DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 379 — to šume moralnih osoba, a povremene uživatelje istih često samo egoizam vodi izcrpsti što veću korist za sebe, bez obzira na svoje nasliednike u uživanju, nuz to sadanji su uživatelji vedinom slabo upućeni u sam racionalni uzgoj šuma, pak su se takove šume već toga radi pod osobiti javni nadzor staviti morale. Velika pako narodno-ekonomska važnost ovih šuma sastoji dielom i u tom, što one znatne površine u Hrvatskoj i Slavoniji zapremaju, pak kad u njih nebi valjanoga gospodarstva bilo, nanesen bi bio time znatni udarac čitavom narodnom gospodarstvu. Gore spomenutim zakonom izpunjena je dakle znatna praznina u našem šumskom zakonarstvu, a hvala vis. zemalj. vladi, navlastito živom nastojanju njezinog šumarskoga odsjeka, da se je ta praznina svrsi shodno izpunila a mi time stupili u kolo onih naprednih naroda, koji su slične zakone već prije stvorili na korist zemlje i naroda, a na procvat šumarske struke. Prije spomenutim zakonom, kao i zakonom o zemljištnih zajednica izražen je obćenito nazor, kako li se s ovimi šumami gospodariti ima, naime, da to gospodarenje mora biti potrajno t. j . takovo, da se šumska substancija što bolje uživa, a uz to takovo, da se osjegura godišnji redoviti najveći prihod, kojega šuma obzirom na glavni užitak i nuzgredne užitke potrajno davati može. Niti nasliednici ne mogu zahtjevati, da sadanji uživatelji za njih štede i odreku se užitaka, tako ni sadanji uživatelji neće pravom htjeti, da njihovi nasliednici prikraćeni budu. Treba dakle uzdržati šumsko tlo u punoj snagi i uzčuvati normalnu zalihu t. j . onu množinu drvne glavnice, koja će mogućim učiniti potrajno uživanje najviših redovitih prihoda šume. Odkako se je opazila nestašica šuma i sa šumami počelo racionalnije postupati, bila je briga strukovnjaka većinom takovom gospodarenju posvećena, kojim bi se godišnji prihod trajno osjegurao. Ovako uredjena šuma već je svakom privatniku mila, jer kad ima godišnjih izdataka, neka bude i godišnjih prihoda. Ovo, tako rekuć, temeljno načelo, mora se pako |