DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 363 — blizini onih šuma! Da netko predloži, da se šume izsjeku, jer da tobože ne rentiraju, mislite li, da bi volja naroda dozvolila tu sječnju ? I u tom momentu vidimo mi onaj iznimni položaj, koji jedinoj šumi pripada. A da vam tek navadjam pjesnike i pjesme, koji šumu opievaju? Morao bih za to debelu knjigu napisati, mjesto toga spomenuti ću samo onu Ei chendorffo vu pjesmu, koju sav sviet pozna: „Wer hat dich du schoner Wald aufgebaut" ! Nijedan obrt ne može se u tom pogledu ni izdaleka sa šumom sporediti. Ponosno i majestetično diže se ona u svojoj ogromnosti visoko nad obični niveau, dielt^ć svoje darove na sve strane, nerazdruživa pratilica čovječanstva, alem-kamen svih naroda, bezsmrtna kao velika ideja. Preveo J. K. -LJ I S "JL-A-IKI. Osobne viesti. Imenovanja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao je iz službenih obzira kr. šum. vježbenika Dragutina Giirth a od šumarskog odsjeka kr. zemaljske vlade premjestiti i dodieliti ga na službovanje kr. kot. oblasti u Slatini, a abiturienta šumarstva Rudolfa V u- i c´a imenovati šumarskim vježbenikom kod šumarskog odsjeka kr. zemaljske vlade sa sustavnom pripomoći. — Ban kraljevina Hrvatska, Slavonije i Dalmacije obnašao je imenovati abiturienta šumarstva Miju Smolčića, šumarskim vježbenikom kod brodske imovne obćine sa sustavniini berivi. — Kod vlastelinstva dolnjo-miholjačkog, vlastničtva preuzv. gospodje Stefanije pl. Mailtith, promaknuto je odnosno imenovano sliedeće šumarsko osoblje: Sum. upravitelj Lamber t Zerdi k imenovan je šumarskim nadzornikom; srezki šumar S t j e pan Ma t o 1 n i k nadšumarom te konačno Franjo Urban srezkim šumarom I. reda Imenovanja okružnih šumara u kraljevini Srbiji. 1 g n j a t Mirković , svršeni šumar, imenovan je okružnim šumarom drugoga razreda za državne šume u srezu račanskom, užičkom i zlatiborskom okr. užičkog, sa sjedištem u Bajinoj Bašti; za kontraktualnog šum |
| ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 364 — okružnog šumara drugoga razreda za državne šume sreza studeničkog u okrugu rudničkom imenovan je Wilhel m Riger , svršeni šumar, sa sjedištem u Raškoj; za kontraktnalnog okružnog šumara trećega razreda, za državne šum.e sreza vračarskog, gročanskog, posavskog i kosmajskog, okruga podunavskog sa sjedištem u Beogradu, Mi la n Obrad o vic, kouktraktualni okružni šumar istoga razreda okr. kruševačkog; za okružnog šumara četvrtoga razreda za državne šume sreza trstenićkog, rasinskog i župskog, okr. kruševačkog, sa sjedištem u Trsteniku, Jo van A. Buhovala , dosadanji okružni šumar istog razreda okr. užičkog: i za kontraktnalnog okr šumara četvrtog razreda za državne šume u srezu brzopalanačkom, ključkom, krajinskom i porečkom okr. krajinskog, sa sjedištem u Brzoj Palanci, Alfre d Kjanc , dosadanji okr. šumar istog razreda okr. kragujevačkog. Nadalje je postavljen za okružnog šumara prvoga razreda za državne šume u okrugu kragnjevačkom Jova n J e k i ć, pisar prvog razreda ministarstva narodne privrede. Težak broj 19. i 21. 1896. f Umrli. Umro je u Pakracu kr. kot. šumar Stjepan Tomič; dne 13 svibnja t. g. umro je u Slatini kr. šum. vježbenik Demete r Stiasnj , a dne 6. srpnja t. g. umro je kr. kot. šumar iz Velike Gorice Antu n Šeringa r u Kraljevici, gdje je bio u blažijem podnebju potražio lieka svojoj ljutoj boljetici. Pokojni Stiasnj bio je članom hrv.slav. šum. družtva od g. 1884., a pokojni Šeringar od g. 1887. Lahka im zemlja ! t Ilija Landolt. Na 18. svibnja umro je nadšumarnik i profesor na ziiriškoj politebnici I. Landolt, prvak medju švicarskima šumarima. Razvoj švicarskog gorskog šumarstva i razvoj tamošnje šumarske znanosti uzko je skopčan sa Lanđoltovim imenom. Medju piscima, koji su pisali o gorskom šumarenju, ide njega nedvojbeno prvo mjesto. Rodio se je 1821. a šumarstvo je izučio u Hohenheimu i Tharaudu nakon dovršenih nauka obišao je mal´ ne sve znamenite Njemačke revire, na kojima je raznolike uzgojne i ine gospodarstvene metode na licu mjesta proučavao. Došavši u Švicarsku držao je na raznim učilištima šumarska i gospodarska predavanja, dok napokon nije godine 1864. imenovan nadšnmarnikom kantona Ziiricha, a 1865. namjestnim ravnateljem politehnike ziiriške. Kao takav, sastavio je nove službene propise, napisao instrukciju za izmjeru i taksaciju šuma, i još više propisa i zakonskih ustanova. Osim tih službenih radnja razvio je Landolt i veliku literarnu djelatnost, on je bio 33 godine urednikom »švicarskoga šumarskoga lista», zatim je napisao knjigu: «Kako se šuma pomladjuje, uz |