DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 37     <-- 37 -->        PDF

- 411


mjereći u objamu 60 cm. Iznad Male Bjelice tamošnja je bukova
šuma puna božikovine, ne manjka u Leskovoj draži, na
Dobrom vrhu (nad Crnim lažima) kod Tršda, na vis-poljani
oko Delnica, odkuda zalazi i u Primorje, jer je ima oko
Oštrovice i Brestove drage sjeverno od Krasice, a u visini
od 600 m.»


Crni trn ilitrnula (Prunus spinosa) i glog (Crata
eg us) ne manjkaju takodjer, nu ovaj potonji nije običan, a
na prikladnim se mjestima razvije u stabalce. Takovo smo vidjeli
kod Broda i mjerilo je u objamu 40 cm.


Od grmića, koji po šumama rastu, spominjem i likova c
otrovni (Daphne Mezereum) u kojega su bobulje crvene,
te mu se na visinama pridružuje likovac lovorolisti,
kojega ima u srednjoj i južnoj Evropi, Maloj Aziji i na Azorskim
otocima. Bude Va-—-´´/i m. visok i golih je, zagasito-zelenih
grana. Lišće je izmjenito, kratko-stabkasto, naopako dugoljastobodkasto,
klinasto u petlju zauženo, golo, s gora tamno-zeleno,
svietlo, s dola jasnije.


Likovac lovorolisti cvate u nas mjeseca travnja, cvieće
mu je u štitkastom grozdu žućkasto-zeleno sa tanahnim, naskoro
padavim priperkom. Bobulje su sočne i crne .


Treća vrst likovca je Daphne alpina, kojeg spomenusmo
i za hrvatko Primorje.


Staro je lišće u ovoga likovca nešto kožnato, inače kratkostabkasto,
jajasto do bodkasto, na podini zauženo, 2.5—5 cm.
dugo, 6—18 mm. široko. Mlado lišće je svilasto, poslije prileglim
dlačicma obraslo, s gora jasno-zeleno s dola svietlije.


Cvieće je sitno, bielo ili ružičasto, pribrano u glavičastoj
ucvasti, svilasto dlakavo. 12—16 mm. dugo, bobulja je dugoljasta,
crve n kasta . U primorju cvate alpinski likovac u svibnju,
na visinama (Obruč, Medvedjak, Bitoraj) u lipnju te se svojim
opojnim mirisom odaje već iz daleka.


´ Obično je božje drievce oko Severina na Kupi i oko razvalina gr^da Okida
gdje smo g. 1869. takodjer vidjeli cielu šumu.