DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 5 <-- 5 --> PDF |
- 207 proizvodnje pokriveni nisu. Slieđeći pako nazore Presslera i Hejera, morali bi tada takovu proizvodnju kao negospodarstenu obustaviti, što bi dakako od velike štete bilo po narodno-gospodarstvo u obde. Naš primorski kras primjerice ne bismo smjeli pošumljivati, kada bi se strogo držali teorija Presslera i Hejera. Ovo dosele navedeno pokazuje i opet jasno, da je ukamadenje glavnica uloženih u šumarstvo razmjerno nizko, u mnogih slučajevih dapače vrlo neznatno; ovu činjenicu pokušat demo u sliededem razjasniti. Nacionalna ekonomija uči, da glavnice tim slabij e rentiraju, čim su sjegurnije uložene; što je veda pogodnost ubiranja kamata i opet mogudnost neprekidnog ukamadivanja, lakog realizovanja, nadalje nada, da de uložena glavnica vriednijom postati, konačno ine osobite pogodnosti, koje ovise o raznih okolnostih — sve su to momenti radi kojih se vlastnik glavnice i manjimi kamatami zadovoljava. Razpraviti demo sada u koliko prije spomenuti momenti djeluju na ukamadivanje šumskih glavnica. Ponajprije valja govoriti 0 sjegurnost i šumskih glavnica. Najvažnije šumske glavnice jesu: zemljište i glavnica koju reprezentira vri ednost sastojina. Obde je priznato, da je kapital uložen u zemljište gotovo najsjegurnije uložen a i same sastojine jesu kapital, akoprem se priznati mora, da pojedinac može upravo kod glavnice koju drvna zaliha representira mnogo izgubiti n. pr. mali posjednik kome šuma izgori, zareznici ju ili vjetar unište; nu ipak se mora priznati, da uzev sveukupnu šumsku površinu neke zemlje ili države u obzir nisu štete od šumskih požara tako velike, kako se to obdenito misli, tim više, što vedina šumskih požara vede štete samo u mladih branjevinah prouzročuje, naime prizemni požari, dočim ovršni požari, gdje i mnogo vriedna stara zaliha strada, dosta su riedki. Ove nam činjenice najbolje statistika šumskih požara zasvjedočava. Tako je primjerice u Bavarskoj od godine 1877. do 1881. odpalo istom na svakih 13167 hektara 1 hektar požarine, a u državnih šuma kraljevine Pruske |