DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 285 — biti. O toj točki ne ćemo ovdje dalje razpravljati, pošto je taj predmet vee u ovom listu dovoljno pretresivan bio u razpravah »die Nachlialtigkeitsforđerung in der Forstwirtseliaft« (godište 1890.) i »IJber die Zweckmassigkeit gleicher Jahresnutzungen (godište 1884.). Kod svih onih načina uredjenja šuma, gdje je prihod uredjen po površini, dakle kod visokih šuma sa redovitim godišnjim sječama, kod nizkih šuma i za podstojno drveće u srednjih šuma, mjerodavna i obvezatna je za gospodarenje samo površina, a ne procienjena drvna zaliha, odnosno na temelju iste proračunati drvni užitni etat. Drvnog užitnog etata moramo se s toga držati samo u prebornih šuma (uključno tima najsrodnije vrsti šuma) i kod nadstojnog drveća u srednjih šumah. Nu i u oba gornja slučaja mora u ostalom biti dozvoljeno, da se ukupni užitni etat, odnosno porabna osnova, može tečajem dotičnog desetgodišta promieniti — naravno samo dozvolom višjeg mjesta — ako su se temelji na kojih osnova počiva medju to bitno promienili. Temeljne podloge uredjenja šuma. Da možemo provesti uredjenje šuma prema liapred razloženom načinu, trebati ćemo dielomično i drugili podloga, nego li je to dosada bivalo. Tu ćemo, da prosudimo rentabilnost šume u obće, a sječivnu zrelost sastojina na pose, morati provesti iztražjvanja o [razmjeru sortimenata i cienama istih, o podatcima po kojih se diže drvna zaliha i vriednost sastojina i t. d., dočim će druga iztraživanja i razni izkazi, koje smo dosada držali važnimi, moći posve odpasti. U obće trebalo bi načelno kod sastavka tih temeljnih podloga što jednostavnije postupati, pak bi mogli u buduće mnogi izkazi i računi, koji za postignuće svrhe našeg uredjenja potrebiti nisu, ali se za volju stare navade u obsežnim skrižaljkama prilažu uredjajnim operatima, posve izostati. Glavni temelj našeg uredjenja jest u obćem pogledu anapose površina šume. Za to moramo pravom zahtjevati da |