DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 414 visoko. Lišće je tamno-zeleno, srčasto, dvostruko-pilasto, na 4 dm. dugo, 3 dm. široko, cviet velik, žut kao zlato. U drugim zemljama monarkije opuh je riedka bilina, nu u Gorskom kotaru jedna od najobičnijih, a kad poraste bujno, krasan ures ljetne flore. Ima ga kod Delnica, Fužine, Mrzle Vodice, na Sv. gori kod Plesača, oko Gerova, Tršća, u Leskovoj draži te zalazi i u alpinsku floru, jer raste u Smrekovcu, na Risnjaku, Bitoraju, Velikoj Viševici i druguda. Nigdje nije opuh tako mnogobrojan kao kod Lokvarskih dolomita, na briegu Koprive kod Crnoga luga i u kraju Zaturine kod Lokava, gdje je zaokupio dno i obronke tamošnjih dolaca tako gusto, da uglednim svojim lišćem zasjenjuje cielo tlo. Za šumske čistine i proplanke znamenita je bilina Sile ne Schlosseri , jer dosele nije nadjena izvan granica naše domovine, a odkrio ju god. 1875. Lj, Vukotinović na Javorju kod Fužine. Poslije je nadjena u Benkovoj draži, poznamo ju sa podnožja Maloga Risnjaka i iz Lokava^ Na Javorju uspieva i Hieracium Račkii, velezanimivi bastard runjike od H. Pilosella i H. florentinum, tu nas je iznenadio i Senecio Croaticus, a ima na Javorju, Padežu, Maloj Viševici, Debeloj kosi, Tgrištu i okolici i drugih zanimivih bilina. Osobito padaju u oči: AnthjUis tricolor, Arnica- montana. Erigeron alpinus, Gentiana Stjriaca, Saxifraga lasiophjlla, Cynogllosum cheirifolium, Chrjsanthemum macrophjUum, Trifolium aureum, Lilium Martagon, 1J. bulbiferum, V^ratrum album, Viola saxatilis, Inula hirta i druge. Nisam nigdje u domovini našao toliko ruža, koliko ih ima na Javorju i okolišu. To je hrvatski ružičnjak i tko je mjeseca lipnja preko Ličkoga polja uzlazio prama Javorju, taj one naslade neće nikada zaboraviti. Razkoši prirode ne može da se načudi, niti do sita oko napasti na onim krasnim bojama raznoličnih ruža. Najuglednija je Rosa rubrifolia var. 1 ivi da u koje su grančice, palistići i bodlje grimizne i modrastom maglicom ´ u 34. knjizi Jugoslavenske akademije (1876.) ta je Silena opisana i naslikana. |