumska vlada", koja upravlja sa državnim šumama, dočim je u Evoisu podignut šumski institut. Taj institut datira od godine 1862. a šumarsku nauku predaje jedan ravnatelj i pet pripomoćnih učitelja, i to djelomice finskim a djelomice švedskim jezikom. Učevni kurz traje đvie godine, ali tako. da se pitomci samo svake druge godine primaju, tako da se učitelji dvije godine bave sa jednimi te istimi učenici. Praktičnim radnjama posvećeno je prve godine dva, a druge godine tri mjeseca. Svaki učenik mora površinu od 500 ha. sam izmjeriti, procieniti i urediti. Na koncu druge školske godine dobiju pitomci svjeđočbu i budu primljeni u državnu službu kao šumski „kondukteri". Sto se šuma samih tiče, sastoje se iste iz tri glavne vrsti drvlja, a to jesu: Pinus silvestris, Pinus excelsa i Betula verucos. Najskupocienija je ona prva, naime P. silvestris, jer ne samo da je najvedma razprostranjena, nego ima i najljepše dimenzije t. j . do 36 met. ravne đeblovine. Drvo je veoma traženo, te ima svjetski eksport; za |