DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 365 — gaja i iauovčuje» (Der Wald, seine Verjiingung. Pflege und Beuiitzung) koja je izašla n četiri izdanja. Dalnja mu djela jesu: «Tafeln zur Ermittelung des kubikinhaltes ligender Baumstamme» (6 izdanja), „Forstliche Betriebslelire», «Die Bache, Schiieelavinen und Steinsclilage» i t đ Družtvene viesti. Deputacija hrv.-slar. šumarskoga družtva kod preuzrišenoga gosp. Ibana. Dne 16. srpnja izvolio je preuzv. gosp. ban grof Khuen- Hedervarj primiti poklonstvenu deputaciju hrv.-slav. šumarskoga družtva, koja je svietlomu banu u smislu zaključka prošlogodišnje glavne skupštine predala predstavku glede ustrojenja visoke šumarske škole u Hrvatskoj i Slavoniji. Deputaciju predveo je Njegovoj preuzvišenosti predsjednik hrv.-slav. šumarskoga družtva g. kr. odsječni savjetnik Ferdo Zikmundovskj, a u deputaciji bila su gg. kr. zem. šum. nadzornik Robert Fischbach, kr. žup. šum, nadzornik Vilim Dojković i kr. drž. nadšumar August R u ž i č k a. Predvoditelj deputacije razložio je u kratko potrebu ustrojenja visoke šumarske škole u našoj domovini i naglasio, da je riešenje toga pitanja povodom provedenog uredjenja šum.tebničke službe u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji postalo vrlo prešnim te je družtvenu predstavku preporučio na uvažanje Njegovoj preuzvišenosti. Preuzvišeni gospodin ban, primivši najljubeznijim načinom izaslanstvo družtva, izvolio je podjedno izjaviti, da i on sa svoje strane uvidja potrebu ustrojenja visoke šumarske škole, te da će u tom pogledu dati prije svega potrebite izvide i predradnje obaviti, pa čim to flnancijalna snaga zemlje dopuštala bude, da će uvažiti ovu pravednu želju hrvatskih šumara. — Nakon toga poklonila se je deputacija pre uzvišenom gospodinu odjeluom predstojniku Danilu Stanković u i presvietlom gospodinu odjelnom predstojniku Ottonu pl. K r a j c s o v i c s u, te molbu družtva preporučila njihovu moćnom zagovoru. Deputacija bila je i tu najsrdačnije primljena, te joj obećana svaka moguća pođpora, kako bi se što skorije ostvarila njena želja. Predstavka, koju je deputacija predala Njegovoj Preuzvišenosti g. " Banu glasi doslovce ovako : Preuzvišenigospodine Svietli Bane! Hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo, sviestno si svoje zadaće, pratilo je uviek budnim okom sve potrebe, koje bi od vremena do vremena na polju šumarskom na površinu izbile, ter je nastojalo, da sa svoje strane poradi o tom, kako bi se tim potrebam po mogućnosti doskočilo. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 366 — Osobitu je pako ouo pazku posvećivalo onim okolnostima, koje stoje u tjesnoj vezi sa pitanjem o uredjenju šumarske obuke, imajuć pred očima ono obće priznato načelo : «gdje nije dovoljne obuke, ne ima niti valjana gospodarstva»!, Polazeć sa toga stanovišta lirvatsko-slavonsko šumarsko družtvo je već svojim zaključkom, stvorenim na glavnoj družtvenoj skupštini, obdržavanoj dne 11. i 12. rujna 1892. u Varaždinu, slobodilo se svratiti pozornost Preuzvišenosti Vaše na nedostatnost šumarske obuke na kr gospodarsko- šumarskom učilištu u Križevcima, potječuće s nedovoljne obće prednaobrazbe slušatelja, koje učilište, u koliko je za prijašnje šumarske prilike u Hrvatskoj i Slavoniji i dotjecalo te i vrstnib stručnih sila uzgojilo, ipak prema promienjenim okolnostima i većim zahtjevima, što ih kako javna tako i snkromna uprava na šumara, kao stručnjaka, dan današnji stavlja, više svojoj svrsi podpuno neodgova, jer nije kadro svojim pitomcima pružiti onu stručnu naobrazbu, koja im je potrebita, da mogu svojim zadaćama u podpunoj mjeri udovoljavati. Od to doba učinjen je doduše korak napred tim, što je zakonom od 23. kolovoza 1894. odredjeno, da se kao prijamni uvjet za polazak šumarskoga tečaja na tom učilištu ima tražiti svršenih šest razreda srednje škole umjesto dosadanjih 4. Ali, ako je šumar.ska obuka tim zakonom i unapredjena, to ipak nije pitanje o uredjenju iste skinuto sa dnevnoga reda. Ono je dapače u najnovije doba uslied uzsliedivšeg preustrojstva autonomne šumarske uprave u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji stupilo u akutni stepen tako, da se konačnim riešenjem istoga dulje zavlačiti ne može, jer bi svako dalnje zatezanje značilo nazadak u razvoju naših šumarskih prilika odnosno spriečavalo normalni razvoj te grane narodne privrede. Zakonom na ime od 22. siečnja 1894., o uredjenju šumarsko-tehnićke službe u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji — koji je u obće pretekao uredjenje šumarske nastave u domovini našoj — postavljeno je načelo, da se u zemaljsku šumarsku službu mogu primiti samo oni, koji dokažu, da su svršili šumarske nauke na šumarskoj akademiji ili visokoj šumarskoj školi. Taj zakon dopušta doduše u §. 14. da mogu u zemaljsku šumarsku službu stupiti i slušatelji srednje šumarske škole, ali je ta pogodnost s jedne strane privremena, jer vriedi samo za prvih 10 god. iza kako je spomenuti zakon stupio u kiiepo.st, a s druge je strane i uvjetua u toliko, što će takove vrsti urednici moći u zemaljskoj šumarskoj službi polučiti službovna mjesta najviše X. dnevnog razreda i time biti osudjeni, da čitavi svoj viek sprovedu u podredjenoj službi. Ne upuštajuć se ovom prilikom u razmatranje o tom, da li je ta zakonska ustanova po svršene slušatelje kr. gospodarskog i šumarskog uči |
| ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 367 lista u Križevcima pravedna ili ne, mora se ipak konstatovati činjenica, da. su tim zakonom križevačkom šumarskom učilištu krila porezana ili bolje rekuć, zadan mu je smrtni udarac, jer mu je zemlja sama, koja ga uzdržaje, zatvorila vrata svoje šumarske službe. Riešenje pitanja o preustrojstvu kr. gospod. i šumarskog učilišta u Križevcima postalo je s toga gorućim; ono je zaokupilo sve duhove, kojima je na srcu napredak šumarstva u domovini našoj. Pak ako je hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo, pratedi razprave visokoga sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije prigodom pretresivanja netom spomenutoga zakona, u izjavame zastupnikah visoke kr. zemaljske vlade, polag kojih bi se za medjutimno vrieme od ]0 godina imalo provesti preustrojstvo domaćeg šumarskog učilišta, povišenjem istoga na stepen visoke šumarske škole, i nalazilo donjekle utjehe, to se je ono pod dojmom dnevnih dogodjaja ipak našlo ponukanim, da pretresujući na svojoj glavnoj družtvenoj skupštini, obdržavauoj dne 10. kolovoza 1895. u Slatini, medju inim i pitanje o šumarskoj obuci stvori zaključak, da se pred lice Preuzvišenosti Vaše izašalje posebno izaslanstvo, koje će se u ime družtva Preuzvišenosti Vašoj pokloniti i smierno zamoliti, neka bi Preuzvišenost Vaša, kao glavar zemlje i moćni podupiratelj svakog napredka, blagoizvoljela učiniti shodue odredbe, da se pitanje o preustrojstvu šumarske obuke što prije u povoljnom smjeru kraju pri vede odnosno, da se u ovim kraljevinama osnuje visoka šumarska škola. Udovoljujući smierno pod pisano izaslanstvo tom častnom pozivu glavne skupštine hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva slobodi se podjedno u niže sliedećem potanje obrazložiti gore spomenuti zaključak glavne družtvene skupštine, odnosno obrazložiti potrebu ustrojstva visoke šumarske škole u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. Nu prije nego uzmemo na oko naše posebne prilike, neka nam bude dozvoljeno napomenuti, kako su druge napredue zemlje riešile pitanje 0 šumarskoj nastavi. Statistika nam u tom pogledu pokazuje, da se šumarska nauka dan danas nauča na šumarskim akademijama ili visokim školama u Pruskoj, Bavarskoj, Saskoj, Badeuskoj, VViirtemberžkoj, Hessenu Sacksen- Weimaru, u Franzeskoj, Italiji, Spauiji, Švedskoj, Ruskoj, Danskoj, Švicarskoj, Bnglezkoj, Austriji i Ugarskoj. Srednju šumarsku školu imadu jedino Češka, Moravska, Galicija, Hrvatska i Slavonija. Pitanje o šumarskoj nastavi riešeno je dakle gotovo posvuda u prilog više šumarske naobrazbe. Podržavanje srednjih šumarskih škola u Češkoj, Moravskoj i Galiciji leži u po.sebnim šumskim prilikama tih zemalja. Kako je na ime poznato u Galiciji je gotovo sav šumski posjed u rukama privatnika (UO^/o), dočim u Češkoj i Moravskoj niti ne ima |
| ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 368 inog šumskog posjeda osim privatnoga i nješto obćinskoga, jer su sve državne šume u tim zemljama razprodane. Da su se pako sve napred spomenute države odlučile za višu šumarsku naobrazbu imade svoj razlog u tome, što su, uvažajuć veliku zadaću, koju imadu šume da vrše u obćem narođno-gospodarstvenom pogledu, kao i napose u njihovom državnom kućanstvu, upoznale, da će šume toj svojoj zadaći moći samo onda podpuno udovoljiti, ako bude uprava njihova ležala u rukama dovoljno osposobljenog šumarskog osoblja; koje će moći i znati svaki napredak, kako na polju prirodne nauke tako i na polju produkcije i konsumcije šumskih proizvoda, upotriebiti na boljak šuma sami kao i u probit šumovlastnika. Naravna posljedica toga jest, da i šumarska nauka u svakoj zemlji, u normalnim prilikama, stoji i mora stojati u skladu sa svagdašnjim uredjenjem javne šumsko-upravne službe. Kako je u inim zemljama, ne može biti drugačije niti u domovini našoj. Zapitajmo se s toga, kakovu obuku zahtjeva sadanje uredjenje šumsko-upravne službe u Hrvatskoj i Slavoniji? Da na to pitanje odgovoriti možemo valja nam prije svega znati, kakove sve vrsti šumarske službe imamo mi u Hrvatskoj i Slavoniji? Tu nam je navesti: 1. državnu šumarsku službu; 2. zemaljsku šumarsku službu; 3. imovno-obćinsku službu u bivšoj vojnoj Krajini. 3 urbarsko-obćinsku službu u bivšem starom provincijalu (u koliko nije šumska uprava predana u ruke zemaljskog šumarskog osoblja) i konačno 5. privatnu šumarsku službu. Ako pobliže promotrimo uvjete pod kojimi se može polučiti namje" štenje u pojedinim službovnim kategorijama, to ćemo vidjeti: Ad 1. Da u državnu šumarsku službu mogu stupiti samo oni, koji su svršili šumarske nauke na šumarskoj akademiji u Sćavnici ili tomu zavodu ravnoj drugoj kojoj visokoj šumarskoj školi; Ad 2. Da se u zemaljsku šumarsku službu primaju — kako već napred razložismo — svršeni pitomci srednje šumarske škole samo za prvih 10 godina iza kako je zakon od 22. siečnja 1894. u kriepost stupio, a posije nikako, ter da se od to doba bezuvjetno traži akademička šumarska naobrazba; Ad 3. Da se u službu krajiških imovnih obćina doduše za sada primaju svršeni slušatelji kako visokih tako i srednjih šumarskih škola bez ikakovih dalnjih uvjeta. Nu uvaži li se okolnost, da su u §. 7. zakona od 11. srpnja 1881. o krajiških im. obćina šumarskim činovnikom, službujućim kod krajiških imovnih obćinah, zajamčena ista prava u pogledu obskrbe, koja postoje za državne šumarske činovnike, to je nedvojbeno, |
| ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 369 — da bi se tim urednikom morale nametnuti i jednake dužnosti u pogledu njihovog stručnog osposobljenja. Prigodom predstojećeg preustrojstva šumarske službe kod krajiških imovnih obdina, morati će se s toga na to osobiti obzir uzeti, pak je gotovo posve sjegurno, da će zakonodavstvo, uvaživ tu okolnost i za po lučenje šumarske službe kod krajiških imovnih obćinah zahtjevati svr šene stručne nauke na visokoj šumarskoj školi. Ad 4. Da u pogledu polučenja šumarske službe kod urbarijaluih obćina ne postoji nikakov positivni propis, ter da iste mogu primiti u svoju službu kako svršene slušatelje visoke tako i srednje šumarske škole. Nu uzme li se u obzir, da su gotovo sve urb. obćine predale upravu svojih šuma u ruke zem. šum. tehničara tako, da će u cieloj zemlji biti jedva dvie tri takove obćine, koje će si vlastitog šumara uzdržavati, to se izpostavlja, da i potrebe na te vrsti šumarima ne će gotovo nikakove biti. Ad 5. Šio se konačno tiče privatnoga šumskoga posjeda, to isti dodnše nije vezan na nikakov uvjet glede kvalifikacije svojeg šumarskog osoblja osim, da isto bude po vrhovnoj zemaljskoj oblasti priznato sposobnim, da može samostalno voditi šumsko gospodarenje; ali ako s druge strane promotrimo šumsko osoblje, koje je namješteno kod privatnog šumskog posjeda u Hrvatskoj i Slavoniji, opaziti ćemo, ´da medju istim imade tek samo njekoliko bivših pitomaca domaćeg šumarskog učilišta u Križevcima, dočim su ostali sve sami stranci. Konstatovati moramo dakle činjenicu, da absolvirani slušatelji našeg domaćeg učilišta na namještenje u privatnoj šumarskoj službi mnogo reflektirati ne mogu, a ne ima niti nade, da bi se okolnosti u tom pogledu na bolje okrenule, jer veliki šumski posjed u Hrvatskoj i Slavoniji leži u rukama vlastnika, koji si svoje šumarsko osoblje izključivo sa strane dobavljaju. Ovo razmatranje dovodi nas do zaključka, da sadanje uredjenje šumsko-upravne službe u domovini našoj zuhtjeva akademičku naobrazbu, a po tom da srednjem šumarskom učilištu u Hrvatskoj i Slavoniji mjesta nije. Ono će doduše moći još koju godinu na veliki teret zemlje i uštrb svojih pitomaca vegetirati, ali će se napokon radi pomanjkanja slušatelja morati zatvoriti, jer će isti biti prisiljeni, da si izvan zemlje pribave stručno osposoblje, koje im je potrebito, da mogu biti primljeni u javnu šumarsku službu, odnosno da si steku onu stručnu naobrazbu, koja će im prema njihovoj sobstvenoj ambiciji učiniti pristupnim! i najviša službovna mjesta u šumskoj upravi. Ako prema razloženom današnje uredjenje javne šumsko-upravne službe kategorički zahtjeva ustrojenje visoke šumarske škole u ovim 27 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 370 — kraljevinama, to s druge strane traže i posebne šumsko-gospođarstvene prilike naše domovine, da se u nas i nadalje podržava posebna šumarska škola. Naukovna na ime osnova stranih visokih šumarskih škola, kao što je n. pr. visoka škola za zemljotežtvo u Beču, gdje su naši visokoškolci sa neznatnom iznimkom, svoju teoretičnu naobrazbu stekli, prilagodjena je onozemuim šumsko-gospođarstvenim prilikama Ona uz obću stručnu naobrazbu ipak obradjuje poglavito šumsko-gospođarenje u planinskih čamovih šuma tako, da svršeni slušatelji stranih visokih škola dolaze u domovinu sa malo stručnog predznanja o uzgoju i uporabi, obćenito govoreč, o racionalnom gospodarenju u našim hrasticima Posavine i Podravine, a nisu niti dovoljno upućeni o šumsko-gospodarstvenim prilikama na našemu kraškomu gorju. Ove dvie, u sebi opriečne formacije tla u domovini našoj, zahtjevaju, da se u nas i šumarskoj nastavi dade poseban pravac, jer je dužnost svake škole, da mladež pripravi i upozna ju sa njenim budućim radom. 0 tom pako ne ima dvojbe, da će se tekom vremena i u Hrvatskoj i Slavoniji razviti posebna šumarska znanost, kojoj će naše šumsko-gospodarstvene prilike podati posebno obilježje. Normalni razvoj šumarskih prilika biti će s toga u nas samo onda podpuno osjeguran, ako se bude i nadalje podržavala posebna stručna škola, koja prema napred razloženom, ima biti visoka šumarska škola. Po našem pako skromnom mnienju predleže svi preduvjeti, da se ustrojstvo visoke šumarske škole, što skorije ostvariti može. Zemaljskim stipendijama, stipendijama krajiške uzgojne i naobrazbene zaklade te onima krajiških imovn. obćiua, biti će u dovoljnoj mjeri osjeguran polazak visoke šumarske škole, negledeć na to, da će ista — kao što je bio dosele i križevački zavod — biti i nadalje glavno stjecište slušatelja iz susjednih slavenskih zemalja, koji se u šumarstvu izobraziti želi Osposobljenih učiteljskih sila za visoku šumarsku školu takodjer, barem za sada, ne manjka. Nu ne možemo propustiti ovu priliku, a da ne upozorimo Preuzvišenost Vašu, da bi od prieke potrebe bilo, da se i uzgoju podmladka u šumarsko-učiteljskoj struci posveti pažnja, jer se je bojati, da će se u budućim vremenima u tom pogledu pokazati osjetljivi nedostatak, ako mu se za vremena ne doskoči. Gledom na to uslobodjujemo se Preuzvišenosti Vašoj staviti smierni predlog, neka bi Preuzvišenost Vaša blagoizvoljela odrediti, da se izmedju mladjeg šumarskog naraštaja izaberu barem dva vrstna i za to sposobna šumara, koji bi se o trošku zemlje već sada za svoje buduće zvanje ozbiljno pripravljati. Ako pako i osjećamo, da povoljno i što skorije riešenje pitanja o ustrojstvu visoke šumarske škole leži u financijalnoj njegovoj strani, to ipak gojimo čvrstu nadu, da ni sa te strane zaprieka biti ne će, jer hvala |
| ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 371 — Bogu i mudroj upravi Preuzvišenosti Vaše,0finaucijalna" snaga ovih kraljevina danomice raste tako, da će zemlja lahko moći podnieti novčane žrtve, koje će iziskivati povišenje dosadanjeg [šumarskog učilišta u]^´Križevcima na stepen visoke šumarske škole. Preostaje nara još jedino, da se pri koncu ove naše smierne^pređstavke dodirnemo pitanja, koji bi se smjer imao dati našoj budućoj visokoj školi? U tom pogledu imamo samo dvie alternative, i to: ili^da se ustroji šumarska akademija u Križevcima ili da se šumarska nauka prenese na sveučilište Franje Josipa I. u Zagrebu. Koji od ovih obijuh smjerova bolje odgovara stručnoj naobrazbi šumara, još je i dau danas u stranom svietu ne riešeno pitanje, kojim su se počam od šestdesetih godina ovamo mnogi umni muževi bavili tako, da je n. pr. u Njemačkoj ta prepirka izazvala čitavu literaturu. Nu moramo ipak iztaknuti, da mnienja stručnjaka naginju danas više sveučilištu, nego posebnim šumarskim akademijama. U kojem smjeru da se to pitanje u nas rieši, držimo, da bi imalo biti predmetom posebne enketne razprave, pošto je od potrebe, da se uz očuvanje interesa šumarske nastave i iinancijalna snaga zemlje u obzir uzme. Premda s druge strane iztaći moramo, da trošak uložen za podizanje nastave, nosi obilate kamate, jer proizvadja duševni kapital, ležeći u što većoj inteligencije pučanstva, koji je neprocienjivo blago svake zemlje. Zaključujući ovu našu smiernu predstavku uslobodjujemo se ponovno zamoliti Preuzvišenost Vašu, da bi s razlogah u istoj navedenih blago izvoljela odrediti: 1. Da se šumarska nauka u Hrvatskoj i Slavoniji što skorije stavi na širji temelj, ustrojenjem visoke šumarske škole; 2. Da se k odnosnim enketnim razpravama, koje će se u tom pogledu voditi pozovu i izaslanici hrv.-slav. šum. družtva ; 3. Da se izmedju mladjih šumara izaberu dvojica, koji bi se već sada imali ozbiljno pripravljati za buduće učiteljsko zvanje na usti´ojit se imajućoj šum. visokoj školi. U nadi da će ova naša smjerna predstavka u Preuzvišenosti Vaše u važenja steći, bilježimo se Preuzvišenosti Vaše u pokornosti najodaniji. (Sliede podpisi). Pristupili kao elanoTi u lirv.-slaT. šumarslto driižtTO. Tekom g. 1896. stupili su u hrv.-slav. šumarsko družtvo: a) Kao članovi utemeljitelji: Josip Havas, kr. šum. ravnatelj u Zagrebu, zatim urb, obćina Sljivoševci i upravna obćina Moslavina; |