DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 281 — hoda, predočava nam tu rentu količina bududeg prirasta za cielu površinu i izabranu obhodnju. Preporuča se s toga, da se ta količina budućeg prirasta (a podjedno i potrajnog drvnog užitnog etata), koja se dade lahko pronaći iz površine šume, reducirane na stanovitu stojbinsku dobrotu, i normalnog popriečnog sjeČivnog prirasta po hektaru, uzev pri tom obzir na neizbježivu nepodpunost sbiljnog naprama normalnom prirastu, upotriebi u svrhu izporedjivanja užitnog etata u prvih decenijih obhodnje u gore razloženom smislu. Tim bi bio najjednostavnijim a i glavnim zahtjevom potrajnosti odgovarajućim načinom položen temelj za izjednačenje renta i za računarsko izlučenje onog diela glavnice iz prihoda šume, koji presiže visinu potrajne rente. O tom, da li se višak užitnog etata preko potrajnog prihoda u prvom deceniju ima smatrati u gore razloženom smislu kao načetak glavnice ili kao predhvat na renti, moći će se odlučiti nakon sravnjivanja sadašnjih sastojinskih prilika gledom na stojbinsku dobrotu sa normalnima za izabranu obhodnju, uvaživ pri tom i poprilične prihode za vrieme prve obhodnje, imenito pako one u prvih desetgodištih. Dapače i zahtjevom najstrožije potrajnosti biti će posve udovoljeno, ako se bude drvna zaliha odgovarajuća izabranoj obhođnji, u šumi podržavala, odnosno (pravilnim razporedanjem dobnih razreda) uzpostavila tako, da pri tom godišnji etat nikada nespadne znatno izpod visine budućeg normalnog prihoda, ili ako bude ovaj potonji kod prvobitno manje zališne glavnice postepeno postignut. Ako se prema porabnoj osnovi, sastavljenoj za prya desetgodišta, i prema stanju dobnih razreda dade predvidjeti, da će sadanjem višku u prihodima u kasnijim vremenima sliediti znatni manjak, tada se može taj višak kamatonosno uložiti i posije upotriebiti za pokriće upitnoga manjka. U svakom pako drugom slučaju ima se takav prihodni višak smatrati naČetkom glavnice, pak bi ga valjalo kao takovu, a ne kao rentu, u račun uzeti, odnosno ako nećemo da nam se prvobitna šumska glavnica umanji, uložiti na način, koji odgovara tomu zahtjevu (n. pr. upotriebiti za melioracije, gradnju cesta, arrondiranje i t. d.) |