DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 378 — Ne ćemo pogriešiti, ako kažemo da ih je malo medju hrvatskim! šumari, koji bi se sa toHkim radom a na korist našeg šumarstva podičiti mogli. Nu nije jedino taj razgranjeni njegov rad doprineo, da je bio toliko štovan i poznat širom naše zemlje, nego još više ono njegovo zlatno srce, koje nije znalo za razliku izmedju nadzornika i šumara, izmedju predsjednika i zadnjega člana šumarskoga družtva. A ako mu se može redi, da je imao kakovu manu, onda je ta mana bila njegova predobrota. Tko je jedanput pokucao na vrata Mije Vrbanića, taj nije praznoruk od njega otišao, on bi, da pomogne skroz nepoznatomu mladomu čovjeku, obilazio od Poncija do Pilata, doklegod ne bi svoju svrhu polučio. Nu čemu da dalje nabrajamo, kada smo osvjedočeni, da je svakomu hrvatskomu šumaru sve to dobro poznato, da svaki u svojemu srcu čuva makar jednu ugodnu uspomenu na Miju Vrbaniča. Obasjavan tima uspomenama počivaj mirno mili pokojnice; ljepšeg spomenika do onoga, što ti ga hrvatski šumari u svom srcu podigoše, nitko ti drugi podići ne će. 0 načinu uredjenja šuma stojećih podjavnim nadzorom"^. osobitim Piše Ivan Partaš, kr. profesor šumarstva. daZakonom se šume od 26. ožujka i 25. travnja 1894. propisano je, zemljištnih zajednica, kao i ostale šume, stojeće pod osobitim javnim nadzorom, imadu urediti za potrajno uživanje i s njima polag odobrenih šum gospodarstvenih osnova gospodariti. Bilo bi suvišno dokazivati, da je ova zakonska ustanova podpunoma opravdana, kad se nepusti s vida, da su * Referat, Što se je imao čitati na ovogodišnjoj glavnoj skupštini hrv.-slav. šumarskoga družtva. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 379 — to šume moralnih osoba, a povremene uživatelje istih često samo egoizam vodi izcrpsti što veću korist za sebe, bez obzira na svoje nasliednike u uživanju, nuz to sadanji su uživatelji vedinom slabo upućeni u sam racionalni uzgoj šuma, pak su se takove šume već toga radi pod osobiti javni nadzor staviti morale. Velika pako narodno-ekonomska važnost ovih šuma sastoji dielom i u tom, što one znatne površine u Hrvatskoj i Slavoniji zapremaju, pak kad u njih nebi valjanoga gospodarstva bilo, nanesen bi bio time znatni udarac čitavom narodnom gospodarstvu. Gore spomenutim zakonom izpunjena je dakle znatna praznina u našem šumskom zakonarstvu, a hvala vis. zemalj. vladi, navlastito živom nastojanju njezinog šumarskoga odsjeka, da se je ta praznina svrsi shodno izpunila a mi time stupili u kolo onih naprednih naroda, koji su slične zakone već prije stvorili na korist zemlje i naroda, a na procvat šumarske struke. Prije spomenutim zakonom, kao i zakonom o zemljištnih zajednica izražen je obćenito nazor, kako li se s ovimi šumami gospodariti ima, naime, da to gospodarenje mora biti potrajno t. j . takovo, da se šumska substancija što bolje uživa, a uz to takovo, da se osjegura godišnji redoviti najveći prihod, kojega šuma obzirom na glavni užitak i nuzgredne užitke potrajno davati može. Niti nasliednici ne mogu zahtjevati, da sadanji uživatelji za njih štede i odreku se užitaka, tako ni sadanji uživatelji neće pravom htjeti, da njihovi nasliednici prikraćeni budu. Treba dakle uzdržati šumsko tlo u punoj snagi i uzčuvati normalnu zalihu t. j . onu množinu drvne glavnice, koja će mogućim učiniti potrajno uživanje najviših redovitih prihoda šume. Odkako se je opazila nestašica šuma i sa šumami počelo racionalnije postupati, bila je briga strukovnjaka većinom takovom gospodarenju posvećena, kojim bi se godišnji prihod trajno osjegurao. Ovako uredjena šuma već je svakom privatniku mila, jer kad ima godišnjih izdataka, neka bude i godišnjih prihoda. Ovo, tako rekuć, temeljno načelo, mora se pako |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 380 — punina pravom smatrati jednim od glavnih ciljeva, kada se uredjuju šume moralnih osoba, jer povremeni uživatelji ne imadu i onako prava dirati u samu glavnicu, već samo u prihode te glavnice. Da se što strožija godišnja potrajnost osjegura, razni su šumski stručnjaci predlagali načine uredjenja, kojimi če se to osjegurati. Tako se razviše razne metode uredjenja, koje su u glavnome dvovrstne, jedne izračunavaju godišnji prihod ili etat pomocju drvne gromade i prirasta, dočim se kod drugih isti veže na površinu. Osim ovih dvih glavnih skupina, imade još i takovih metoda, koje se donekle osvrću i na površinu i drvnu gromadu i prirast. Tamo, gdje se je više rabila čista i oplodna sječa, jednostavnije i shodnije su one metode uredjenja, kod kojih je etat ovisan o površini, pak su se toga radi ovakove metode i uvadjati stale. Ujedno su te metode ne samo za jednostavnije prilike u visokih šuma zgodne, već su i najbolje za uredjenje nizkih šuma, u kojih se i onako čista sječa vodi, a i za uredjenje srednjih šuma, kod kojih se sječa visokog ili nadstojnog drveća ima ravnati polag sječe nizkog ili podstojnog drveća, a to se i onako čistom sječom kao i u sitnih šuma sječe. U drugoj polovici prošloga, stoljeća počelo se je u Njemačkoj racionalnom šumogojstvu sve veća pomnja posvećivati, a s tim zajedno sve više napuštati do tog vremena običajna preborna sječa i zamjenjivati ju sa čistom i oplodnom sječom. Samo potrajnost u uživanju šuma stala se je sve više vezati na površinu, pa su se tako razvile t. zv. šestarske metode, koje su zahtjevale, da se čitava šuma podieli u jednake ili bar prilično jednake godišnje odnosno periodičke sječine (Schlageintheilungs- u. Fachwerksmethoden´. Zabrinut za potrajnost i jednoličnost godišnjih prihoda iz šuma, dekretirao je umni pruski kralj Fridrik Veliki «razšestarenje na jednake godišnje sječine». Ova mu se je metoda činila najjednostavnijom a ujedno i najshodnijom. Nije ni čudo. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 381 — da mu se je ova metoda najbolje svidjala. Za tadanje odnošaje, kad je bilo malo šumskoga osoblja, a to su bili samo empirici i lovci, ta je metoda i bila najbolja, tim više, što su šume tada još malene Pruske bile većinom borici, sterudi se po nizkih ili brežuljastih predjelih, dakle šume, kod kojih je čista sječa i naravno pomladjivanje najzgodnije. S razloga, što je nespretno bilo pojedine godišnje sječine za čitavu obhodnju unapried opredieliti, u nacrte urisati, vani izkolčiti i jer se ne mogu sve šume čistom sječom sjeći, prešlo se je od godišnjih na periodički jednake sječine. Obhodnja visoke šume podielila se je u primjerena, obično 20godišnja razdobja ili periode, a svakoj ovakovoj periodi dala sječina, koja se je urisala u nacrt, vani u šumi odbola i pro sjekom osjegurala. Da se periodička odnosno godišnja jednakost prihoda osjegura, dopitao je Hartig svakoj periodi toliku površinu, koja će dati jednaki prihod na drvu. Tako je nastala metoda poznata pod imenom «razšestarenje na periodički jednake sječivne prihode t. zv. Massenfachwerk». Ovom metodom osjegurana je jednoličnost prihoda pojedinih perioda, ali ta je metoda komplicirana, jer traži točno poznavanje drvne gromade čitave šume i točno poznavanje prirasta, pošto se sječni prihod pojedinih perioda već unapred za čitavu obhodnju proračunati mora. Ove su okolnosti ´potakle mladjeg suvremenika Hartigovog Cottu, da on etat još više veže na površinu i samu metodu ujednostavi. Cotta je dopitao svakoj periodi jednaku sječivnu površinu, da to učini, netreba ni poznati drvnu gromadu, već samo dobu sastojina, da može srednjim periodam dopitati sastojine srednje dobe, prvoj periodi najstarije a posliednjoj najmladje dielove šume. Da se osjegura godišnja potrajnost, valja prije početka prve periode proračunati drvnu masu svih sastojina, koje su toj periodi dopitane, pronadjenoj zalihi pribrojiti prirast od pol periode, a rezultat podieliti brojem godina periode. Zbog velikih prednostih ova se metoda i u novije vrieme mnogo preporuča, pak je i u susjednoj Ugarskoj novim šumskim zakonom od god. 1879. obćenito propisana. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 8 <-- 8 --> PDF |
- 382 — Kad bi bili dobni razredi u sumah prilično grupirani i kada njihovo razmjerje nebi bilo previše abnormalno, ova bi metoda zbog svoje jednostavnosti zaslužila prednost pred svim drugima, nu jedna njezina mana uzrokom je, da se ona obćenito prihvatila nije. Ta mana jest nejednakost periodičkih prihoda, ako je stanje dobnih razreda vrlo nepovoljno. Toga radi počelo se je ovo «razšestarenje na periodički jednake sječivne površine» ili t. zv. Flachenfachwerk kombinirati sa prije spomenutom Hartigovom metodom nu ipak u novije vrieme tako, da se izjednačenje periodičkih prihoda za 2 ili najviše 3 periode provede, dočim se ostale periode provide normalnom sječivnom površinom. Dosele ima više vrsti kombinovanih metoda uredjenja, od kojih se neke više na površinu a druge na zalihu vežu. Za naše šume, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom, preporučio bi onu metodu, koja je propisana u Wirtemberškoj za šume korporacija. Ova metoda bila bi po mojem mnienju najzgodnija za naše prilike i to specialno za one šume, koje se čistom sječom ili oplodnom sječom sjeku. Potrajnost osjegurava se površinom i to tako, da se podieljenje čitave šumske površine provede, kao kod t. z. Flachenfachverka. Za one sastojine, koje se dopituju prvim dvim periodam, provede se izjednačenje kao kod t. z. Massenfachverka. Tim je stroga potrajnost za 40 godina osjegurana. Ova metoda dosta je jednostavna, jer zahtjeva točnu procienu drvne gromade samo onoga diela šume, koji je prvim dvim periodam dopitan. Ponajprije se procieni onaj dio koje šume, koji je prvoj periodi dopitan i pribije prirast od Va periode Nakon toga procieni se onaj dio šume, koji je dopitan drugoj periodi i k toj zalihi pribroji prirast od 1 VŽ periode. Ako li se izmedju sječivnog prihoda I. i II. periode pokazuju znatne razlike, nastoji se to izjednačiti, da se odgovarajući dio površine od I. periode dopita II. ili od II. I.-voj. Ovako je polučena stroga godišnja potrajnost za dvie periode, što može svakoga zadovoljiti. Za dalje tu potrajnost računati neima svrhe, jer je praksa pokazala, da računi, što je dalje od 2 periode, nisu sje |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 383 gurni t. a. pr. ved sada izračunati prihod saatojine, koja će se za 80 ili 90 godina posjeći. Dobra sastojina može u to vrieme postati losom, a loša se popraviti, pak će faktični uspjeh biti protivan onomu, kojega bi polag procjene očekivati morali. Ovo je princip ove preporučene metode, što se ustanovljenja samoga etata tiče. Ova metodaodgovara najbolje stoga, jer se u glavnom yeže na površinu a tim pruža sama po sebi dovoljnu garanciju za p otrajnost nadalje, jer je jednostavna, pošto se samo jedan dio šum. povr-šine točno procienjuje, a konačno jer omogućuje laka kontrolu od strane oblastnih organa. Sto se same teknike ove metode tiče, zahtjeva ona podieljenje šuma u primjerene odjele odnosno sjekorede i to malene, kojimi se omogućuje kod većih šuma i više sjećina otvoriti, pak tako pravodobno sječive sastojine sjeći Osim toga polaže se velika Važnost na jednostavnu nu valjanu šum. gospod. osnovu, koja reguliše glavni sječivni prihod i osnovu proredjivanja, kojom se regulira i prihod medjutimnog užitka, za koji je svagda samo površina mjerodavna; izkazuje se dakle naposeb glavni užitak a naposeb medjutimni. Gdje su nuzužitci od osobite važnosti, sastavi se za 10 ili 20 godina za njih posebna osnova, koja je takodjer bitni dio elaborata uredjajnoga. A za valjanu gospod. osnovu polaže se velika važnost na revisije gospodarstva. Revizije od velike su važnosti, jer se njima stiče uvjerenje, da li je gospoparstvo dobro ili ne, da li je sama metoda uredjenja shodna ili ne, konačno, da li su sve geometr., taksatorne radnje onako obavljene, kako treba. To će se sve prosuditi moći, ako se tečaj samoga gospodarstva pomno pratio bude, dakle vodila točna kontrolna knjiga. Vodjenju gospod kontrolne knjige i savjestnora obdržavanju revisijah imade se navlastito kod ovakovih šuma, kao što su one, stojeće pod javnim nadzorom, posvetiti osobita pomnja, upravo stoga što povremeni uživatelji tih šuma nisu vlastnici, dakle imadu samo pravo na redovite prihode a ne na drvnu glavnicu samu. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 384 — Gdje je opravdana promjena vrsti, drva i uzgoja, neka se to dovoljno obrazloži. Kada se obhodnja znatno reducira ili od visokog uzgoja predje na nizki, potrošiti de se jedan dio same drvne zalihe. U ovakom slučaju biti de od nužde onaj dio prihoda, koji je veći od normalnoga, izlučiti i koristno uložiti, a uživateljem osjegurati samo kamate uložene glavnice. Ako li je vrlo mnogo starih za sječu zrelih sastojina, može se mimo redovitoga prihoda izvaditi iz šume i ovakav vanredni prihod, u tom slupaju neka se te površine, s kojih je vanredni prihod polučen, u kradem vremenu posjeku a same površine što prije kultiviraju i posliednjoj periodi dopitaju. Glede nizkih šuma držim, da je najbolje urediti ih polag geometrijskog razšestarenja na jednake godišnje sječine. Proporcionalno razšestarenje nebi se moglo preporučiti, jer je izkustvo pokazalo, da je ta metoda previše komplicirana a ipak u uspjehu velikih razlika ne ima, ujedno otvara se tim put k postupku, koji nije svagda solidan, pak bi možda i previše zagovarao interese sadanjih uživatelja naprama budućim, a ujedno ovu najjednostavniju metodu učinio kompliciranom, skupom i neshodnom. Ova metoda mogla bi se dozvoliti i za manje visoke šume, u kojih su prilike jednostavne , a stanje dobnih razreda takovo, da gospodarenje ovim načinom nebi zahtjevalo prevelikih žrtva u tom smislu, da bi se premlado drvede možda prerano sjeklo, a sdruge strane kod staroga i predugo sječom oteglo. U koliko bi se neke pod javnim nadzorom stojeće šume htjele gojiti kao srednje šume, neka se za njih bezuvjetno kao i kod nizkih šuma propiše razšestarenje na jednake godišnje sječine, a množina nadstojnog drveda regulira polag staromlje tačkoga načina, opredjeliv poprečni broj stabala, koliko se po rali ostaviti mora. Ove dvie dosele spomenute i preporučene metode zgodne su za uredjenje nizkih šuma, pak visokih šuma, koje se čistom ili oplodnom sječom sjeku. Ove metode nebi mogao medjutim preporučiti za šume, koje se već polag šumskoga zakona samo |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 385 — prebornom sječom sjeći smiju ili su tako malene, da se na njih s praktičkih razloga preborna sječa pridržati mora i to zato, jer bi šestarske sječine bile premalene ili što je stanje dobnih razreda tako nepovoljno, da se šestarske metode nebi preporučivalo, jer su doista svi dobni razredi po čitavoj površini dosta jednako zastupani. Pošto je kod preborne sječe težko vezati etat na površinu, navlastito kad se traži stroga godišnja potrajnost, a to mora biti, kako je već spomenuto, jedan od glavnih ciljeva uredjenja šuma, stojećih pod osobitim javnim nadzorom, stoga bi preporučio, da se taj prihod učiniti ovisnim o faktičnoj drvnoj zalihi šume, pak prizna najshodnijom koja od t. z. normalno zališnih metoda. Teoretik! odgovarala bi najbolje Hejerova metoda, nu s praktičnih razloga bila bi ipak najzgodnija metoda Hundeshagenova, koja je propisana i kod naših krajiških imov. obćina za šume, koje se prebornom sječom sjeku. Razlog tomu, što se preporuča Hundeshagenova metoda jest taj, što se ne može dogoditi nikakova zloporaba glede vremena, u kojem bi se zbiljua drvna gromada imala izjednačiti sa normalnom, Polag popravljene kameralne takse i Hejerovog postupka odabere se to vrieme, kako najbolje odgovara gospodarstvenim prilikam, dakle više manje samovoljno. Ovime je otvoren put presijam od strane uživateljah šuma, koji bi, hineć zahtjev gospod. prilika, zahtjevali što kraće vrieme izjednačenju, samo da se što više drva sječom dobije. Ovoga nemože biti kod Hundeshagena, gdje se etat uviek prema razmjeru zbiljne i normalne drvne gromade izračunava. Kod ovećih šuma morala bi se preborna sječa donekle vezati na površinu, samo što bi se sječina morala prilagoditi već prije formulom izračunanom etatu. Kod ovećih prebornih šuma niti se nemože etat po čitavoj površini prebiranjem vaditi, već se mora koncentrirati na nekom dielu (dakle sječini), a tim već takova sječa onaj idealni karakter čiste preborne sječe gubi. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 386 — Ako je preborua šuma donekle pravilna, modi je vezati etat na površinu n. pr., ako se žele stvoriti tri razreda, učini se sječina 3 puta tako velika, kolika bi bila čista sječina kod iste obhodnje i sječe Vs najstarijega drveća, doćim se sječom 3 puta tečajem jedne obhodnje na istu sječinu vračamo. Ovako je to i u Wirtembergu i drugdje, gdje je kombinovano razšestarenje običajno, nu za naše odnošaje držim, da to nebi zgodno bilo. jer su naše preborne šume premalo pravilne, dočim su primjerice u Njemačkoj gotovo sve šume več po jednoj obhodnji u više manje uredjenom stanju bile. Stoga razloga one su pravilnije, nego li naše, pa kad im se etat veže na površinu, neće biti tolikih razlika u etatu, kao kod nas. Kad bi se kod nas etat prebornih šuma lih samo na površinu vezao, nastale bi prevelike razlike u etatu, a tim se nebi polučio jedan od glavnih ciljeva, koji se uredjenjem polučiti želi, a taj je, kako bi opetovano spomenuto, što veća jednoličnost godišnjih prihoda i što sjegurnije pomladjivanje same šume. Za naše odnošaje držim s toga, da bi najbolje bilo, da se Hundeshagenovom formulom etat proračuna a ovaj proračunani etat na sliedeći način sa površinom sveže i to u šumsko-gospodarstvenoj osnovi, koja neka ne bude previše detailna, pregledno predoči. Postupak mogao bi biti ovaj : Ponajprije neka se izračuna drvna gromada čitave šume i pomnoži sa užitnim postotkom, da se dobije godišnji etat. Po tom neka se odabere onaj dio, u kojem bi se mogla sječa svih 10 godina kretati. To je dakako onaj dio, gdje imade najviše staroga za sječu zreloga a možda i prezreloga drveća. U nacrtu neka se naznači, koji 6i bio smjer sječe i gdje bi se istom počelo. Nakon toga neka se u onom dielu šume, u kojem če se sječa prvih 10 godina valjda kretati, odaberu na karakterističnih mjestih pokusne plohe najbolje po V2 ha. ili 1 ral velike. Na ovih ploha neka se pokusno prebire t. j. , neka se označe ona stabla, koja bi se prebiranjem izvadila i opredieli njihov kubični sadržaj. Kod toga nevalja se samo stalnoga pro |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 387 mjera držati, već izvaditi i takovo drveće, koje se već zbog valjanoga pomladjivauja izvaditi mora, tako n. pr. vaditi pojedina stabla kojeg mladjeg dobnog razreda ako je takovih stabala na jednom mjestu previše. Sama karakteristika preborne sječe ne sastoji se u tom, da se na sječini preborne šume samo najstarija odnosno najdeblja stabla vade, već i pojedina mladja, gdje ih je previše, dakle da se zajedno sa samom sječom i proredjivanje obavi. Ovomu pokusnomu prebiranju jest svrha, da se opredieli popriečna veličina godišnjih sječina za prvih 10 godina, odnosno ustanovi površina, na kojoj će se prvih deset godina prebirati. Uzmimo, da je u svem odabrano šest pokusnih ploha, na kojih se je pokusno prebiranje preduzelo. Svaka od ovih ploha bila je 1 ral velika. Pokusom pronadjeno je, da se može prebiranjem izvaditi na pokusnih ploha: br. I. 58 m^ br. II. 43 m^. br. III. 48 m-^, br IV. 39 m^, br V. 50 m^ i br. VI. 62 m^ Prema tomu ako se ovi rezultati sbroje i podiele sa šest, dobiti će se ona drvna masa, koja se popriečno izvaditi može na jednoj rali. U našem slučaju bilo bi: 58 m^ 43 , 48 11 39 n 50 n 62 9 300 : 6 = 50 m^´ Ako li formulom izračunani etat iznosi 250 m^, bila bi popriečn a veličina godišnje sječine 250 : 50 = 5 rali. Sječina za jedan decenij 5 X 10 = 50 rali. Kad se je ovako popriečna godišnja sječina izraČunala, tada neka se pojedine godišnje sjeČine u gospodarstveni nacrt cvenom tintom i to izprekidanimi crtami urišu. Ove popriečne ili približne godišnje sječine neka se nakon toga vani u šumi stupici markiraju. One nisu prave sječine, već imadu upravitelju šume služiti donekle podlogom obzirom |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 388 — na površinu, na kojoj će etat tražiti. Pošto je poprieČna veličina sjeeina jednaka, ali šuma nije jednaka, neće se na tih popriečnih sječina etat točno naći, nego će tamo, gdje je više starog drveća ona doista izpasti manja, a gdje je starog drveća manje, izpasti veća. Dokle se je svake godine sječom doista došlo, ima se i vani u šumi i u nacrtu crvenom tintom a izvučenom crtom urisati. Nakon deset godina neka se opet tako dalje postupa. Ako bi se nakon više decenija pokazalo, da je prevelika razlika izmedju izračunane i faktične deset godišnje sječine imala bi se drvna gromada ponovno procjeniti i ponovno etat izračunati, da se potrajnost uživanja što sjegurnije postigne. Pošto je gospodarenje sa prebornom sječom težko a svagda više manje komplicirano, valjalo bi osobito točno voditi kontrolu vrhu doznačenog etata, a prigodom revizije savjestno izpitati tečaj dosadanjeg gospodarenja, pak u onih slučajevih, gdje ima mnogo šteta ili se etat nije dosta točno bilježio, u obće kod doznake nije dosta skrupolozno postupalo, pak se uvidilo, da bi bolje bilo, makar od strogo godišnje potrajnosti odstupiti i sječu lih na površinu vezati, to za buduće vrijeme i propisati. Pošto karakteru preborne šume ne odgovara praviti razliku izmedju glavnog sječivog prihoda i prihoda od prorediivanja, to se ima samo jedan etat izkazati. U svih zemljah u kojih se od strane nadležnih faktora racionalnom šumogojstvu velika skrb posvećuje i nastoji se preborna sječa što više ograničiti, upravo stoga razloga, što je preborno gospodarenje težko i zloporabam najviše izvrženo, neka se stoga i kod nas samo iznimno dozvoli, gdje upravo mnoge okolnosti za to govore, kao n. p. kod zaštitnih šuma. Kod uredjenja šuma još imade važnih momenata a to je izbor vrsti drva, obhodnja i vrst uzgoja, Razprava o tom prelazi granice ove theme, nu moralo bi se prigodom izdanja naputka o uredjenju tih šuma posvetiti ovim momentom pomnja, koju zaslužuju. Već prije spomenuti zakon razlikuje gospodarstvene osnove i gospodarstvene programe. Pod programom ima se razumievati |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 389 — mala jednostavna osnova, gdje su šume malene a gospodarske prilike jednostavne. Ovakova razlika pravi se i drugdje, tako je specialno u "VVirtembergu zakonom propisano, da se za šume korporacijah, koje su izpod 30 ha. velike sastavljaju samo gospodurstveni programi a za one preko 30 ha. gospod. osnove. Za naše odnošaje morala bi se takođjer fiksirati veličina šume, gdje treba izraditi program, a gdje osnovu. Iz praktičnih razloga držim, da tu nemože biti samo veličina šume mjerodavna, već i sama vriednost šume, obseg medja i druge gospodarske prilike, pak bi se toga radi moglo uzeti kao miminum 100 rali, gdje su jednostavne prilike i manja vriednost, a kod težih prilika i veče vriednosti 50 rali. Šumarske viesti sa milenijske izložbe u Budimpešti. III. Poštovani gospodine urednice! Odavna nisam imao ovako težke zadade, kao što mi se pričinja ova, na kojoj mi valja danas raditi, na ime na opisu magjarskog šum. paviljona. U samoj stvari ne bi bilo težko predočiti njegov izgled i izredati važnije izložke u njemu. To bi bio posao sličan onome kod već opisanoga — našega paviljona. Ali ovdje ima nešto, što me odvraća od toga načina ; jer što je vajde, ako pobrojim izložke, a ne iznesem važnost i suštinu njihovu? Ako je to dovoljno bilo za naš paviljon, nije za magjarski, a evo zašto: iz našega paviljona doći će danas sutra većina izložaka u stalni muzej, gdje će se dati prilika svakome, da ovu ili onu stvar temeljno prouči, a magjarski šum. izložci imadu za nas vriednosti samo za vrieme izložbe. Posije za |