DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 330 — laka rabota stvoriti od ovakovih predmeta cjelinu prijatnu za oko. U tome popledu prednjačio je Gutmann, on je naime za svoje piramide najprije napravio model te je po tome ovdje na izložbi složio svoja drva. Pa ne bi bilo s goreg, kada bi se dala fotografirati i unutarnjost našega paviljona. Na taj način dobili bi lijepe slike koje bi pokazivale izgled pojedinih odaja i način današnjeg poredanja tamošnjih izložaka, te bi za buduća vremena ostao predstavljen ovaj paviljon u svojim pojedinostima. Ove slike bile bi same po sebi i lijep ukras u šumarskom muzeju a donekle i kažiput za potonje uredjivanje šumskih paviljona. Pojmljivo je, da je ovakovo uredjivanje uviek daleko laglje, kada čovjek pred sobom imade sliku jednog već uredjenog paviljona. Uzmimo na primjer lovačko odjelenje; nebi li to bila i lijepa slika i dobr-a uputa za kasnija vremena; isto tako glavna dvorana i njeno uredjenje. Ja sam imao prilike uvjeriti se i upoznati sa tegobama oko ovakovoga posla, te stoga to i preporučujem. Onaj koine je taj posao poznat, pojmiti će dobro tegobu ovoga rada te držim, da će se s ovim predlogom podpuno složiti. Sad ćemo preći na jedan neobični izložak, koji se pred paviljoni nalazi i koji se na šumarskim izložbama dosada, u koliko je meni poznato, ni na jednoj izložbi izlagao nije. Tu mislim onaj kameniti brežuljak, koji hoće da predstavi hrvatski primorski Kras en miniature. To je brežuljak od 4 mt. visine sagradjen od onoga kamenja iz zemlje što se u Primorju u istinu nalazi i pošumljuje. Sav taj materijal dobavljen je odtuda, te je ovde od njega stvoren rečeni brežuljak. Svaki metar visine ovoga brežuljka predstavlja jedan region od lOO metara primorskih krševa. Vrhunac ovoga brežuljka predstavlja dakle visinu od 400 mt. Na tome brežuljku zasadjene su omanje biljke onim redom kako one u Primorju u pojedinim visinama rastu i uspjevaju. Zasadjeno ih je tamo 45 vrsti, što drveća što grmlja i drugih bilina, što de facto na primorskim krševima raste. U samoj stvari imalo se je ovde zasaditi toga više ali su mnoge biljke povodom dalekoga prevoza a valjda i hlad |