DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 281 —


hoda, predočava nam tu rentu količina bududeg prirasta za
cielu površinu i izabranu obhodnju. Preporuča se s toga, da se
ta količina budućeg prirasta (a podjedno i potrajnog drvnog
užitnog etata), koja se dade lahko pronaći iz površine šume,
reducirane na stanovitu stojbinsku dobrotu, i normalnog popriečnog
sjeČivnog prirasta po hektaru, uzev pri tom obzir na
neizbježivu nepodpunost sbiljnog naprama normalnom prirastu,
upotriebi u svrhu izporedjivanja užitnog etata u prvih decenijih
obhodnje u gore razloženom smislu.


Tim bi bio najjednostavnijim a i glavnim zahtjevom potrajnosti
odgovarajućim načinom položen temelj za izjednačenje
renta i za računarsko izlučenje onog diela glavnice iz prihoda
šume, koji presiže visinu potrajne rente.


O tom, da li se višak užitnog etata preko potrajnog prihoda
u prvom deceniju ima smatrati u gore razloženom smislu
kao načetak glavnice ili kao predhvat na renti, moći će se odlučiti
nakon sravnjivanja sadašnjih sastojinskih prilika gledom na
stojbinsku dobrotu sa normalnima za izabranu obhodnju, uvaživ
pri tom i poprilične prihode za vrieme prve obhodnje, imenito
pako one u prvih desetgodištih. Dapače i zahtjevom najstrožije
potrajnosti biti će posve udovoljeno, ako se bude drvna zaliha
odgovarajuća izabranoj obhođnji, u šumi podržavala, odnosno
(pravilnim razporedanjem dobnih razreda) uzpostavila tako, da
pri tom godišnji etat nikada nespadne znatno izpod visine budućeg
normalnog prihoda, ili ako bude ovaj potonji kod prvobitno
manje zališne glavnice postepeno postignut. Ako se prema
porabnoj osnovi, sastavljenoj za prya desetgodišta, i prema stanju
dobnih razreda dade predvidjeti, da će sadanjem višku u prihodima
u kasnijim vremenima sliediti znatni manjak, tada se
može taj višak kamatonosno uložiti i posije upotriebiti za pokriće
upitnoga manjka. U svakom pako drugom slučaju ima
se takav prihodni višak smatrati naČetkom glavnice, pak bi
ga valjalo kao takovu, a ne kao rentu, u račun uzeti, odnosno
ako nećemo da nam se prvobitna šumska glavnica umanji, uložiti
na način, koji odgovara tomu zahtjevu (n. pr. upotriebiti za
melioracije, gradnju cesta, arrondiranje i t. d.)