DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 375 — skupo. D zemlju usadjena drva (ograda, brzojavni stupovi, podvlake i t. d.) propadaju najviše uslied ličinke kukca Valgus hemipterus, koja je veoma slična malima grčicama. Svojstva, koja se traže od drveta, koje ćemo djelomice u zemlji upotrebiti, jesu: 1. nizka specifična težina; 2. brzi rast dotične vrsti drvlja; 3. imunitet proti vlazi i kukcima ako i nije impregnirano. Ta svojstva posjeduje u velikoj mjeri drvo od Catalpa speciosa Warder. Dosadanja izkustva dokazuju, da to drvo odoljeva kao vlagi, tako i kukcima, jer su željezničke podvlake, koje su nakon 12 godina iz zemlje izvadjene na doljnjem kraju još posvema zdrave bile, iz česa bi se dalo ključiti, da kukci izbjegavaju to drvo. Što tiče specif. težine, iznaša ista 42, dakle je veoma nizka ; biel je ograničena na zadnji godišnji prirast, tako da se sveukupno drvo za gradju upotrebiti može. Uspieva najbolje u riečkim nizinama, gdje može do 45 m. visoka izrasti, samo se mora na gusto odgajati, jer inače ludari jako u grane; nu R. Douglas uzgaja ju i na mršavom tlu, na pjeskovitim obalama Michiganskog jezera. Bilo bi vrieme, da se i u Evropi pokuša sa tom vrsti drvlja; žalibože, sjeme joj je u saveznim državama amerikanskim još dosta skupo. Kako ćemo sačuTati drvo od CTTOtočine. E. Mer preporuča sliedeće .sredstvo za očuvanje hrastovog drveta proti crvotočini: u svibnju one godine u kojoj će dotična stabla zimi posječena biti imaju se ista izpod krošnje, gdje je deblo prestalo a prve grane se razvile, nekoliko centimetra široko u okolo oguliti (ringeln). Vodeni izbojci (Wassereiser), ako bi se isti pokazali, moraju se pomno odstraniti, a deblo, nakon što (zimi) posječeno bude, oguliti. Na taj način uduzme se hrastu škrobovina (Starke) a to je ona sastavina, radi koje zareznici na drvo napadaju. E. Mer će nakon uspjelih pokusa sa hrastovinom, pokušati isto sredstvo na bukvi i boru. Važno za inžinire, mjernike i geometre! Jednostavnom konstrukcijom, bez svake promjene instrumenta, dade se pretvoriti svaki kutomjer sa dalekogledom (Theodolit i Boussola) u veoma praktičan daljinomjer (Distanzmesser). Pobliže u knjižari G. Neuberga u Križevcu. |