DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 283 — kod šuma s redovitim sječama, mogli bi — kako je to na dosta mjesta i dosele uobičajeno bilo — ocieniti onaj dio površine, koji odpada na pojedine dobne razrede, pak po tom sastaviti skrižaljku o stanju dobnih razreda. Nu pri tom moramo napomenuti, da je to ocienjivanje dobnih razreda i njihovih površina u velike ovisno o individualnom shvaćanju dotičnog procienitelja, i da je tim težje, čim su dobni razredi više medjusobno izmješani; a napokon je pri tom i predpostava, da svaki dobni razred mora zapremati jednaku površinu, posve samovoljna, te neodgovara pravoj naravi preborne šume. Pravom se je stoga već češće preporučivalo, da se u prebornoj šumi u svrhu izporedjivanja sbiljnog i normalnog stanja radje uzmu za temelj razredi debljine (po prilici od 10—10 cm.), nego dobni razredi, koji se nikad točno fiksirati nedadu. Ovi prvi moći će se pako laglje i dovoljnom točnošću ustanoviti izbrojenjem i mjerenjem čitavih sastojiua ili pokusnih pruga. To nam se čini opravdanim već i za to, što se poradi vrlo različitog razvoja pojedinih stabala u prvih godina života nije ponajvećma niti dosada uzimala u prebornih šumah za dokaz sječne zrelosti stabala njihova stanovita doba, nego njeka stanovita debljina, koju su polučiti morala. Svakako valjalo bi i tu iztraživanjem u normalno uzgojenih prebornih šumah ponajprije ustanoviti u kojem medjusobnom omjeru stoje pojedini razredi debljine gledom na broj stabala i na sbroj njihovih temeljnica. Takova izmjera sastojina po razredima debljine mogla bi podjedno i za to služiti, da se iztraži popriečna visina i oblični broj pojedinih razreda debljine te pomoćju istih barem približno ustanovi količina sbiljne drvne zalihe ter sravni sa normalnom zalihom. Ovu potonju pako ne bi smjeli sve dotle, dok točnim iztraživanjima prebornih šuma ne zađobijemo sigurnije podatke, proračunavati na temelju prihodnih skrižaljka, vriedećih za sastojine s redovitim sječama, nego jednostavnije, a biti će datočnije, po obličku Vn. = Z ^-(gdje Z znači popriečoi prirast, a 1 11 popriečno uzetu dobu, u kojoj najstariji razredi stabalja k sječi dolaze. |