DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 289 u prvom, a dielomice i u drugom desetgodištu, dočim će se sječne površine za ostale decenije moći i kraćim putem procieniti, možda pokusnim plohama, pošto će se i onako prigodom prve revisije osnove morati obaviti ponovna i točna pociena istih. U ostalom mogao bi se dapače i za točnije prociene sastojina, jer su nam poznate temeljnice i visine istih — prve izbrajanjem i mjerenjem stabala promjerkom, a potonje mjerenjem visine stabala u različitih dielovih sastojine i za razne razrede debljine — upotriebiti jednostavniji način proračunavanja drvne zalihe n. pr. po zališnih skrižaljkah ili pomoćju oblikovnih brojeva (Massen und Formzahltafeln), ako se možda modalna stabla ne moraju u koju drugu svrhu obarati. Što točnija prociena drvne zalihe u sastojinah, koje su za sječu opredieljene, ima imenito tu prednost, da će biti u porabnoj osnovi izkazani užitni etat i po površini i po drvnoj zalihi u medjusobnom skladu, usljed toga moći će se i ovaj potonji smatrati mjerodavnim u svih slučajevih, gdje bi to s kojih mu drago razloga potrebito bilo. Nu u obće moramo napustiti dosada mnogo razšireno mnienje, da glavni kriterij dobrog uredjenja leži u tom, ako se sbiljni prihodi pojedinih sastojina sudaraju sa predhodnom procienom, pošto nam ova potonja ima pružati samo približne podatke, pak uredjajna osnova ne će s toga ništa izgubiti na njenoj važnosti za buduće uredjenje gospodarstva, ako bi baš nastale i znatnije razlike izmedju sbiljnog i proračunatog etata. Kod proredjivanja, kod progalnih (Lichtungshieben) i oplodnih sječa, gdje se ima samo jedan dio sastojina izvaditi, neda se u obće količina drvne zalihe toga diela sastojine unapred izračunati, jer ona kod prvih dvijuh ovisi o stupnju prorede odnosno progale, koji se različito shvaćati može, a kod oplodne sječe 0 razvoju podmladka. Kod proredjivanja i kod progalnih sječa, gdje se radi o izvadjanju potrebitih gojitbenih mjera u svrhu što boljeg razvoja sastojine, odnosno podignuća njenog prirasta, mjerodavna je za to odredjena površina, koje se s toga i držati valja bez obzira na manji ili veći sječivni prihod. Na 21 |