DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 279 —


Običajno je doduše, da se i kod takovih uredjenja, koja
se u bitnom oslanjaju na koju od jednako razdobnih metoda
ili na onu sastojinskog gospodarenja, još posebice izračuna
užitni etat i to ili po kameralnoj taxi, Karl Hejerovoj metodi
ili po Hundesliagenovom užitnom postotku, ili dapače i po svim
tima trima metodama, da se time u neku ruku još dokaže opravdanost
užitnog etata, kako ga sastavljena osnova izkazuje.


Po mojemu mnienju nije to ništa drugo, nego njeka koncesija
zastarjelom zahtjevu uredjenja šuma, pak bi s toga i
ovdje rekao, da je to nuzgredno proračunavanje užitnog etata
nepotrebito i suvišno tamo, gdje mu se ne podaje nikakovi
upliv na već sastavljenu porabnu osnovu ili tamo, gdje, kako
se kad i kad dogadja, uredjač pojedine faktore za proračunjanje
etata tako dugo mota i modificira, dok se nepostigne željeno
suglasje u obim temeljnim načelima. Ono je pako posve štetno
i ne opravdano ako bi se za volju tako izračunatog užitnog
etata morala promieniti sastavljena porabna osnova, koja posve
odgovara postojećim prilikama. Neopravdanim držim ga za to,
jer se pri tom mnogo bolje obrazloženi faktor, t. j . sa uvaženjem
svih postojećih prilika sastavljena porabna osnova, podvrgava
kontroli i utjecaju mnogo slabije opredieljenog faktora,


t. j . užitnog etata, izračunatog po kojoj od postojećih u tu
svrhu formula. Negledeć na to, ^da brojke o cielokupnom prirastu
i 0 sbiljnoj drvnoj zalihi, izvadjene iz opisa sastojina, kao
i one o normalnoj drvnoj zalihi, proračunatoj na temelju koje
prihodue skrižaljke, nisu stavljene izvan svake sumnje, moći
ćemo sumarno izkazanoj množini drvne zalihe u svrhu ustanovljenja
užitnog etata u prvom desetgodištu podati samo malenu
važnost, pošto se pri tom razabrati ne može iz kojih se
pojedinih činbenika gledom na dobu i sječivost sastojina ta
suma sastoji. Odtud se ne može razabrati za slučaj kakovog
viška na drvnoj zalihi, da li i u koliko se on nalazi u sječivim
sastojinama, a s druge strane nije izključena mogućnost, da pri
izkazanom manjku na drvnoj zalihi ne ima ipak i prezrelih sastojina
u povećem broju, uslied česa bi se dakle i užitni etat
tek nakon izcrpljenja istih sniziti imao.