DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 276 — od prihoda maloga šumskoga posjeda sbog velikih upravnih i čuvarskih´troškova, čega kod maloga posjeda ne ima a sdruge strane intensitet samoga gospodarstva ne može bili kod velikoga posjeda!toliki, kao kod maloga. Dosele spomenuti su oni razlozi s kojih ukamadenje glavnica uloženih u šume ne može biti visoko, a sada spomenuti mi je one razloge, zašto se ne može proizvodnja u šumarstvu podpunoma usporediti sa onom u drugih grana proizvodnje, dapače ni sa samom produkcijom u ratarstvu. Te osebine šumarske poizvodnje sastoje se u tom, što se šume u gotovo svih naprednih država, koje znadu cieniti važnost šuma po obće narodno blagostanje, nalaze pod tolikim tutorstvom, da se ta proizvodnja ne može slobodnom nazvati. Dočim se kod ostalih slobodnih grana poizvodnje nastoji ponuda sa potražbom što više izravnati, toga kod šumogojstva biti ne može, jer da se šumski proizvodi ma bog zna koliko troše i plaćaju ne može se toj potražbi odma normalno udovoljiti, naime pretvorbom slabijih zemljišta u šume i po tom većom produkcijom drva, već će decenija, dapače čitavo stoljeće i više proći, dok bi se tomu ovim putem udovoljiti moglo. Navedenom moći je udovoljiti medjutim momentano i drugim abnormalnim načinom, najme intensivnijom sječom šuma, dakaka samo na neko vrieme. Akoprem je dakle moći momentanu veću potražbu za drvom pokriti većom sječom, upliva ipak na normalnu potražbu i ponudu spomenuto tutorstvo u toliko, što sili pojedinoga vlastnika, da mora šumu gojiti na onih mjestih, gdje ju je našao, jer ju ni po našem šumskom zakonu, a ni polag analognih zakona u drugih naprednih država, nesmije bez oblastne dozvole krčiti i šumsko zemljište u druge kulture pretvarati, niti mu je opet dozvoljeno izharačenu šumu jednostavno ostaviti, već ju mora dalje pod prietnom globe gojiti, nepitajuć hoće li mu se daljni uzgoj izplatilji ili ne. S toga razloga one šume, koje su obzirom na izvoz nepovoljno situirane, ne nose momentano vlastniku skoro nikakovih prihoda, glavnice dakle u njih uložene ne rentiraju nikako, ili uz vrlo maleni postotak, odtuda |