DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 36     <-- 36 -->        PDF

- 290 —
suprot je kod oplođnih sječa u redovitih prebornili šumah


(Femelschlagbetrieb) i kod ostalih prebornih šuma mjerodavan


užitni etat drvne zalihe, prema kojem se u slučaju potrebe


sječna površina modificirati ima.


Obrazac za opis sastojina može se sastaviti tako, da sa


država u sebi i skrižaljku dobnih razreda. Kod svakog pod


odiela uvrsti se onda njegova površina odmah u dotični stupac


te skrižaljke, a time odpada potreba, da se posebice takova


skrižaljka sastavi.


S druge strane moći će se lahko u izkaz površina uvrstiti


i stupci, potrebiti za uvrštivanje pojedinih površinah u različite


razrede stojbinske dobrote, a eventualno moći će se u istom


posebice izkazati i pojedine površine reducirane na stanovitu


popriečnu stojbinsku dobrotu; njihova ukupna površina ima


tada služiti kao temelj za ustanovljenje budućeg popriečnog pri


rasta za cielu gospodarstvenu jedinicu.


U skrižaljci o dobnim razredima dovoljno je u većini slučajeva
ako se izkaže sbiljna površina pojedinih sastojina; samo
ako su razlike u stojbinskoj dobroti pojedinih sastojina unutar
gospodarstvene jedinice znatnije, moći će se izkazati u istima i
površina pojedinih dobnih razreda reducirana na jednaku stojbinsku
dobrotu, jer je to u takovim slučajevima od važnosti,
da se može omjeriti sbiljno razmjerje dobnih razreda o normalno.
Nasuprot treba posve napustiti reduciranje površina
na jednaku sastojinsku dobrotu (isti sklop), jer isto ne ima nikakove
vriednosti niti za razpored dobnih razreda, niti za strogu
potrajnost.


Od osobite važnosti kod svakog prvog uredjenja jest sastavak
prihodnih skrižaljka o drvnoj zalihi, kao i o novčanoj
vriednosti iste, odgovarajućih lokalnim prilikam, kako za pojedine
vrsti drveća tako i za različite kategorije stojbinske dobrote,
jer je točno poznavanje načina, kako sastojine i pojedina stabla
rastu, i kako se pri tom diže njihova drvna zaliha i vriednost,
prvi uvjet za uredjenje šume u smislu sastojinskog odnosno
stablimičnog gospodarenja.