DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 400 —


Po vrstima drveća odpada na hrastike 3,654.987 jut.;
na bukvike i druge vrsti listaČe 6,487.267, a na četinjače
2,965.788 jut. Iz ovog se vidi, da tamo prevladjuju bukove
šume, te se baš toga radi i nastoji — kako se to iz razprave
u katalogu vidi — da se hrastovina što više razširi.


Što se tiče drvne zalihe, ona je dosta nepovoljna i manjkava.
U cielosti je za Vs manja, no što bi trebalo da bude.
Pogledom na vrst uzgoja odpada: na visoke šume


9,517.792, na nizke 3,528.f^67, a na srednje 61.583 jut.


Obhodno vrieme uzima se za visoke šume 80—120 god.
a ponajčešće 100; kod nizkih 10—60, već prema svrsi za koju
se drveće gaji. U samoj stvari datira naučno uredjenje šuma
od novijeg vremena, upravo od kako je današnji (od 1879.)
šum. zakon u krepost stupio. Do toga vremena radilo se je
tobože po austrijskim zakonima, ali, kako to sami Magjari priznaju,
veoma mlitavo.


Način pomladjivanja je kao svuda — prirodni i umjetni.
Ovaj zadnji način nastoje tamošnji šumari sve većma širiti, u
čemu ih Vlada izdašno podupire. U tu svrhu zasnovana su
na sve strane šumska biljevišta: kod držav. šum. ureda, kod
većih uredjenijih spahiluka, kod županijskih oblasti, kod lugarskih
škola, pa i kod pojedinih obćina.


Godine 1889., kada su municipalne i obćinske šume pod-
pale pod državnu upravu, zasnovala je Vlada u 10 županija
takova biljevišta, koja se i danas o državnom trošku izdržavaju,
te koja daju godišnje do 9 milijuna biljaka, za siromašnije
obćine. Uz to se revno radi već 15 godina na pošumljivanju
gorskih krševa.


Držav. šum. uredi gaje od 1880. god. pa ovamo veliku
množinu šum. biljaka, te od toga šalju mnogo na pošumljivanje
golieti. Od 1885. do 1894. poslato je u tu svrhu do 108 milijuna
mladica. Ove sadnice dobiva svaki posjednik bezplatno, šta
više daje se iz jednog naročitog fonda i novčana pripomoć za
pošumljivanje onamo, gdje je to nuždno. Ovaj fond, kažu,
stvoren je od šum. globa, iz njega se izdržavaju vrtovi kod