DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 52 <-- 52 --> PDF |
- 426 — A to je puno rečeno! Ostaj nam s bogom mili pokojnice! Vječan mir tvojemu prahu, a vječna uspomena tvojemu imenu! ImenOTanja: Ban kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je za predsjednika stalnoga izpitnoga povjerenstva za više državne izpite za samostalno vođjenje šumskoga gospodarenja Roberta Fischbacha, kr. zem. šum. nadzornika I. razreda, a članom toga izpitnoga povjerenstva kr. državnoga nadšumara, Ivana Kolara kao izpitnoga povjerenika. — Ban kraljevina Hrvatske i Slavonije obnašao je imenovati šumarske pristave petrovaradinske imovne obćine Radivoja Ljubinkovića i Milana Škorića kotarskim! šumari; šumarske vježbenike iste imovne obćine, Gavru Kovačevića, Jovana Matica i Maksimilijana Matičevića šumarskim pristavima; šumsko-tehničke dnevničare rečene imovne obćine, Jovana Stanica, Savu Milutinovića, Dušana Popovića, Pavla Zegarca i Pavla Stanojevića, zatim šumar, vježbenika, Manojla Divjaka u Pisarovini te Borivoja Neškovića, šumar, tehničkog dnevničara gjurgjevačke imovne obćine, šumarskim vježbenicima sve kod petrovaradinske imovne obćine sa sastavnimi berivi. Družtvene viesti. IzTJešće 0 redovitoj XX. glavnoj skupštini hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva, obdržaranoj dne 28. kolovoza 1896. u Zagrebu. Ovogodišnja glavna skupština hrv.-slav. šumarskoga družtva obdržavana je dne 28. kolovoza u Zagrebu. Kako se je po raznim predznacima naslućivati dalo, bila je glavna skupština mnogobrojno posjećena, a prisustvovala su joj 144 družtvena člana. — Već u oči glavne skupštine, t. j , dne 27. kolovoza prispio je veći dio skupštinara u Zagreb, koji su u večer sabrali se u prostranoj bašći gostione Schneiderove na prijateljski razgovor. Sutra dan u 10 sati prije podne obdržavana je glavna skupština u maloj saborskoj dvorani. — Skupštini predsjedao je družtveni predsjednik velemožni gospodin kr. odsječni savjetnik, Ferdo Zikmundovsky, koji je sakupljene skupštinare pozdravio sliedećim govorom : Slavna skupštino, veleštovana gospodo ! Po treći puta pade mi evo u dio čast, da mogu pozdraviti i otvoriti glavnu skupštinu hrv.-slav. šum. družtva. Gospodo! Dobro mi došli i srdačna Vam hvala, da se u tolikom broju sabraste. Smatram si nadalje ugodnom dužnošću pozdraviti ovdje |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 427 — prisutne goste i zastupnike domaćih i susjednih nam družtavah, i to: Presv. g. Miroslava grofa Kulmera kao zastupnika hrv.-slav. gospodarskoga družtva u Zagrebu ; zatim Velemožnog g. šum. ravnatelja, Josipa Havaša kao zastupnika ugarskoga šum. družtva, moleći ih podjedno, da izvole svojim mandantom izporučiti naš bratski pozdrav. Samog pako zapala me je častna zadaća, da zastupam na ovoj glavnoj skupštini kranjsko-primorsko šumarsko družtvo u Ljubljani. Konačno čast mi je, gospodo, pozdraviti zastupnika magistrata gl. gr. Zagreba g. perovodjn. Rukavinu. Veleštovana gospodo skupštinari! Na izmaku je evo treća godina, odkada povjerenjem Vašim preuzeh častno mjesto predsjednika hrv.-slav. šum. družtva, i Vi ćete si, gospodo, birati danas novu družtvenu upravu. Neka mi bude s toga dozvoljeno, prije nego li predjemo na dnevni red naše ove glavne skupštine, da se u ovom času u kratkim crtama osvrnem na najvažnije dogodjaje, koji su se sbili za to vrieme u životu našeg družtva, kao da i napomenem one stečevine na šum.arskom polju, kojima je, nadam se, udaren temelj boljem napredku u šumarstvu domovine naše tako, da možemo budućnosti sjegurno i pouzdanjem u oči gledati. U našem družtvenom životu moram najprije da spomenem previšnji posjet Njegovog Veličanstva, premilostivog našeg kralja i gospodara u glavnomu gradu Zagreba, kojemu smo imali čast pokloniti se dne 14. listopada 1895. u velikom posebnom ođaslanstvu. Izabrali smo godine 1894, začastnimi članovi našega družtva dr žavnog tajnika u ministarstvu poljodjelstva u Budimpešti presv. g. Alberta plem. Bedo-a i kr. šum. ravnatelja, Emil plem. Dursta. Dne 16. srpnja t. g. poklonila se je pako posebna deputacija našeg družtva Svietlomu Banu grofu Khuen-Hedervary-u i predala mu pred stavku u svrhu ustrojenja šumarske akademije u ovim kraljevinama. Vis. kr. zem. vlada blagoizvoljela je počam od g. 1895. našemu družt\u povisiti trajnu podporu iz zemaljskih sredstavah od godišnjih 400 for. na 600 for. Minule godine počeli smo uz Šum. list izdavati u svrhu pouke naših lugara i »Lugarski viestnik«, ter smo u to ime po stigli od vis. kr. zem. vlade podporu od godišnjih 200 for. Sudjelovali smo i kod milenijske izložbe kraljevine Ugarske u Budimpešti prema zaključku glavne naše skupštine od god. 1895., te smo pristupili kao član utemeljitelj ugarskom šum. družtvu. Na moju predstavku, koju sam imao čast podnieti Preuzviš. g. Banu, izvolio je Svietli Ban darovati hrv.-slav. šum. paviljon, izložen na budimpeštanskoj izložbi, u svrhu prenosa istog u Zagreb i ustrojenja šum. muzeja; nadalje je Svietli Ban u poslu investicijonalne zaklade na drugu svoju predstavku izvolio našemu družtvu pokloniti za pokriće tro |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 428 — škova, skopčanih sa prenosom šumarskoga paviljoua u Zagreb, sve ono u Budimpešti od strane krajiške invest. zaklade izloženo drvo, kusove i stabla u vriednosti od preko 11.000 for. Krajiške imovne obćine pako votirale su posredovanjem vis. kr, zem. vlade za naš budući šum. muzej sve izložbene predmete tako, da će i odtnda uslied prodaje izloženog drva sigurno unići liepi prihod, koji će se upotrebiti za šumarski muzej. Naše financijalno stanje poboljšalo se je za ove tri godine znatno tako, da smo od 15.583 for. družtvena imetka do danas došli do 21.115 for. Time nam bijaše pružena mogućnost, da smo se počeli baviti pitanjem 0 gradnji šumarskog doma u Zagrebu. Konačno moram konštatovati radostnu činjenicu, da su se skoro svi kr. državni šumarski činovnici opet u naše družtvo povratili, te im kličem srdačno : Zivili! Od znamenitih dogodjajah, tičućih se šumarstva u našoj domovini u obće, moram spomenuti stvorenje zakona od 22. siečnja 1894., kojim se uredjuje šumsko-tehnička služba kod političke uprave, ter izdanje provedbene naredbe k istomu zakonu od 15. srpnja 1895. sa strane vis. kr. zem. vlade; nadalje stvorenje zakona od 26. ožujka 1894-o stručnoj upravi i šumskom gospodarenju u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom i napokon stvorenje zakona od 22. listopada 1895. »o uredjenju bujicah«. U sliedstvu provedbe ovih zakona stvoren je kod vis. kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, posebni šumarski odsjek, kojemu je u zadnje vrieme povjereno i uređjenje bujicah tako, da se kod istog počamši od god. 1896. nalaze posebni bujičari. Veleštovana gospođo skupštinari! Iz ovih crtah, što ih ovdje napomenuh, moći ćete razabrati, da je kako u našemu družtvu, tako i u šumarstvu u zemlji za minulog trogodišta učinjen veliki korak napred, i da imademo uzroka biti zadovoljni s uspjesima, što smo ih postigli, ter se harnošću sjetiti moćne podpore Svietloga Bana grofa Khuen-Hedervary- a, našega družtvenoga pokrovitelja, kao i vis. zem. vlade, koji su nas vazda izvolili podupirati. Želim samo, da budemo i u budućem trogodištu tako liepo napredovali. Time završujem i proglašujem današnju XX. glavnu skupštinu hrv.slav. šumarskoga družtva otvorenom. Govor predsjednika popratila je skupština mnogokratim: Živio! Po predlogu družtvenoga predsjednika izabran bje perovodjom zapisnika glavne skupštine šum. protustavnik, Velimir Stanković. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 429 — Nakon toga pozvao je predsjednik zamjenika družtvenoga tajnika, Andriju Borošic´a, da pročita izvještaj o djelovanju upr a vlj aj u ć ega odbor a hrv.-slav. šum. družtva u minuloj poslovnoj godini. Izvješće tajnika glasi doslovce ovako: Slavna skupštino! Prije nego li pređjem na izvještaj o djelovanju družtvenog upravIjajućeg odbora u minuloj poslovnoj godini, čast mi je izviestiti slavnu skupštinu, da je družtvena uprava u provedbi zaključaka, stvorenih u prošlogodišnjoj glavnoj skupštini, obdržavanoj dne 12. kolovoza 1895. u Slatini, podniela visokoj kr. zem. vladi predstavke: glede ustrojenja lugarnica u kraljevinab Hrvatskoj i Slavoniji, zatim glede preinake visoke naredbe od 18. listopada 1886. o obdržavanju državnog izpita za samostalno vodjenje šumskoga gospodarenja, kao i glede točnijeg obdržavanja visoke naredbe od 18. travnja 1888. br. 26.662 o držanju koza u području županije ličko-krbavske po političkim oblastima. Osim toga je u smislu zaključka prošlogodišnje glavne skupštine predala posebna deputacija Njegovoj Preuzvišenosti Svietlomu Bana predstavku o potrebi ustrojenja visoke šumarske škole u našoj domovini, kako je to svojedobno i u družtvenom časopisu za mjesec kolovoz t. g. obielodanjeno bilo. Što se tiče držanja koza na krasu u području ličko-krbavske županije, to je visoka kr. zem. vlada prigodom riešavanja izvieštaja kr. nadzorničtva za pošumljenje krasa u Senju za g. ,1894., ustupljenog joj na poraba po Preuz. g. Banu, tamopodručne oblasti pozvala, da gore spomenutu naredbu strogo u krieposti drže i što savjestnije provadjaju. Glede ostalih zaključaka prošlogodišnje glavne skupštine nije družtvenoj upravi od strane vis. kr. zem. vlade još nikakovo riešenje stigloi ali se družtvena uprava čvrsto nada, da će isti većim dielora ili barem u hitnijim točkama po visokoj kr. zem. vladi uvaženi biti. Od posliednje glavne družtvene skupštine obdržavao je upravljajući odbor tri odborske sjednice i to: 6. listopada 1895., 26. lipnja i 27. kolovoza 1896. Nastojeć, da u kratkim crtama prikazem djelovanje upravljajućega odbora u to vrieme, iztaknuti mi je u prvom redu Previšnje odlikovanje, koje je u dio palo našemu družtvu time, što je Njegovo c. i kr. Apostolsko Veličanstvo Naš premilostivi kralj Franjo Josip I. za vrieme svoga previšnjega boravka u glavnom gradu Zagrebu mjeseca listopada g. 1895. blagoizvoljeo premilostivo primiti družtveni upravljajući odbor, znatno proširen prisućem mnogobrojne gg. vanjskih članova, koji je imao čast pod vodstvom predsjednika Ferde Zikmundovsky-a pokloniti se pred previšnjim licem Njegovoga c. i kr. Apostolskoga Veličanstva. Svakomu |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 430 — od prisutnika ostati če u harnoj uspomeni rieči Njegova Veličanstva, izrečene tom prigodom, polag kojih je Njegovo Veličanstvo radostnim srcem podielilo Svoju previšnju potvrdu naprednim zakonom, stvorenim u potonje doba u zaštitu bogatstva, što ga kriju naše šume u svom krilu ter obećalo i nadalje svraćati svoju previšnju skrb toj važnoj grani narodnoga gospodarstva. Druga svietla točka u našem družtvenom životu minule poslovne godine jest tisućgodišnja izložba kraljevine Ugarske, koja se ove godine obdržava u Budimpešti — i koju ćemo imati prilike ovih dana pobliže razgledati. Na toj izložbi zastupane su kraljevine Hrvatska i Slavonija u posebnom odielu, u kojem je opet naša struka prikazana u posebnom šumarskom paviljonu. Izložba šumarske struke kraljevina Hrvatske i Slavonije uspiela je tako, da ju posvuda u veliko hvale, a stekla je hvale i priznanja i sa najkompetentnijeg mjesta. Tim uspjehom ponosi se u prvom redu hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo, ne možda radi vlastitih izložaka, što ih je na izložbi izložilo, jer je istih malen broj naime: sbirka raznog šumskog orudja, što ga je našemu družtvu poklonila udova, Wilhelma Gohler iz Freiburga u Saskoj, sbirka hvatala za grabežljivu zvjerad, nabavljena po družtvenoj upravi od tvrdke R. Weber u Hejman u Šlezkoj, i napokon sbirka družtveni časopisah »Šum. lista« iz prošlih godišta i sbirka šumskih zakona — nego radi toga, jer je šumarska izložba upriličena pod rukovodstvom i nadzorom vrlih članova našega družtva, koji su svaki u svom djelokrugu svoj rad potencirali, da sjedne strane što dostojnije prikažu stranom svietu napredak, što ga je šumarska struka u kraljeviuah Hrvatskoj i Slavoniji u potonje doba polučila, a s druge strane da prikupe što više podataka i izložaka, odnosećih se na našu struku, koji će imati danas sutra instruktivno predstavljeni riesiti naš šumarski muzej. Neka im bude svim na ovom mjestu izrečena hvala u ime družtva, a imenito p. n. gg. našem družtvenom predsjednika kr. odsječnom savjetniku, Ferdi Zikmundovsky-u; kr, šumskom ravnatelju, Josipu Havašu; kr. zem. šum. nadzornika I. razr., Robertu Fischbachu; nadšumaru-procienitelju petrovaradinske im. obćine, Pavlu Barišiću; kr. nadšumaru Albertu Rosmanithu; šumskom procienitelju križevačke imov. obćine, Edi Slapničaru te kr. kot. šumaru I. razr., Rikardu Schmidingeru, koji su, rukovodeć i nadziruć radnje oko sabiranja i uredjenja izložaka, stekli si mnogo zasluga i svakoga hrvatskog šumara u velike zadužili. Što se napose ustrojenja šumarskoga muzeja u Zagrebu tiče, to je već u prošlogodišnjem tajničkom izvješću napomenuto bilo, da bi prema višjim namjerama taj muzej imalo ustrojiti hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo, kojemu će se u tu svrhu pokloniti šumarski paviljon, po |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 431 — stavljen na izložbi u Budimpešti u hrvatsko-slavouskom odielu zajedno sa svimi za to sposobnimi izložci, Nu pošto bi prenos šumarskoga paviljona iz Budimpešte u Zagreb, kao i ponovni sastavak i uredjenje istoga u Zagrebu, zabtjevali znatnih novčanih žrtava od našega družtva, to je posredovanjem našega družtvenoga predsjedaika vel. g. kr. odsječnog savjetnika, Ferde Zikmundovsky-a Njegova Preuzvišenost Svietli Ban svojim odpisom od 16. srpnja 1896. br. 1081/i. z. dozvolio, da se drvo, izloženo po krajiškoj investicionalnoj zakladi na milenijskoj izložbi u Budimpešti smije prodati, ter da se utržak izruči hrv.-slav. šumarskom družtvu za prenos šumarskoga paviljona. Pošto su nadalje i krajiške im. obćine sve svoje izložke zajedno sa izloženim surovinama, koje će se takodjer unovčiti moći, poklonile našemu družtvu, to sa i prenosni i uredjajni troškovi paviljona posve osjegurani tako, da će naše dražtvo nositi pri tom vrlo neznatne ili možda nikakove troškove. Na tom velikodušnom daru neka bude na ovom mjestu izražena najsmiernija zahvalnost u ime hrv.-slav. šumarskoga družtva Njegovoj Preuzvišenosti Svietlom Banu, kao i slavnim zastupstvima svih krajiških imovnih obćina. Sa pitanjem o ustrojenju šumarskoga muzeja u Zagrebu stoji u tjesnom savezu i pitanje o gradnji šumarskoga doma. U prošlogodišnjoj sjeditbi izvoljela je slavna glavna skupština prihvatiti pravila za podignuće šumarskoga doma a Zagrebu ter opunomoćiti upravljajući odbor, da može glede nabave gradilišta za šumarski dom samostalno postupati. Nu kada se je povela o tom rieč u upvav ajućem odboru, čulo se je glasova, koji su bili za to, da se gradnja šumarskoga doma odgodi barem dotle, dok ne bude konačno riešeno pitanje o ustrojenju šumarskoga muzeja. Taj predlog bude konačno i u sjednici upravljajaćeg odbora od 26. lipnja t. g. usvojen. Buduć pako predmeti ob ustrojenju šumarskoga muzeja i o gradnji šumarskoga doma u Zagrebu sačinjavaju posebne točke dnevnog reda ove glavne skupštine, to će biti prilike, da gg. skupštinari o radu i namjerama družtvene uprave u tom pogledu još potanje obaviešteni budu. Prelazeći na unutarnji red upravljajućega odbora napomenuti mi je ponajprije promjenu, koja je nastala u osobi urednika našega družtvenoga časopisa. Povodom toga na ime, što se je urednik »Šum. lista«, g. Vatroslav Rački na uredničtvu bolesti radi zahvalio, umolilo je družtveno predsjedničtvo g. kr. nadšumara, Josipa Kozarca u Vinkovcima, vrlog hrvatskog pisce i odbornika našega družtva, neka bi preuzeo uredjivanje družtvenoga časopisa. Gr. Kozarac odazvao se jo tomu pozivu nakon duljih pregovora nu pod uvjetima : |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 432 — 1. da se list tiska n Zagrebu; 2. da se korektura lista obavlja u Zagrebu; 3. da se list tiska krupnijim slovima i tisak umanji po stranici na 35—36 redaka od dosadanja 44; 4. da se duljina redaka smanji od 12 na 11 cm.; 5. da se listak tiska krupnijim slovima. Družtveno predsjednićtvo kao upravljajući odbor pribvatili su ove uvjete te prema tomu i promienili dosadanji tisak lista, kako je to i svojedobno gg. članovom u družtvenom časopisu priobćeno bilo, nadajući se naknadnom odobrenju slavne glavne skupštine. Vodjenje pako poslova družtvenoga tajnika povjereno je na želju g. družtvenog predsjednika i na izričnu molbu družtvenog tajnika i nadalje odbornika, g. Andriji Borošiću. Na temelju uzsliedivših zaključaka upravljajućega odbora podniela je družtvena uprava visokoj kr. zem vladi tekom ove godine više predstavka. Tako je na temelju zaključka upr. odbora od 6. listopada 1895. toč. 8., stvorenog na predlog odbornika g. Mije Radoševića, predložila vis. kr. zem. vladi, neka bi izdala naredba, kojom bi se načelno odredilo: 1. da si svaki onaj, tko se želi baviti mjeračinom šuma i drvljem obraslih pašnjaka, ima izhoditi prije za to dozvolu u vis. kr. zem. vlade, koja bi mu se mogla izdati samo nakon postignutog sporazumka izmeđju gradjevnog i šumarskog odsjeka visoke kr. zem. vlade u obliku dekreta, koji bi ovlašćivao na nošenje naslova „šumarskog mjernika*. b) da svaki već državni-izpitani šumar, ako se želi baviti samostalnim uredjivanjem šuma, mora potražiti od vis. kr. zem. vlade i posebni dekret u tu svrhu. Nadalje je temeljem zaključka upr. odbora od 26. lipnja 1896., stvorenog na predlog gore imenovanog g. odbornika, podniela vis. kr. zem. vladi predstavku glede što obsežnijeg uzgoja pitomog kestena, jabuka, krušaka i oraha u školskim vrtovima, voćarskim školama i šumskim razsadnjacima. Konačno je temeljem zaključka upr. odbora od istoga dana točka 12., stvorenog na predlog odbornika g. Vraničara podnesena vis. kr zem. vladi predstavka, glaseća tamo, da bi vis. kr. zem. vlada blagoizvoljela odrediti: 1. da se sa svršenim slušateljima šumarstva postupati ima kao i sa svršenim pravnicima t. j . tako, da si svršeni slušatelj šumarstva u slučaju, ako ne dobije odmah činovno mjesto sa plaćom, može sam izabrati koji javni šumski ured ili šumariju, gdje će moći do polučenja plaćevnoga mjesta bezplatno prakticirati; 2. da se „bezplatni vježbenici" na podnesenu molbu imenuju po Njegovoj Prev. g. Banu isto tako, kao što sada biva kod prislušnika i perovodnih vježbenika ; |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 433 — 3. da se bezplatna vježba uračuna u pripustni rok k državnom izpitu za samostalno vođjenje šumskoga gospodarstva; 4. da se kod popunjivanja plaćevnih ili činovničkih mjesta ima uzeti u obzir eventualna bezplatna vježba natjecatelja. 5. da su gospod. uredi i šumarije krajiških im. obć.; zatim gradska poglavarstva i polit, oblasti, kod kojih su šumarski tehničari namješteni, dužni prijavivšeg se abiturienta šumarstva u bezplatnu vježbu primiti i kod razdielivanja posla primjeren obzir uzeti na to, da se dotičnik u šumarskoj struci doista i vježbao bude; 6. da se mjesta bezplatnih šum. vježbenikah ne imadu sistemizirati, pak usljed toga niti natječajem popunjivati. Pođjeđno je umoljena vis. kr. zem. vlada, neka bi blagoizvoljela posredovati, da se kod krajiških im. obćina ustroji veći broj plaćevnih mjesta šum. vježbenika, zatim da se naredbenim putem uredi služba i beriva t. zv. šumarsko-tehničkih dnevničara i to sličnim načinom, kako je to kod državne šumske uprave uvedeno. Napokon mi je napomenuti, da je povodom razprave, povedene u odborskoj sjednici od 26. lipnja t. g. o predlogu g. odbornika Ivana Partaša glede predstavke, koja bi se imala podnieti vis. kr. zem. vladi u svrhu preinake ustanovah § 14. zakona od 22. siečnja 1894. o uredjenju šumarsko-tehničke službe kod pol. upr. u kraljevina Hrv. i Slav. u prilog svršenim slušateljem našeg domaćeg šum. učilišta u Križevcima upravljajući odbor pod toč. 13. zapisnika zaključio, da se obzirom na to, što je 0 tom predmetu jur g. 1894. povodom sličnog predloga odbornika g. Laksar razpravljano, umole gg. odbornici D. Laksar i J. Partaš, neka sporazumno izrade u govoru stojeću predstavku, koja bi se u odboru pretresla i vis. kr. zem. vladi predložila. Nadalje mi je izviestiti slavnu skupštinu, da je vis. kr. zem. vlada kako prošle tako i ove godine dopitala našemu družtvu iz zemaljskih sredstva novčanu podporu od 600 for. za promicanje družtvenih svrha a osim toga za izdavanje „Lug. Viestnika" podielila novčanu pripomoć od 200 for. Na ćemu joj budi ovdje izražena najsmjernija zahvalnost u ime našega družtva. Na podporama izdano je minule godine udovici, Mariji FurlanMilki Giirtler svakoj po 50 for. iz prihoda pripomoćne zaklade ; a udovi nadlugara, Milici Petrović 20 for. iz ovogodišnjih družtvenih prihoda. Povodom nastojanja sjedne strane predsjednika našega družtva vel. g. Ferde Zikmundovsky-a, a s druge strane vel. g. kr. šumskog ravnatelja, Josipa Havaša da se razjasne nesporazumljenja i uklone uzroci, koji su nazad tri godine bili razlogom, da su naša gg. drugovi od državne šumske uprave većim dielom iz našega družtva izstupili bili, po |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 434 većao se je ove godine znatno broj članova našega družtva, jer su gg. drugovi od državne šumske uprave svi listom ponovno pristupili našemu družtvu. Ne mogu propustiti ovu priliku, a mislim, da ću govoriti iz dna srca svili nas, ako izrazim želju, neka bi dobri Bog dao, da bi od sele u nepomućenoj slozi i medjusobnom poštivanju koracili napred drug uz druga, kao brat uz brata na boljak našega družtva i probit naše zelene struke. Onim pako, koji na tom radiše te nam mir i slogu po vratiše, neka bude vječna hvala! Naše družtvo broji prema tomu danas 6 začastnih članova, 56 čla nova utemeljitelja, 33 podupirajuća člana, 304 člana I. razr., 632 člana II. razr. i 46 članova predbrojnika: ukupno 1131 članova. Broj članova povećao se je naprama prošloj godini za 155, đočim je iz družtva izstupilo dielom radi umirovljenja dielom sbog odpasta iz službe 15 lugara. Napose mi je iztaći, da su tekom ove godine pristupili u naše družtvo kao članovi utemeljitelji: Presv. g. grof Rudolf Norman-Ehrenfelžki sa temeljnim prinosom od 200 for., vel. g. kr. šum. ravnatelj, Josip Havaš sa utem. prinosom od 100 for., zatim upr. obdina Moslavina i urb. obć. bljivoševci svaka sa prinosom od 100 for. Od vremena pako prošle glavne skupštine izgubilo je naše družtvo neumolnom smrću njekoliko članova i to: Venceslava Stary-a, šumara gradiške i. o. u Novskoj; Miju Radoševiča star., drvotržca u Lokvama; Demetra Stiasny-a, kr. šum. vjež u Slatini, Antuna Seringera, kr. kot. šumara u Vel. Gorici te Adama Rakića, kr. lugara u Sokolovcu. — Slava im! Sto se tiče uplate družtvene članarine, to je do danas uplaćeno na članarini I. razr. samo 588 for. 89 nvč. a na članarini II. razr. 684 for. Moram stoga ponoviti molbu izraženu u prošlogodišnjoj glavnoj skupštini u tom pogledu ter gg. članovom staviti na srdce, da nastoje svojoj dužnosti na prama družtvu udovoljiti kao da i porade o tom, neka bi i njihovi podčinjeni, koji su članovi družtva, pravovremenom uplatom družtvene članarine svojoj dužnosti udovoljavali. Za đružtvenu knjižnicu nabavljena su ove godine sliedeća djela: I. Knjige nabavljene za knjižnicu: Forstlich-naturwissensehaftliche Zeitschrift g. 1894.—1895. Zeitschrift fiir Forst- und Jagdwesen g. 1895. Tharander forstliches Jahrbucb, g. 1879. Miindener forstliche Hefte. Hamm, Der Aussehlagwald. Lizius, Handbuch d forstl. Baukunde, I. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 435 — Burckhard, Saen und Pflaazen. Schwappah, Forstverwaltungskunđe. » Handbuch đer Forst- und Jagdgeschichte. Supplemente zar Allg. Forst- und Jagdzeitung, g. 1895. Hauer, Greologiscne Karte von Oesterreich-Ungarn. "VVimenaner, Griindriss der Waldweglehre nebst Aufgabensammlung. Reuss, Rauchbeschadigung. Hess, Forstschutz I. Kiunebaurn, Waldvermessung und Waldeintheilung. Dombrowsky, Die Wildschaden. Verwertliung des Rothbuchenholzes. Nordlinger, Eigenschaften der Holzer. Nadalje nabavljeni su osim časopisa, što ih u zamjeni za ,S. 1." dobivamo, još sliedeći stručni časopisi i to: II. Ča sopisi: Forstvsrissenscbaftliches Zentralblatt. Oesterr. Forst- u. Jagdzeitung. Forst- und Jagdzeitung. Fricks Rundschau. Vierteljahresschrift fiir das ost. Forstwesen. Waidmanns-Heil. Forstlich-naturwissensehaftliche Zeitschrift. Zeitschrift fiir Forst- und Jagdwesen. Aus dem "VValde. Tbarander, Forstliches Jahrbuch. Promjene u svezama, koje podržavamo s ostalim đružtvima i uređničtvima novina, nastale su na prama prošlim godinama jedino u tome, što smo medjusobnom izmjenom časopisa stupili u svezu sa uredničtvom »Orala« u Sofiji, dočim nam je uredničtvo »Agramer Tagblatt« u Zagrebu prestalo slati svoj list u zamjenu za družtveni časopis i to 1. travnjem t. g. Družtveni časopis »Š. 1.« i prilog mu »Lug. Viestnik« tiskaju se sada u 1150 primjeraka, od kojih se davaju bezplatno 54 komada u izmjenu novina i časopisa raznim đružtvima i uredničtvom novina te raznim honoratiam. Stanje družtvenih glavnicah bilo je koncem g. 1895. sliedeće: U 472 7o ^o- regalno-odštetne obveznice u nominalnoj vriednosti od 16.500 for. uloženo je kumulativno na račun svih družtvenih glavnicah 16.816 for. 50 nvč. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 62 <-- 62 --> PDF |
— 436 — Od toga odpada na: a) utemeljiteljnu zakladu . . . for. 11.53566 b) pripomoćnu „ . . . „ 4.151-43 c) šum. doma „ . . . „ 810´7l d) literarnu „ . . . „ 318-70 Ukupno for. 16 816 50 Utemeljiteljna zaklada posjeduje osim toga 10 komada 3"/Q austr. zemljo-vjeresijskih srećaka od god. 1889. u nominalnoj vriednosti od 1000 for. U gotovom pako imade koncem g. l895.: a) Utemeljiteljna glavnica od uplaćenih prinosa, pošto se kamati od efektah izdavaju družtvenoj blagajni u svrhu pokrića redovitih godišnjih potreba for. 325.— b) Pripomoćna „ 192-36 c) Šum. doma ........ , 209-14 d) Literarna . . „ 13 78 Ukupno . . . for. 740-28 Ta svota uložena je zajedno sa viškom od 1222 for. 22 nvč., što ga izkazuje zaključni račun za g. 1895., koji Vam je gg. skupštinari na uvid predložen, kod I. činovničke zadruge u Zagrebu na posebnu uložnu knjižicu. Cisti prihod našega družtva iznašao je koncem g. 1895., kako netom spomenuh, 1222 for. 22 nvč. Od te svote pripojena je početkom g. 1896. ^4 ^T- iznosu od 305 for. 55 nvč. pripomoćnoj, a ostatak od 916 for. 67 nvč. utemeljiteljnoj zakladi. Pokućtvo, te ini naređ i knjižnica sačinjavaju posebnu imovinu našega družtva. Družtvena knjižnica broji danas 811 svezaka u vriednosti od 2970 for., dočim pokućtvo i ini nared vriedi po prilici 300 for. Završujući ovo izvješće o djelovanju upravljajućega odbora u minuloj poslovnoj godini, molim slavnu skupštinu, da ga izvoli primiti na blagohotno znanje. Skupština je uzela tajnikovo izvješće na znanje. Nakon toga pročitao je tajnik izvješće odbora ad hoc za pregledavanje zaključnog računa za g. 1895., glasom kojega je zaključni račun u redu pronadjen. Ovo izvješće primljeno je po skupštini takodjer na znanje te je družtvenomu predsjedničtvu prema predloga revisionalnoga odbora podieljen absolutorij za g. 1895. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 437 — Predsjednik pozva na to tajnika, da pročita proračun za g. 1897. Predloženi proračun bude u cielosti u brojčanom pogledu prihvaćen. Pođjedno bude povodom pređloga urednika ,Š. 1.", g. Kozarca zaključeno, da se počam od 1. siečnja g. 1897, članovom II. razreda ne izdaje „Šumarski list", nego samo „Lugarski Viestnik", dočim se članovom I. razreda imade i nadalje izdavati uz „Šum. list" i ,Lugarski viestnik". — Glede obsega „Lug. Viestnika" bude zaključeno, da ureduik nije vezan na stanoviti obseg istoga, nego da se „Lug. Viest." imade tiskati prema razpoloživom gradivu. Osim toga zaključila je glavna skupština na predlog člana, g. Dojkovića, da brv.-slav. šumarsko družtvo pristupi kao član utemeljitelj „družtvu za poljepšanje plitvičkih jezera". (Vidi stranice 438., 439, 440. i 441.). U revizionalni odbor za izpitanje družtvenih računa budu prema pređlogu predsjednika jednoglasno izabrani gg. Leo Šipek i August Ružička, a zamjenikom g. Rikard Šmidinger. Nakon toga izviestio je đružtveni predsjednik glavnu skupštinu o stanju razprava, koje se vode glede preuzeća šumarskoga paviljona na milenijskoj izložbi u Budimpešti u vlastnost hrv.-slav. šumarskoga družtva u svrhu ustrojenja šumarskoga muzeja u Zagrebu, kao i o naumljenoj gradnji šumarskoga doma u Zagrebu. Skupština je uzela te izvještaje na znanje ter opunomoćila upravljajući odbor, da u tom pogledu dalnje shodne korake preduzme. Izbor mjesta, gdje će se obdržavati buduća XXI. glavna skupština hrv.-slav. šum. družtva, prepušten je po skupštini takodjer družtvenom upravljajućem odboru. Prešav na dalnju točku dnevnog reda, pozvao je predsjednik zamjenika družtvenoga tajnika, da pročita predloge gg. članova, Vilima Dojkovića i Bogomira Karakaša, što su ih podnieli glavnoj skupštini na pretresivanje. G. Vilim Dojković podnio je sliedeće predloge: 1. da se podastre predstavka na vis. kr. zemaljsku vladu i na visoki sabor s molbom : „da se u osobnoj i plaćevnoj šemi šumarskih tehničarah i nađlugarah kod političke uprave, odnosećoj se na § 3. zakona od 22. siečnja 1894., kojim se uredjuje šumarsko tehnička služba kod polit, uprave, pod stavkom B) i C) u točkah 1. i 2. označena beriva šumarskih tehničarah kod kr. žup. i kr. kot. oblastih brišu, odnosno da se ustanove § 15. zakona od 20. kolovoza 1894. ob uredjenju berivah zem. urednikah i službenikah dokinu, ter da se odnosnim dnevnim razredom odgovarajući višji plaćevni stupnjevi berivah, koji su svim ostalim kr. zem. činovnikom gornjim zakonom doznačeni, i zem. šumarskim tehničarom gornjih službenih kategorijah zakonom dopitaju i jošte u godini 1896. u tečaj stave." |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 438 — 0 blagajničkom rukovanju hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva dne 28. kolovoza I. B, a z h o d. Bilo je U istinu preliminirano izdano Opazka Poimence 3 for. for. nč. 1 Stanarina i podvorba 180 2 Ogriev i razsvieta družt. pisarne 24 3 Nagrada tajniku družtva 200 200 4 Tajniku pisarnički paušal 100 100 5 Nagrada uredniku „Šumar, lista" 400 399 96 6 Uredniku paušal za korekturu 100 99 96 7 Ureiniku poštovni paušal - 30 30 8 Nagrade suradnikom „Šumar, lista" 300 220 75 9 Štampanje „Šumar, lista" . . 1560 1711 94 10 Vez i odprema ,Šumar, lista" - 240 251 93 11 Časopisi strukovni za uredničtvo 50 41 80 12 Knjižnica (vez i nova nabava knjiga) 100 55 14 13 Pisaće potrebe predsjedničtva 16 14 Biljegi i poštarina - 30 61 68 15 Razne tiskanice .. . 40 51 08 16 Troškovi oko glavne skupštine 50 3 71 17 Listonoie, sluznici i t, d. 30 28 18 Troškovi za promicanje struke i družtva u obće 200 19 Eazni vanredni troškovi (pokućtvo, nad grobni vienci i t. d.) 40 200 20 Podpore 50 50 21 Eazhod pripomoćne zaklade Ukupno 3486 3505 95 Dano iz sjednice upravljajućeg odbora hrv.-slav. Predsjednik: Ferdo Zikmundovsky. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 65 <-- 65 --> PDF |
— 439 — racvLDO. godine 1895., predložen XX. glavnoj skupštini, odbržavanoj 1896. u Zagrebu. II. Prihod. Bilo je U istinu prelimi nirano primljeno Poimence Opazka for. for. nč ca os > IM 1 Kamati utemeljiteljne glavnice 572 602 89 2 Prinosi podupirajućih članova . . . 435 688 90 3 Prinosi pravih članova I. razreda 835 1445 76 « ´§ d 4 Prinosi pravih članova II. razreda 994 9.0 9o 5 Predplata predbrojnika na Šumar, list 20 190 80 6 Podpora zemlje ..... . 600 800 S a 3 to O 7 Razno (pristupnina, diplome i t. d.) 30 185 26 = &C O. Prihod pripomoćne zaklade a =s S "« C3 , a; Ukupno 3486 4784 56 ? d O) Jj( . = Odbiv od zbiljnog prihoda razhod sa 3505 95 Ostalo je 1278 61 slovom jedna hiljada dvie stotine sedamdeset Hli osam for. 61 novč. ^ .— a CJ c^ aQ Opazka . Od te svote predujmljeno je tekom g. 1895. utemeljiteljnoj zakladi 56 fr. li« 39 nvč., dočim je od preostatka koncem godine u iznosu od 1222 for. 22 nvč iz<=^ . s S CM N dana ^1* u iznosu od 305 for. 55 nvč. O :o driižtvenoj pripomoćnoj zakladi, a ostatak 03 od 916 for. 67 nvč. utemeljiteljnoj zakladi. " 03 I, 03 3 Šumarskoga družtva, držane dne 27. kolovoza 1896. Tajnik u zamjeni: Andrija Borošić. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 66 <-- 66 --> PDF |
440 Pro 0 potrebi i pokriću razhoda hrv.-slav. šumarskoga družtva za upravnu obdržavanoj 28. kolovoza Godin e 1895. 1896. 1897. Predme t > zaista izdano preliminirano for. a. vr. Potreba (Razhod): 1 Stanarina — 180 2 Paušal za ogriev i razsvietu ... . — 24 3 Nagrada tajniku družtva 200.— 200 200 46 Tajniku pisarnički paušal Nagrada uredniku rŠumar. lista" 100.— 399.96 1.00 400 100 400 6 Uredniku paušal za korekturu... 99.96 100 100 79101112131415 Uredniku paušal poštovni Nagrada suradnikom »Šnm. lista« Štampanje nŠumarskoga lista"... Vez i ođprema rŠumar. lista«... Časopisi strukovni Troškovi oko knjižnice (nabava, vez) Pisaće potrebe predsjeđničtva .. . Poštarina i biljega predsjeđničtva Razne tiskanice 30.— 220.75 1711.94 251.93 41.80 55.14 63.68 51.08 30 300 700 270 50 100 10 35 20 30 400 1800 300 50 100 16 70 50 1617 Troškovi glavne skupštine Listonoše, sluznici 3.71 28.— 50 30 10 30 18 Razni troškovi za promicanje struke 200 200 19202122 Vanredni troškovi (pokućtvo, nadgrobni vienci) Podpore Razliod pripomoone zaklade... . Za šumarski paviljon 200.- 50.— 40 50 180 870 40 50 180 968 Ukupno... 3505.95 4735 5298 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 67 <-- 67 --> PDF |
— 441 — račun godinu 1897., predložen odobren po XX. glavnoj skupštini, 1896. godine u Zagrebu. Predmet Pokriće (Prihod): Kamati utemeljiteljne glavnice Prinos od 33 podupirajućili članova Podpora iz zemaljskih sredstava Članarina od 301 člana I. razreda članarina od 632 člana II. razreda Predbrojnina za ^Šumarski list" Ini prihod (upisnina, diplome, medjutimni kamati i t. d.) Prihod pripomoćne zaklade Podpora iz zemaljskih sredstava za izdavanje »Lu garskog viestnika« Ukupno cc 5 ^ 2 3 3 685 594 600 1505 1264 190 80 180 200 5298 o o 602.89 588 90 6liO.— 1445.76 970.95 19C.80 185.26 192.36 200.— 4974.92 Dano iz sjednice upravljajućeg odbora hrv,-slav. šumarskoga družtva, držane dne 27. kolovoza 1896. Ferdo Zikmundovsky, predsjednik. Andrija BorOŠiĆ, tajnik u zamjeni. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— 442 — 2. Da se predstavkom na visoku kr. zemaljsku vladu i visoki sabor o tome poradi; „da se u osobnoj i plaćevnoj šemi šumarskih tehničarah i nađlugarab polit, uprave, odnosećoj se na § 3. zakona od 22. siečnja 1894 , kojim se uredjuje šumarsko-tehnička služba kod političke uprave u stavci C) točka 2. jeđanajsti dnevni razred kot. šumarah, kao tehničkoupravnim činovnikom nedolikujući, briše ter da se svi kr. kot. šumari uvrste u X. dnevni razred". 3. Da se glavna skupština šum. družtva obrati na visoku kr. hrv.slav. zem. vladu i visoki sabor moleč: da se u § 6, zakona od 22 siečnja 1894., kojim se uredjuje šum. tehnička služba kod političke uprave iza stavke prve: „Sumarsko-tehničku službu . . . do . . . gospodarstva" uvrsti sliedeca zakonska ustanova: „Za vrieme dok se u zemlji ueuredi višja stručna akademička naobrazba, namještaju se u tu službu i abiturienti kr. gospod. i šumar, učilišta u Križevcih, nakon što su položili konačni izpit i izpit za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva". Nadalje da se nakon sadanje stavke druge: ,.Tko pak želi . do . . . službi" imade dodati zakonska ustanova: „ter da je tečajem osme godine položio višji ospo.sobljujudi izpit". U savezu s timi zakonskimi izpravci pako da se dokine ustanova § 14. istoga zakona. Prvih od ovih predloga usvojila je skupština u cielosti. Drugi predlog prihvatila je takodjer podpunoma glavna skupština uz dodatak, da se podjedno zamoli visoki sabor i visoka kr. zem. vlada, da bude slušateljem križevačkoga zavoda osiegurano promaknuće u IX. i VIII. dnevni razred. Glede trečega predloga nije usvojila glavna skupština zaključni dio istoga, polag kojega bi se imao u svrhu promaknuća u YIII. dnevni razred uvesti još jedan „višji osposobljujuči izpit", nego je prema predlogu nadšumara, M. Zobundžije zaključila, neka se visoka mjesta zamole, da budu slušatelji križevačkoga zavoda, položivši državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarenja smatrani podpuno izjednačenimi sa svojim drugovima, koji su svršili šumarsku akademiju ili visoku šumarsku školu. G. Bogoslav Karakaš, kr. assistent na kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima podnio je sliedeca dva predloga: I. predlog: 1. Da slavna skupština izabere odbor od 6 — 8 stručnjaka, koji bi imao da izradi nacrt „o ustrojstvu šumarske pokusne postaje u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji" s osobitim obzirom na čim užju potrebitu svezu iste naredbe u kraljevini Ugarskoj, te da taj svestrano obrazloženi nacrt predloži visokoj kralj, zemaljskoj vladi na daljnje visoko djelovanje. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 69 <-- 69 --> PDF |
— 443 — 2. Da se visoka kralj, zemaljska vlada umoli, da bi predlog ob ustrojstva pokusnih postaja u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji u principu prihvatila, te da bi po skupštini izabrani odbor u njegovom radu visokom svojom podporom podpomoći izvoljela. II. predlog. Da se visoka kralj, zemaljska vlada umoli, da bi statistička data, tičuća se šuma i šumarstva u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, izvoljela dati sustavno sastaviti i od vremena do vremena tiskom objelodaniti. Skupština je oba pređloga usvojila i zamolila predlagatelja, neka odnosne predstavke izradi i predloži upravljajućem odboru, koji će predstavke proučiti i visokoj kr. zem. vladi podastrieti. Konačno je član g. nadšumar Mijo Zobundjija predložio, neka bi glavna skupština obzirom na zasluge, što si ih je I. družtveni podpredsjednik p. n. kr. zem. šum. nadz. I. razr., Mijo Vrbanič stekao kako za samo hrv.-slav. šum. družtvo, budući dugim nizom godina izmjenično predsjednikom, podpredsjednikom i tajnikom družtva, tako i za promicanje šumarskih prilika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji u obće, istoga izabrala začastnim članom hrv.-slav, šum. družtva, ter izabrala odaslanstvo od tri lica, koje će taj zaključak glavne skupštine težkom bolešću shrvanom podpredsjedniku, Miji Vrbaniću priobćiti ter mu u ime družtva zaželjeti što skoriji oporavak. Glavna skupština prihvatila je jednoglasno predlog g. Zobundžije ter zamolila p. n. gg. družtvenoga podpredsjeduika Eduarda Rosipala, Bogoslava Hajeka st. i Dragutina Nanicija, da se tomu trudu podvrgua Pošto se je nakon toga imao u smislu dnevnoga reda obaviti izbor novog družtvenog predsjednika, podpredsjeduika, tajnika i odbornika, bude sjednica po predsjedniku na 10 časaka prekinuta u svrhu, da se skupštinari radi izbora dogovore Nakon izmaka toga vremena započeo j>^ izbor, a za skrntatore izbora izabrala je glavna skupština prisutne članove gg. Augusta Ružičku, Dragutina Naniciuija i Marina de Bonu. Glasovala su u svemu 144 člana. Posljedak izbora bio je taj, da su izabrani sa dvie trećine i više predanih glasova za predsjednika: Presvietli gospodin Marko grof Bembelles ml., za prvoga podpredsjeduika p. n. g. kr. odsječni savjetnik, Ferdo Zikmundovskj, za drugoga podpredsjeduika p. n. kr. šumarski ravnatelj, Josip Havaš, za tajnika Andrija Borošić; odbornicima: Hugo Grund, Robert Fischbach, Bogoslav Hajek. Marino de Bona, Ivan Partaš, odborskim zamjenicima: Edo Rossipal, Dragutin Laksar, -Josip Kozarac, Julijo Vraničar i Dragutin Trotzer. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 70 <-- 70 --> PDF |
— 444 — Sakupljeni skupštinari popratili su proglašenje izbora sa „Zivili"! Nakon toga upravljen je iz sjednice novoizabranom družtveuom predsjed niku, Presvietlom g. Marku grofu Bombellesu ml,, vlastelinu u Opeki brzojavni pozdrav. Presvietli gospodin grof Bombelles izvoljeo je odmah odgovoriti, zahvaljujuć družtvu na izkazanoj mu časti i povjerenju i obe ćavajuć, da će sve svoje slabe sile posvetiti napređku za obce dobro. Nakon obavljenog izbora pozvao je predsjednik zamjenika družtvenoga tajnika, da pročita stigavše brzojavne pozdrave. Brzojavno pozdravili su družtvo: predsjedničtvo srpskog poljoprivrednag dru´tva u Beogradu; članovi: Petrović Lazar i Ljabinković Radivoj iz Morovića, Hranilovid pl. Andrija iz Zavalja. Ove pozdrave popraćuje skupština zahvalu uzklikom: „Zivili"! Obzirom na poodmaklo vrieme kao i na to, što su skupštinari imali još u večer istoga dana krenuti u Budimpeštu, odustalo se je od čitanja referata kr, profesora šumarstva i družtvenog odbornika o tbemi: „koji način uredjenja šumskoga gospodarstva preporuea se za šume, koji su u smislu zakona od 26. ožujka 1894 podvrgnute osobitom javnom nadzoru", ter bude zaključeno, da se, kako referat g. profesora Portaša, tako i odnosni koreferat g. kr. žup. šum. nadz. I. razr., Vilima Dojkovića otisnu u družtvenom časopisu ,Sam. listu". G. predsjednik izrazio je na to hvalu spomenutoj gospodi u ime družtva za trud, što su ga uložili oko izradbe svojih refarata. Prije zaključka sjednice izjavila je konačno skupština prema predlogu skupštinara g. D. Nanicinia priznanje i zahvalu odstupajučem predsjednika družtva, Vel. g. kr. odsječnom savjetniku Ferdi Zikmundovsky-u, ter ga pozdravila burnim: „Živio"! Na poziv predsjednika pročitao je na to perovodja, V. Stankovič zapisnik skupštine, kojega na drugom mjestu priobčujemo. Po pročitanju bnde isti po izabranim skupštinarima, gg. Hugu Grundu i Bogoslavu Hajeku st. stante sessione ovjerovljen. Pošto je tim dnevni red skupštine izcrpljen bio, zahvalio se je predsjednik srdačnim riečima prisutnim skupštinarima na mnogobrojnom posjetu skupštine, ter je zaključio XX. glavnu skupštinu hrv.-slav. šum. družtva. U večer istoga dana krenu.še skupštinari žakaujskim vlakom u Budimpeštu, da pogledaju milenijsku izložbu i da posjete ugarsko šumarsko družtvo, koje je dne 30. i 31. obdržavalo šamarski kongres i svoju glavnu skupštinu u izložbi samoj. Izlet hrTiitsko-slaTonskog šumarskog dražtra na milenijsku izložbu. Nakon obavljene glavne skupštine, krenuše članovi hrv.-slav. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 71 <-- 71 --> PDF |
— 445 — šumarskoga družtva, njih kakovih stotina na broju, pod vodstvom novoizabranoga prvoga podpredsjednika, odsječnog savjetnika, F. Zikmundovskog večernjim zagrebačkim vlakom u Budimpeštu. Izlet je imao dvostruku svrhu, naime posjet milenijske izložbe, a drugo bio je on i odziv pozivu magjarskoga šumarskoga družtva, koje je na 30. i 31. kolovoza svoj kongres obdržavalo, i u to ime kao naše, tako i ostala austrijska šumarska družtva na taj kongres pozvalo. Hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo stiglo je na 29. kolovoza u jutro u Budimpeštu, gdje su ga na centralnom kolodvoru dočekali izaslanici magjarskoga šumarskoga družtva sa kr. ug. nadšumarnikom Kallinom (iz Godoll6-a) na čelu. Nakon kratkoga pozdrava i odzdrava, smjestiše se malo ne svi hrvatski šumari u tako zvanom Milenium-Hotelu, gdje su im stanovi već unapried priredjeni bili. Oko ukonaćivanja bili su zabavljeni gg. kr. državni nadšumar A. Rosmanit, kr. šumar Smidinger i još jedan izaslanik magjarskoga šumarskoga družtva, koji su svoju ne laku zadaću riešili s onom strpljivošću, bez koje se takov posao ni pomisliti ne može. Već oko desete prije podne bili smo malo ne svi u hrvatskom šumarskom paviljonu, gdje se je slučajno našao i izaslanik austrijskoga šumarskoga družtva šumarski savjetnik i profesor na visokoj školi A. pl. Guttenberg. Buduć da rečeni profesor već od 1878. učiteljuje na tom najvišem šumarskom zavodu, to nije čudo, da je i medjn hrvatskimi izletnici našao skoro desetak svojih djaka, koji su mu i tom sgodom dužno počitanje izkazali. Jest, oštro nas je negda perušao iz «Forsteinrichtunga», ali neka ga, pravo je imao, -sada bar znademo nešto! Za sada je Guttenberg jedan od najvrstnijih poznavalac «Forsteinrichtunga» ne samo u Austriji, nego i u Njemačkoj, što najbolje dokazuje njegovo najnovije djelo, koje je i ovogodišnji «Šumarski list» u prevodu doneo «Zadaća i svrha šum. uredjenja u sadašnjosti«. A što da pi.šemo o našem šumarskom paviljonu i o izložcima ? Ta pozna ga sigurno već svaki lugar, jer gdje je samo rieč o izložbi, tu se spominje i donaša u slikama i naš upravo elegantni paviljon. A što se tiče samih izložaka, to nam je opisao naš vclevriedni prijatelj Pavle Barišić i to tako vještim i ugodnim načinom, kako ga dosada nijedan ni domaći, ni tudji list opisao nije. Ti si meni prijatelju Pavle poslao tri članka i tri pozdrava sa šumarske izložbe, primi za to od mene jedan pozdrav a trostruku hvalu! . . Sutradan na 30. kolovoza obdržavalo je magjarsko šumarsko družtvo šumarski kongres, kojemu je prisustvovalo do blizu 400 magjarskih šumara. Magjarsko šumarsko družtvo obavilo je na tom kongresu izbor predsjednika, dvajuh podpredsjednika, i ako se ne varamo 20 odbornika. Predsjednikom izabran je i opet grof Ljudevit Tissa, akoprem je isti još prvo izbora pismeno zamolio, da ga bolesti radi družtvo mimoidje; nu šumarska skupština, uvažavajuć velike |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 72 <-- 72 --> PDF |
— 446 — zasluge, koje je grof Tissa oko procvata družtva stekao, nije uzela obzira na njegovu molbu, nego ga je poaovno izabrala predsjednikom. Prvim podpredsjednikom izabrat je opet državni tajnik, A. pl. Bedo, koji tu čast ved davna obnaša, te koji je i sada skupštini predsjedao; drugim podpredsjednikom izabran je ministar-predsjednik barun D. Banfy. Kako se vidi, Magjari se drže svojih velikaša, gdje se tiče ovakovih počastnih mjesta, jer znaju dobro, da takovimi izbori niesu samo dotične ličnosti, nego još više i samo družtvo odlikovano, i da takovi izbori mogu družtvu samo na korist biti. To ne rade u ostalom samo Magjari, nego i ostala šumarska družtva u Austriji, Češkoj, Moravskoj i t. d. I naše hrvatsko šumarsko družtvo poprimilo se je napokon kod ovogodišnjeg izbora toga načela, koje je načelo sadanji urednik Šum. lista veo prije deset godina, ali žalibože uzalud preporučivao. Po podne oko tri sata bio je u istoj dvorani banket na kojemu su hrvatski šumari bili gosti Jmagjarskog šumarskog družtva; osim hrvatskog šumarskog družtva, bilo je na banketu jošte zastupano austrijsko šumarsko družtvo sa tri, i šlezko-moravsko sa jednim članom. Razumije se, da je bilo i zdravica, te da su i hrvatski šumari nazdravljeni. Tom smo se prilikom osvjedočili, da su Magjari veoma vješti govornici, dakako samo u magjarskom jeziku, u njemačkom idiomu već im ne ide tako od ruke. Kada se je banket svršio, otišli su hrvatski šumari u hrvatsku kušaonicu, koja se nalazi tik do našeg šumarskog paviljona, gdje ih je svojim posjetom počastio državni tajnik A. pl. Bedo, šumarski savjetnik u ministarstvu G. Tavi i t. d., proboravivši dobrano vrieme u njihovoj sredini. Sutradan nastavilo je magjarsko šumarsko družtvo svoju skupštinu u kojoj su razpravljali tri teme: «0 pošumljivanju golieti» (šumarski savjetnik G. Tavi); «0 preustrojstvu šumarske nauke* (šumarski nadsavjetnik A. Horvath) i «0 pokusnim zavodima* (profesor E. Vadas). 0 tima razpravama ne možemo za sada još ništa spomenuti, ali se nadamo, da ćemo tečajem iduće godine sve tri gore spomenute razprave u našem listu donieti. Time bi bili gotovi sa opisom izleta na izložbu; ono, što šumara na toj izložbi najviše zanima, to smo iznieli već na drugom mjestu ovoga lista, a što se tiče ostalih paviljona, to isti ne spadaju u našu struku. Nu ipak ne možemo prešutiti, da je hrvatski industrijalni paviljon nedvojbeno jedan od najljepših na cieloj izložbi, jer svi ondje nakrcani izložci nose na sebi narodni biljeg, a da se ipak ne moraju stiditi svjetske utakmice, a to je ono što takovima predmetima daje posebnu vriednost. Kao što sa industrijalnim, tako se možemo ponositi i sa šumarskim paviljonom. On nije doduše tako velik kao magjarski, ali bogatstvom izložaka, te ukusnom razporedbom istih ne zaostaje za magjarskim; što se drvnog obrta tiče, to je u prvom redu |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 73 <-- 73 --> PDF |
— 447 — slavonska hrastovina, koja i jednom i drugom paviljona osebni biljeg udara; ostali sitniji proizvodi su malo ne svuda jednaki, kao što to drugačije ne možo ni biti. Jedino u čemu je magjarski paviljon prestigao naš, to su modeli raznih gradjevina, bilo brana, ustava, sklizi, šum. željeznica i t. d. bilo uzorci državaih njihovih sgrada i ureda. Ono prvo donosi sa sobom karakter magjarskih šuma, koje su malo ne sve u nepristupnim briegovima. Osim toga ima u njihovom paviljonu, u koliko sam na brzu ruku opaziti mogao — i odio za šumsko rediteljstvo, gdje su izložene osnove, zatim nekoliko geodetičkih strojeva i t. d. Ličnosti koje sada upravljaju sa magjarskim šumarstvom ne samo da su same ugledne, nego su i šumarsku struku podigle do tolikog ugleda, kakavog šumarstvo još tamo uživalo nije. U tom pogledu morali bi i mi kopirati Magjare, jer sa ugledom šumarske struke u našoj domovini još smo daleko od onoga, što bi se želiti moralo. Prvi korak, da dodjemo do toga, glasi: šumarska akademija! J- K. Zapisnik spisan u Zagrebu dne 28. kolovoza 1896. pridodom obobdržavanja XX. glavne skupštine hrv.-slav. šumarskog družtva u prisutnosti 144 družtvena člana. 1. Predsjednik družtva velemožni gospodin kr. zemaljski odsječni savjetnik, Ferdo Zikmundovskj pozdravlja shodnim govorom sakupljene skupštinare i prisutne zastupnike stranih družtva, te proglašuje skupštinu otvorenom. 2. Prelazeći na dnevni red, predsjednik skupštine predlaže za perovodju, Velimira Stankoviča. Zatim pozva zamjenika družtvenoga tajnika, gosp. Andriju Borošića, da pročita izvješće o poslovanju upravljajućeg družtvenog odbora od prošlogodišnje glavne skupštine do danas. Izvješće gosp. tajnika prima skupština do povoljnog znanja. Izvješće odbora ad hoc za izpitanje družtvenih računa i imovine od god. 1895. Prima se do povoljnog znanja i podieljuje družtvenoj upravi absolutnoj za g. 1895. 4. Ustanovljenje proračuna za god. 1897. i proglas zaključnog računa za god, 1895. Na točku 8. razdioba nagrada suradnikom «Sum lista» čita se primjetba urednika «Sum, lista» nadšumara gosp. Kozarca, da se ta nagrada povisi na 600 for. za suradnike «Snm. lista», a na 200 for. za suradnike «Lugar. viestnika. Odpada, jer bi se morali promjeniti statuti. Nadalje da se «Šumar. list» izdaje samo članovom I. razreda, a «Lugar, viestnik za članove I. i II. razreda. Skupština prihvaća predlog u pogledu izdavanja „Šum. lista" i „Lug. viestnika". |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 74 <-- 74 --> PDF |
— 448 — Na točku 18. Razni troškovi za promicanje struke predlaže kr. žup. šum. nadzornik g. Vilim Dojković, da se šumarsko drnžtvo upiše za utemeljiteljnog člana „družtva za poljepšanje plitvičkih jezerah". — (Skupština jednoglasno prihvaća taj predlog. Proračun se glede ostalih točaka prima. 5. Ustanovljenje mjesta, gdje će se obdržavati buduća XXI. glavna skupština. Izbor mjesta prepušta se upravljajucem odboru. 6. Razprava o preuzeću hrv.-slav. šum. izložbenog paviljona u svrhu ustrojenja «Sum. muzeja* u Zagrebu. Na predlog gosp. predsjednika skupština zaključuje, da se smještenje i uredjenje šum. muzeja prepusti upravnom odboru. 7. Razprava o gradnji šumarskog doma. Skupština prepušta i ovu točku upravljajucem odboru. 8. Predloži gg. skupštinara: Gosp. skupštinar kr. žup. šum. nadzornik Vilim Dojković predlaže: a) Da se podastre predstavka na vis. kr. hrv.-slav.-dalm. zemalj vladu i na vis. sabor s molbom, da se u osobnoj i plaćevnoj šemi šum. tehničara i nađlugara kod političke uprave, odnosećoj se na §. 3. zakona od 22. siečnja 1894., kojom se uredjuje šumarsko-tehnička služba kod polit, uprave pod stavkom B) i C) u točkah 1. i 2. označena beriva šumar, tehničarah kod kr. žup. i kr. kot. oblastih brišu, odnosno da se ustanova §. 1.5. zakona od 20. kolovoza 1894. ob uredjenju berivah zem. urednikah i službenikah dokine, ter da se odnosnim dnevnim razredom odgovarajući viši plaćevni stupnjevi berivah, koji su svim ostalim kr. zemalj. činovnikom gornjim zakonom doznačeni i zemalj, šumar, tehničarom gornjih službenih kategorijah zakonom dopitaju i u god. 1896. u tečaj stave. b) Da se svi šumari političke uprave, koji su po zakonu od 22. siečnja 1894. uvršteni u XI. dnevni razred, uvrste u X. dnevni razred. c) Da se glavna skupština hrv.-slav. šumar, družtva predstavkom obrati na visoku kr. hrv.-slav -dalm. zemalj. vladu, moleći, da se za vrieme, dok se u zemlji ne uredi višja stručna akademična naobrazba, abiturienti kr. gospodarskog [i šumar, učilišta u Križevcih nakon položenog konačnog izpita i višeg državnog izpita za samostalno vodjenje šum. gospodarenja namještaju kao šum. tehničari kod polit, uprave, te da im se dade prilika, da nakon 8-gođišnje prakse polože viši osposobIjujuči šum. izpit, koji bi ih izjednačio s akademičari, uslied česa bi mogli postići promaknuće u IX. i višje dnevne razrede Ad a) Skupština je predlog u cielosti usvojila. Ad b) Skupština prihvaća stavljeni predlog, da se svi šumari uvrste u X. dnevni razred uz dodatak kr. kot. šumara. Gase Vaca, da se pred |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 75 <-- 75 --> PDF |
— 449 — stavka na visoki sabor podnese, da bude slušateljem Križevačkog zavoda osjegurano promaknuće u IX. i viši daevui razred. Ađ c) Skupština prvi dio predloga jirihvaća, dočim je drugi dio istoga zabacila te na predlog nadšumara, Mije Zobundjije zaključila, neka se visoka mjesta zamole, da budu slušatelji križevačkoga zavoda, položiv državni izpit za samostalno vodjenje šum. gospodarenja, posve izjednačeni svojim drugovom, koji su svršili šumar- akademiju ili visoku šumar, školu. Predlog kr. asistenta šumarstva na kr. gospodar, i šumar, učilištu na križevačkom zavodu, Bogomila Karakaša, da se ustroji šumarska pokusna postaja u krajevinah Hrvatskoj i Slavoniji i da _se statistička data, tičuća se šuma i šumarstva u ovih kraljevinah sustavno sastave i od vremena do vremena tiskom objelodane. Skupština zaključuje, da se obrazložena predstavka podnese uprav- Ijajudem odboru na dalje riešenje prvog i drugog predloga rečenoga družtvenoga člana. 9. Izbor družtvenog predsjednika i dvaju podpredsjednika, družtvenoga tajnika, petorice odbornika i petorice odborskih zamjenika za trogodište 1897. do 1899. u smislu družtvenih pravila. Prije nego što je g. predsjednik sjednicu na lO časaka sbog odmora i dogovora glede samoga izbora prekinuo, zamoli zi\ rieč skupštinar, g. Mijo Zobundjija te predloži, da se p. n. g. kr. zemalj. šumar, nadzornik I. razreda, g. Mijo Vrbanić sbog zasluga, koje si je stekao za šumarstvo u našoj domovini, naročito pako za šumar, društvo, bivši mu izmjenice predsjednikom i podpredsjednikom, imenuje začastnim članom te da se iz skupštine posebno izaslanstvo pošalje k zaslužnom bolestniku, koje če ga u ime skupštine pozdraviti i zaželjeli mu što skoriji oporavak. Skupština primi predlog jednoglasno kličuć: Živio Vrbanić!! U U izaslanstvo izabra gg. skupštinare: Bog. Hajeka st.. Drag. Nancinia i Edu Rossipala. Nakon toga bude sjednica na lO časaka prekinuta. Iza odmora započe izbor, a škrutatorima istoga izabra glavna skupština članove gg. Augusta Ružičku, Dragutina Nanicinija i Marina de Bonu. Nakon obavljena skrutinija proglasiše gospoda skrutatori sliedeći rezultat izbora. Sa više nego li dvie trećine od predanih 144 glasova, izabrana su sliedeća gospoda za predsjednika: presvietli g. Marko grof Bombelles ml; za podpredsjednike: prvi Ferdo Zikmundovskj, drugi Josip Havaš; za tajnika: Andrija Borošić; za odbornike: Hugo Grund, Robert Fiscbbach, Bogoslav Hajek, Marino de Bona, Ivan Partaš; za zamjeuike odbornika: Edo Rossipal, Dragutin Laksar, Josip Kozarac, Julijo Vraničar i Dragutin Trotzer. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 76 <-- 76 --> PDF |
— 450 — Rezultat izbora popratila je skupština burnim: Zivili!!! Novo izabranomu družtvenomu predsjedniku presvietlom gospodinu Marku grofu Bombellesu m!., vlastelinu u Opeki upravljen je smjesta brzojavni pozdrav, na koji je Njegova Presvietlost izvoljela odgovoriti, zahvaljujnć se na izkazanoj počasti i povjerenju i obećavajuć, da će svoje slabe sile rado posvetiti obćem dobru. Gospodin predsjednik pozva na to družtvenog tajnika, da pročita brzojavne pozdrave, koji su stigli od srpskog poljoprivrednog družtva u Biogradu; zatim članovab : Ljubinkovića i Laže Petrovića iz Morovića i Andrije Hraniloviča iz Zavalja. Skupština je pozdravila ove pozdrave uzklikom: Zivili! B) Glavna skupština. 1. Referat p. n. g. prof. šumarstva, Ivana Partaša o therai: «Koji način uredjenja šumskog gospodarstva preporuča se za šume, koje su u smislu zakona od 26. ožujka 1894. podvrgnute osobitom javnom nadzoru i koreferat p. n. g. kr. žup. šum. nadzornika I. razr., Vilima Dojkovića ter eventualno povedenje razprave o istoj tbemi. Od čitanja razprave odustaje se s razloga, što je vrieme već poodmaklo i što članovi na večer već imadu poći u Budimpeštu te se podjedno zaključuje, da se razprave odtisnu u «Sum. listu». 2. Čitanje i ovjerovljenje zapisnika i zaključak skupštine. Gosp. predsjednik predlaže a skupština jednoglasno prihvaća i zaključuje, da se gospodi referentom izrazi zahvala za izradjene theme. Družtveni član gosp. nadšumar Nanicini predlaže, da se dosadanjem predsjedniku velemož. gospodinu kr. odsječnom šum. savjetniku, Ferdi Zigmundovskkmu na uloženom trudu i maru oko družtvenih probitaka izrazi zapisnički priznanje i zahvalnost, što je skupština jednoglasno prihvatila, kličući: Živio!!! Gosp. predsjednik zahvali se na priznanju, što mu je tim u dio palo, obećavajuć, da će i nadalje družtvene probitke unapredjivati sborom i tvorom. Gosp. nadšumar, Zobundjija zahvaljuje se u ime skupštine izaslaniku poglavarstva glavnog grada Zagreba za prisustvovanje kod skupštine. Konačno budu u odbor za pregledanje družtv. računa za g. 1896. na predlog g. predsjednika birani: kr. rač. revideut, gosp. Leo Šipek i kr. nadšumar, gosp. Ružička, a kao zamjenik kr. šumar, g Šraidinger Rikard — za ovjerovljenje pako ovoga zapisnika skupštinari gosp. Bogoslav Hajek st. i gosp. Hugo Grund. Predsjednik pozva na to perovodju g. V. Stankovića, da pročita zapisnik ove glavne skupštine, što je perovodja i učinio. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 77 <-- 77 --> PDF |
— 451 — Pošto proti sastavku zapisnika nije bilo nikakva prigovora, ovjerovile ga zato izabrana gospoda a predsjednik, zaželiv gg skupštinarom sretan put u Budimpeštu i k svojim doroovom, digne skupštinu Zapisnik sjednice upravljajućega odbora hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva, obdržavane dne 26. lipnja 1896. u sgradi Markov trg br. 3. pod predsjedanjem družtvenoga predsjednika vel. g. Ferde Zikmuudovsky- a i u prisutnosti gg. odbornika Roberta Fiscbbacha, V. Bačkoga, B. Hajeka, M. Radoševića, D. Laksara, 1. Partaša, J. Vraničara i zamjenika družtvenog tajnika Andrije Borošića, zatim kr. šum. ravnatelja u Zagrebu, Josipa Havaša kao gosta. Predmeti viećanja: Točk a 1. Gosp. predsjednik pozdravlja prisutnog p. n. g. kr. šum. ravnatelja, Josipa Havaša kao gosta i poziva zamjenika družtvenog tajnika, da pročita zapisnik odborske sjednice od 10. kolovoza i od 6. listopada 1895. Zapisnici budu ovjerovljeni bez primjetbe i to prvi po p. n. gg. Bogoslavu Hajeku i Miji Radoševiću, a drugi po gg. I. Partašu i Juliju Vraničaru. Točk a 2. Predsjednik priobćnje, da je povodom toga, što se je dosadanji urednik «Sum. lista», g. Vatroslav Rački, na uredničtvu radi bolesti zahvalio, umolio bio g. kr. nadšumara, Josipa Kozarca u Vinkovcima, da preuzme ureduičtvo družtvenog časopisa. G. Kozarac odazvao se je tomu pozivu nu pod uvjetima: 1. da se list tiska u Zagrebu, 2. da se korektura lista obavlja u Zagrebu, 3. da se list tiska krupnijim slovima i tisak umanji po stranici na 35—36 redaka, 4. da se duljina redaka smanji od 12 cm. na 11 cm. 5. da se listak tiska krupnijim slovima. Družtveno predsjedničtvo prihvatilo je gore spomenute uvjete i prema tomu dalnje potrebite korake učinilo. Osim toga stupilo je predsjedničtvo u pregovore sa više zagrebačkih tiskara u svrhu, ne bi li se pojeftinio tisak «Sum. lista» i «Lugarskoga viestnikas, te iste zamolilo, da stave svoje odnosno ponude. Od tih tiskara stavila je jedino tiskara C. Albrecht (Jos. Wittasek) ponudu, kojom zahtjeva: za 1000 otisaka «Sum. lista» i «Lug. viestnika» po štampanom arku (16 stranica) 30 for. za svaku dalnju stotinu 1 for., osim toga u ime odštete za svaku stranu Garmonda 20 nč., petita 40 nč., skrižaljke 1 for. Tiskara obvezuje se uz te ciene štampati list tečajem 3 (tri) godine uz tromjesečni odkaz. Neodkaže li se ugovor tri mjeseca prije izminuća s nijedne strane, smatra se produljenim na dalnje tri godine. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 78 <-- 78 --> PDF |
— 452 — Upravljajući odbor uzima s odobrenjem na znanje postupak družtveuog pređsjedničtva ter zaključuje, da se odstupajućem uredniku «Šum. lista", g. V. Račkom izrazi i u zapisnik uvrsti zahvala za trud, što ga je kao mnogogodišnji urednik družtvenog časopisa uložio u probit družtva. Podjedno zaključuje upravljajući odbor, da se prihvati ponuda tiskare C. Albreeht (Jos. Wittasek) glede tiskanja »Šumar. lista» i «Lugar. viestnika». Točk a 3. Gosp. predsjednik priobćuje izpravijena pravila za podignuće i upravu „Šumarskoga doma´ u Zagrebu. Pravila uzimlju se do znanja, nu podjedno zaključuje upravljajući odbor, da se sa konačnim riešenjem pitanja o gradnji šumarskoga doma pričeka, dok ne bude riešeno pitanje o ustrojenju šumarskoga muzeja u Zagrebu. Nakon česa neka družtveno predsjedničtvo podnese glavnoj skupštini u tom pogledu svrsi shodan predlog. Točk a 4. Gosp. predsjednik izvješćuje, da je družtveno predsjedničtvo naručilo od tvrdke R. Weber iz Hajnau u Šlezkoj sbirku hvatala za grabežljivu zvjerad na račun družtva, dočini je udova W. Gohlera, tvrdka za proizvodnju šumarskih strojeva iz Freiburga u Saskoj poklonila družtvu sbirku šumskih čekića i drugih sprema, koje sa sbirke u ime družtva izložene u šumarskom paviljonu u hrv. slav. izložbenom odjelu. Uzima se na znanje ter se podjedno zaključuje, da družtvo još izloži na izložbi sbirku «š^um. listova» iz dosadanjih godišta, kao i drnžtvena pravila, Udovi pako Gohlera neka družtveno predsjedničtvo izrazi pismenu zahvalu u ime družtva i nabavu šumskog orudja preporuči u družtvevom časopisu. Točk a 5. U pogledu obdržavanja ovogodišnje glavne skupštine predlaže gosp. predsjednik, da se ista obdržava u Zagrebu, ter s istom spoji izlet u Budimpeštu u svrhu posjeta tisućgodišnje izložbe kraljevine Ugarske. Upravljajući odbor usvaja predlog g. predsjednika ter zaključuje, da se družtveno predsjedničtvo pobrine za stanove izletnika i za popust na željeznici, zatim da se obrati molbom na vis. kr. zem vladu u svrhu, neka bi se šumarsko-tehničkom osoblju političke uprave dopitala za posjet izložbe primjerena novčana podpora. Točk a 6. Izbor theme za razpravu na glavnoj skupštini te referenta i korefenta za taj thema. Odbornik A. Borošić predlaže, neka se izabere za themu razprave pitanje: «Koji načiu uredjenja šumskoga gospodarstva preporuča se za šume, koji su u smislu zakona od 2G. ožujka 1894. podvrgnute osobitom javnom nadzoru». Upravljajući odbor usvaja taj predlog i zaključuje, da |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 79 <-- 79 --> PDF |
— 453 — se zamoli g. kr. žup. šum. uadz. I. razr., Vilim Dojković, neka bi preuzeo koreferat za taj thema, dočim prisutni odbornik g. Ivan Partaš, zamoljen za to, preuzimlje referat theme. Točk a 7. Predsjednik priobduje, da su stigle molbe udove Marije Furlan i Milke Gurtler, zatim udove Milice Petrović za podieljenje podpora. Upravljajući odbor zaključuje, da se udovam Mariji Furlan i Milki Giirtler podieli podpora iz prihoda pripomoćne zaklade, pošto su im supruzi bili članovi iste zaklade, i to svakoj po 50 for. u ime podpore za gg. 1895. i 1896. a udovi Milici Petrović podpora od 20 for. iz redovitih ovogodišnjih družtvenih prihoda. Točk a 8. Predsjednik priobduje, da je vis. kr. zem. vlada i ove godine dopitala družtvu novčanu pripomoć od 600 for., a osim toga za izdavanje «Lug. viestnika» novčanu podporu od 200 for. Uzimlje se sa zahvalnošću na znanje. Točk a 9. Čita se predstavka odbornika g. Mije Rađoševića glede uzgoja pitoma kestena, jabuka i krušaka te oraha u školskim vrtovima, voćarskim školama i šumskim razsadnjacima. Zaključuje se, da se predstavka ustupi vis. kr. zem. vladi sa preporukom na uvaženje i đalnje odredbe. Točk a 10. čitaju se molbe slušateljah šumarstva na kr. gospod. i šum. učilištu u Križevcih Lamberta Kriškovida, Stjepana Simida i Franje Heknera za bezplatnu dostavu «Sum. lista». Pošto se djačkom družtvu »Plug» u Križevcih šalje bezplatno «Sum. list» i time daje prigoda slušateljem šumarske struke, da mogu isti rabiti, bude zaključeno, da se predložene molbe za bezplatnu dostavu odbiju, a «Sum. list» slušateljem križevačkog zavoda prodaje uz cienu od 2 for. na godinu. Točk a 11. Zamjenik tajnika izvješćuje, da su od posliednje odborske sjednice najavili svoj pristup u družtvo: A) Kao članovi utemeljitelji: Josip Havaš, kr. šum. ravnatelj u Zagrebu, zatim upravna obćina Moslavina i urb. obdina bljivoševci, svaka sa utemeljiteljnim prinosom od 100 for. B) Kao članovi pod u pir aj u ći: Upr. obdine Sladojevci, Drenovac Slatina, Miholjac gornji, Miholjac dolnji te urb. obćina Podgajci, prvi sa prinosom od 14 for., a svaka od potonjih sa ´prinosom od godišnjih 10 for , dočim je križevačka im. obćina svoj godišnji prinos povisila na 25 for. C) Kao članovi I. razreda : Stjepan Prpić, šum, vježb. I. ban. imovne obćina; M. P. Fetvadjieff, bug. šumar u Warmi ; Josip Sinkovec, šumar vlastelinstva Kutjevo; Wilim Waniek, upravitelj šuma vlaste lin |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 80 <-- 80 --> PDF |
— 454 — stv^a Slanje; Auđrija pl. Ferenffj, kr. kot. šumarLevanjska varoš; Dušan Zec, sluš. šum. u Križevcih; Josip Crkveuac, šum. vježbenik križev. im. obćine Čazma; Milan Herzog, drvotržac Zagreb; Ivan Kuuštek, profesor Sarajevo; Gjorgje Gjurić, šum. vježb. Klenak; Ivan K. Benzon, šumar Sinj; Budislav Dugač, protustavnik Novagradiška; Rikard Lang, kr. šumarnik Vinkovci: Bartol Ple.ško, kr. šum. vježbenik Zagreb; Julije Folđvarj, kr. šumar Zagreb; Ivan Mariany, kr. šumar Zagreb; Rudolf Snizter, kr šum. kandidat; Franjo Pecrik i Maier Bela, kr. šum. vježb D) Kao članovi II. razreda : Petar Babec i Simeon Radančevič, lugari kot. šumarije Novigrad gjurgjevačke imov. obcine; Vujo Vojnović, Jovo Dančua, Damjan Brkić, Stevan Podunavac i Janko Obradović, lugari I. banske imov. obcine ; Antun Markovanovi<5, lugar gradiške imov. obćine; Nikola Brozičević i Grga Pilaš, lugari šumarije u Bribiru; Mato Pavlinec, lugar križevačke imov. obćine; Gjuro Dražić, Sava Kovačević, Mijo Pomper i Simo Vlaisavljević, lugari gjurgjevačke imov. obćine šumarije Grubišnopolje; Gavić Nikola, Lebinae Stjepan, Vlahović Martin, Prelec Andrija, lugari gjurgjevačke imov. obćine šumarije Belovar; Ivan Tomljenović, Fabo Rogić, Martin Jurčić, Vicko Marković, Marko Miškulin, Franjo Gradišer, Nikola Tomljenović, Ivan Babić, Pero Šegota, Ante Vukašić, Dujo Rogić, Makse Pilat, Martin Baleu, Sime Balen i Ivan Gradišec, lugari kr. nadzorničtva za pošumljenje Krasa; Adam Knežević, Ostoja Babić, Tešo Milanović, Dragutin Marić, Stevo Milenović, lug. zamj. šumarije Novska; Stjepan Ćora, Josip Kuček, Martin Mihaldinec, Bolto Skripelj, lugari kot. šumarije u Goli; Knežević Josip, lugar šumarije Otok; Mijo Marić, Martin Vujković, Marko Bogdanović, lugari šumarije u Trnjanih; Stevo Bogoević, lugar iz Biškupca; Josip Grbac, kr. nadi ugar Slatina. Izstupili su iz drnžtva dielom radi umirovljenja, dielom što su od službe odpušteni sliedeći lugari kao članovi II. razreda: Ivan Pavlić, Vužar, Bezprska, Popara, Franjo Stanić, Gjuro Bazianec, Filip Kralić, Marko Fibi, Simo Jakoborac, Petar Dorić, Franjo Stanić, Ivan Tvrdojević, Bartol Brkie, Antun Plašćevac i Košta Kovačević. Umrli su: Clau I. razreda Mijo Radošević st, drvotržac u Lokvama; član II. razreda Adam Rakić, kr. lugar Sokolovac, Najavljeni članovi primaju se u družtvo, izstup njekih članova uzimlje se na znanje, dočim umrvšim članovima kliče upravlj. odbor: «Slava im!» Točk a 11. Odbornik g Julijo Vraničar podnaša pismeni predlog glaseći tamo, da se vis. kr. zem. vlada umoli, neka bi blagoizvolila: 1. Sa svršenim slušateljima šumarstva postupati kao sa svršenimi pravnici, dakle u slučaju, ako svršeni slušatelj nedobije odmah mjesto |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 81 <-- 81 --> PDF |
— 455 — dinovno sa placom, da si može sam izabrat koji javni šumski ured ili šumariju, gdje će do polučenja plaćevnog mjesta bezplatno prakticirati. 2. Da imenovanje bezplatnih vježbenika ima biti nakon podneska molbe po Preuzv. g. Banu, dakle isto tako, kao što je imenovanje askultanta i perovodnih vježkenika. 3. Da se bezplatna vježba uračunava za pripustni rok k državnom izpitu. 4. Da se kod popuujivanja plaćevnih ili činovnik šnmarskih mjesta ima uzeti u obzir eventualna bezplatna vježba natjecatelja. 5. Gospodarstveni uredi i šumarije krajiških imovnih obćina te gradska poglavarstva i političke oblasti, gdje su šumarski tehničari namješteni, dnžni su prijavivšega se abiturienta šumarstva u bezplatnu vježbu uzeti i kod podieljivanja posla primjeran obzir imati, da se šumarski vježbenik doista u šumarskoj struci vježba. 6. Mjesta bezplatnih šumarskih vježbenika neimadu se sistemizirat dakle niti natječajem popunjivati. Odbornik g. Partaš nadopunjuje predlog g. odbornika Vraničara tamo, da bi se podjedno zamolila vis. kr. zem. vlada, neka bi blagoizvoljela posredovati, da se kod krajiških im. obćina ustroji više mjesta šumarskih vježbenika i da se urede služba i beriva t. zv. šumarskotehničkih dnevničara i to sličnim načinom, kako je to kod državne šumske uprave uvedeno. Upravljajući odbor usvaja nakon kratke debate predlog g. Vraničara ea nadopunjkom g. Partaša i zaključuje, da se predlog podnese vis. kr. zem. vladi s preporukom na uvažeuje. Točk a 13. G. odbornik Partaš predlaže, da se podnese vis. kr. zem. vladi predstavka u svrhu, da se §. 14. zakona od 22/1. 1894. o uređjenju lum. teh. službe kod političke uprave u kraljevinah Hrvat, i Slav. promieni načinom, kako bi se i slušateljem križevačkoga zavoda pružila prilika, da mogu postignuti mjesta u IX. i višjim dnevnim razredima. Pošto je o tom predmetu jur razpravljeno u sjednici od 8. prosinca 1894. povodom sličnog predloga odbornika g. Dr. Laksara, zaključeno bude, da gg. odbornici Laksar i Partaš sporazumno izrade u govoru stojeću predstavku teju upravljajućem odbora dalnje odluke radi predlože. Točk a 14. G. odbornik Ivan Partaš stavlja nadalje sliedeći predlog: Pošto je u broju 17. lista Ost Porst- und Jagdzeitung od 24. travnja t. g., izlazećeg u Beču razpisan natječaj po predsjedničtvu c. kr. namjestnietva u Zadru u svrhu popunjenja mjesta privremenog nadlugara ITI. razreda, u kojem se natječaju raedju ostalim navadja, da se za ta mjesta mogu natjecati i oni, koji su u zemljama krune ugarske položili nižji šumarski izpit, ako se podjedno izkažu, da su svršili šumarsko |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 82 <-- 82 --> PDF |
— 456 — učilište u Križeveinia, te pošto je takav način oglašivanja natječaja kadar u stranom svieta poniziti, kako ugled našeg domaćeg šum. učilišta tako i slušatelja toga zavoda, to predlaže predlagatelj, neka bi uprav, odbor stvorio zaključak, da se spomenuto e, kr. uamjestničtvo umoli, da bi u buduće takove uvjete u sličnim oglasima natječaja izostavljalo. Nakon kratke debate bude zaključeno, da se umoli prisutni predsjednik družtva g. kr. odsječni savjetnik F. Zikmundovskj, neka bi kratkim putem c. kr. namjestničtvu stvar razjasnio i umolio, da se u buduće slična što ne dogodi. Nakon izcrpljenja dnevnoga reda bude sjednica po družtvenom predsjedniku zaključena, a ovaj zapisnik u sjednici od 27. kolovoza 189d. ovjerovljen i podpisan. P. n. gospodi izložiteljem na milenijskoj izložbi u Budimpešti! Hrvat.-slavon. šumarsko družtvo pregnulo je svom snagom, da ustroji u glavnom gradu Zagrebu šumarki muzej. Obdržavanjem ovogodišnje milenijske izložbe u Budimpešti, na kojoj je šumarska struka domovine naše predočena u posebnom šumarskom paviljonu u hrv.-slav. izložbenom odjelu, pružena je za ostvarenje te liepe naraisli najbolja prilika, pošto bi se s jedne strane mogao šum. paviljon prenieti u Zagreb, gdje bi služio kao muzealna sgrada, a s druge straae mogli bi se izloženi predmeti upotriebiti za uredjeje muzeja samog. Sto se tiče samoga paviljona, to je Njegova Preuzv. svietli Ban, Dragutin grof Khuen-Hedervarj, dični pokrovitelj hrv.-slav. šum. družtva tu svrhu ustrojenja i uredjenja šum. muzeja poklonio hrv.-slav. šam. družtvu, ne samo šum. paviljon, nego i sve izložke, što ih je na izložbi izložila krajiška investicionalna zaklada. Za primjerom Njegove Preuzvišeuosti povela su se i slavna zastupstva svih krajiških imovnih obćina, jer su i ona sve svoje izložke s izloženim surovinama poklonile hrv.-slav. šum. družtvu. Nu pošto tih izložaka ipak nije toliki broj, da bi se njime izpunila muzealna zgrada i jer s druge strane u istima nijesu predočene sve grane šumarske struke, a naročito je nepodpuno zastupana uporaba drva u razne industrijalne svrhe, to bi i to patriotičko pregnuće hrv.-slav. šum. družtva, da ustroji šum muzej, samo od djelomičnog uspjeha bilo. A da se to ne sbude, ter da se u šum. muzeju bude mogla podpuno prikazati šum. struka domovine naše u svim njenim granama prema njenom današnjem stanju, kako je to u vrlo liepom skladu učinjeno u šum. paviljonu na milenijskoj izložbi, od potrebe je, da i svi izložci, koji su u tom paviljonu kao i izvan njega izloženi, preneseni budu u Zagreb i upotrebljeni za uredjenje šum. muzeja. |