DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 283 —


kod šuma s redovitim sječama, mogli bi — kako je to na dosta
mjesta i dosele uobičajeno bilo — ocieniti onaj dio površine,
koji odpada na pojedine dobne razrede, pak po tom sastaviti
skrižaljku o stanju dobnih razreda. Nu pri tom moramo napomenuti,
da je to ocienjivanje dobnih razreda i njihovih površina
u velike ovisno o individualnom shvaćanju dotičnog procienitelja,
i da je tim težje, čim su dobni razredi više medjusobno
izmješani; a napokon je pri tom i predpostava, da svaki
dobni razred mora zapremati jednaku površinu, posve samovoljna,
te neodgovara pravoj naravi preborne šume.


Pravom se je stoga već češće preporučivalo, da se u prebornoj
šumi u svrhu izporedjivanja sbiljnog i normalnog stanja
radje uzmu za temelj razredi debljine (po prilici od 10—10 cm.),
nego dobni razredi, koji se nikad točno fiksirati nedadu. Ovi
prvi moći će se pako laglje i dovoljnom točnošću ustanoviti
izbrojenjem i mjerenjem čitavih sastojiua ili pokusnih pruga.


To nam se čini opravdanim već i za to, što se poradi
vrlo različitog razvoja pojedinih stabala u prvih godina života
nije ponajvećma niti dosada uzimala u prebornih šumah za dokaz
sječne zrelosti stabala njihova stanovita doba, nego njeka stanovita
debljina, koju su polučiti morala. Svakako valjalo bi i
tu iztraživanjem u normalno uzgojenih prebornih šumah ponajprije
ustanoviti u kojem medjusobnom omjeru stoje pojedini
razredi debljine gledom na broj stabala i na sbroj njihovih
temeljnica.


Takova izmjera sastojina po razredima debljine mogla bi
podjedno i za to služiti, da se iztraži popriečna visina i oblični
broj pojedinih razreda debljine te pomoćju istih barem približno
ustanovi količina sbiljne drvne zalihe ter sravni sa normalnom
zalihom. Ovu potonju pako ne bi smjeli sve dotle, dok točnim
iztraživanjima prebornih šuma ne zađobijemo sigurnije podatke,
proračunavati na temelju prihodnih skrižaljka, vriedećih za sastojine
s redovitim sječama, nego jednostavnije, a biti će datočnije, po obličku Vn. = Z ^-(gdje Z znači popriečoi prirast,
a 1
11 popriečno uzetu dobu, u kojoj najstariji razredi stabalja
k sječi dolaze.