DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 284 — Takovo sravnivanje izmedju sbiljne i normalne drvne zalihe moći će se uz izkaz o nalazećoj se sjećivnoj drvnoj zalihi vazda upotriebiti kao temelj za prosudjivanje, da li i u koliko bi se imao užitni etat gledom na popriečni prirast povisiti ili sniziti; nu svakako se mora takovom sumarnom sravnivanju predpostaviti poznavanje sbiljnjeg stanja dobnih razreda odnosno razreda debljine, jer tek poznavajuć iste dobivamo jasnu sliku 0 pravom stanju sastojina. U srednjoj šumi imao bi se užitni etat za podstojno drveće ustanoviti po površini; isto tako valjalo bi postupati i u nizkoj šumi. Ako se pri tom godišnji sjećni etat razdieli na više sječnih površina, biti će u dovoljnoj mjeri osjegurauo i izjednačenje godišnjih prihoda. Glede nadstojnog drveća može se na isti način, kako je gore za prebornu šumu razloženo, dokazati, da li u prvom redu prema financijalnim i šumo-gojitbenim zahtjevom ustanovljena porabna osnova i užitni etat odgovara potrajnosti ili ne? Opaziti je još jedino, da se tu mogu pridržati dobni razredi nadstojnog drveća, koji su prama obhodnji podstojnog drveća dosta jasno izraženi, dočim razmjer njihov, u kojem imadu jedan prama drugomu stajati, ne valja ustanoviti po zastornoj površini, nego po broju stabala, koja pripadaju pojedinim dobnim razredom. U ostalom već je često puta ponavljano, da užitni etat, koji se na temelju porabne osnove izpostavlja kao popriečni godišnji prihod šume, ne smije biti obvezatan za upravitelja šume, odnosno da se isti ne mora baš svake godine usjeci u šumi, nego da ga valja više smatrati kao njeki okvir unutar kojeg se u dotičnom desetgodištu gospodariti ima, jer se godišnji etat ima što većma prilagoditi tražnji drva u dotičnoj godini. To moramo dozvoliti, ako nećemo, da jednu od bitnih prednosti šumarstva, što ju ono ima, — na ime, da možemo opredieljeni nam užitak povećati ili umanjiti prema prometnim i i tržnim prilikama a da uz to ipak ukamaćenje glavnice znatno neumanjimo — ili posve napustimo ili da ju dapače obratno pretvorimo u štetu, koja bi eventualno mogla i dosta znatna |