DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 250 — U odnosnoj naredbi kr. šum. ravnateljstva u Zagrebu izkazaui postotci odpadaka kod izradbe bukovih dužica, ue mogu se smatrati u obće mjerodavnima, jer se odnose samo na prodaje, dočim se naime pribrojenjem dotičnih postotaka kubičnomu sadržaju proizvedene robe ustanovljuje surovina, koja je kod izradbe upotriebljena. Da li ta naredba još u krieposti stoji u području kr. šum. ureda u Otočcu, nije nam poznato, nu kr. šum. ravnateljstvo u Zagrebu nije počam od godine 1892. u kupoprodajne ugovore — koji su kod prodaje jedino mjerodavni — uvrstilo ustanovu, da se pribrojenjem stanovitih postotaka imade ustanoviti surovina; nego se je povratilo staroj modaliteti, po kojoj se surovina premjerbom pronaći ima, i to s toga razloga, jer bi se gornja pogodnost, pružena u svrhu olahkoćeuja premjerbe, lahko zlorabiti mogla, i to time, što bi dotični trgovac neracijolnom izradboni mogao mnogo više surovine potrošiti, nego li što bi izradjenoj robi odgovaralo Na taj način išlo bi se upravo na ruku neracijonalnoj izradbi. Gospodin pitatelj ne će pogriešiti, ako na temelju ovih postotaka bude obračunavao šumsko-kvarnu odšetu ili kupovinu za dužice, isto tako mogu mu služiti kod premjerbe, u svrhu sravnjivanja premjerene surovine sa proizvedenom robom, i da li ne ima medju kupljenom robom takodjer onakove od ukradjeaih stabala. Primjetiti mi je, de rečeni postotci niesu bili prenizko ustanovljeni. Kod izradbe krovne daske do 1 m. duljine znaša ođpadak 130—130"/oi kod dulje pako 180—SOO´/o, dočim je rečena naredba ođredjivala: do 80 cm. duljine = 180"/^ odpadaka preko 80—90 » » = 2000/0 » » 90—100 » » = 230% » » 100 » » = 2607o » Glede količine odpadaka kod proizvadjauja kalane robe, odlučuje ponajviše kalavost upitnih stabala, vještina radnika i kakvoća proizvedene robe, dakle stvari čisto lokalne naravi, za to je tu težko u obće valjani minimum i maksimum odpadaka ustanoviti; uočiv gornje momente može diferencija do SO^/o iznašati. To svakako stoji: čim je dulja proizvedena roba, tim je veći postotak odpadaka, kao i to, da su kod bukovine odpadci znatniji, nego kod čamovine. J. Z. S i t n i -c e. Najbolji način prezinioranja žira. Dr. A. Cieslar pristav šum. pokušališta u Mariabranu pravio je kroz dvie godine pokuse, da pronadje najbolji način za prezimovauje lužnjakova sjem.ena. Rezultati tih iztraživanja jesu sliedeći: |
| ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 251 = 1. Najveći postotak klicavosti 71—797o imao je onaj žir, koji je prezimio vaai (u vrtu) prostrt po tlu circa 10 cm. debelo i pokriven sa mašinom (Moos), zatim onaj, koji je isto tako spremljen, samo još bio poraiešan sa pieskom; zatim onaj u zemlji (u izkopanoj jami) 10 cm. debelo prostrt i pokriven pieskom, slamom i napokon zemljom i sprovidjen zračnim otvorom; napokon onaj, koji je prezimio u vodi t. j . u zdencu. 2. U suhima pivnicama i na tavanu sa propuhom osuši se žir previše, te gubitkom vodenih sastavina gubi svoju klicavost. 3. Na vlažnima mjestima spremljeni žir i k tomu pokriven slamom, popljesnivi, a pljesan ubija klicavost. Napokon valja i to iztaknuti, da prezimovanje u vodi (živoj, ne stajaćoj) doduše saćuva klicavost sjemena, samo takovo sjeme jako kasno niče, tako, da je od 696 biljaka, koje su do početka kolovoza iznikle, u svibnju ih izniklo samo 190., da konca lipnja 620, dočim je ostatak od 72 biljke iznikno tek u srpnju i kolovozu. Onaj način prezimovanja, kod kojega žir ne gubi svoju vodu (Wasserverlust), nego ista dapače bude za 4—8"/,, povećana, taj se je način pokazao najboljim. U vodi prezimljeni žir povećao je svoju vlagu za IT^/j. Onaj žir, koji se je za lO°/o osušio (t. j . 10"/o svoje vlage izgubio), još je izklijao sa 52701 dakle preko polovice, dočim je žir, koji je prezimio u toploj sobi, te time izgubio 32% svoje vlage, postao neklicav, pošto nijedna biljka iz tog žira iznikla nije. Kako se vidi, gornja su iztraživanja veoma zanimiva a donekle i za praksu poučna, nu ja bih rekao, da imaju ipak jednu manu, naime tu, što je množina žira, s kojom su pojedini pokusi pravljeni preveć neznatna; iznašala je naime 5—15 klgr. Zato mislim, da ne će biti suvišno, ako se upitam, na koji bi od gore navedenih načina Dr. Cieslar prezimio onih 700 hl. žira, koji su kod nadšumarskog ureda u Vinkovcih ove zime prezimljeni? J. K. Množiua divljači u kraljevini Češkoj. Nijedna austrijska krunovina nije tako bogata na divljači i ne baca tolikog dohodka od lova kao kraljevina Češka. Sveukupna površina te krunovine iznaša 51957 km^., tako da na 1 km.^ odpada dohodak od lova godišnja svota od 19 for. 8-1 nč., dočim u ostalim krunovinama najveći dohodak iznaša 14 for. 80 nč. i to u dolnjoj Austriji, a najniži 7 for. 70 nč. u Solnogradskoj. Sveukupni dohodak na lovu u rečenim krunovinama iznaša 1,906.000 for. a od te svote odpada na češku 1,031.000 for. U 89 političkih kotara češke nalazimo ovu koristnu divljač: srnu, zeca, trčku, tetrieba malog i šljuku. Visoke zvjeradi ima samo u 60 kotara, jelena šarenjaka u 51 kotaru, divlje svinje u 22 kotara, kunića u 30, velikih tetrieba u 60, gnje |
| ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 252 — tela u 64, jarebica u 44, prepelica 68, divljih gusaka u 12 i pataka u 74 kotara. Od grabežljivaca nalazi se u svima kotarima: kuna, tvor, lisica, zatim vrana, svraka te razni kobci ptičari. Lisica ima samo u 60 kotara, jazavaca u 42, vidara u 33, sove ušare u 18 a čapalja u 17 kotara. Polag petgodišnjeg prosjeka i to od 1885.—1890. imade najviše zečeva i trčaka, i to zečeva ubijeno je popriečno tih 5 godina godišnje 480.238, a trčaka 512.448, ukupno d-kle od prilike 1 milijun. Argon, noTi sastarni diel uzduha. Lord Kajleigh i William Ramsaj iztraživali su naš zrak, te su u njemu pronašli posve novi, dosada nepoznati elemenat, koji^se kao plin u dosta velikoj množini u zraku nalazi. Radi njegove posvemašnje indiferentnosti uazvaše ga rečeni iztraživaoci «Argonom» (označuje se sa slovom A). Taj je elemenat posve sličan uzdušnom dušiku, u čijem je družtvu i pronadjen. Spomenuti iztraživaoci našli su naime, da je očišćeni uzdušni dušik redovito težji, nego li onaj, koji se kemičkim putem iz spojeva izluči. Reducirano na normalno stanje važe ] lit. uzdušnOg dušika 1´2572 gr., a onog izlučenog iz kemičkih spojeva popriečno samo 1-2505 gr. Iz kemičkih spojeva izlučeni dušik bude po usijanom magnesiju posve absorbiran, uzdušni pako dušik ostavi uvjek njeki ostatak, koji se absorbirati neda. Ako se sada taj uzdušni dušik, što ga je magnesium absorbirao, pretvara dalje u amoniak i amoniakove soli, pak iz tih opet izluči, to on pokazuje opet onu nižu, gore navedenu gustoću. Tim putem ušlo se je u trag tomu novomu elementu, koji zaprema po prilici 0-76´´/Q objema zraka. Gustoća Argonova iznaša 20, ako se uzme po običaju za vodik 1. odnosno dušik 14. On se mnogo laglje topi u vodi, nego li dušik (po prilici 2^/i puta laglje). Spektrum mu je posve različit od spektruma dušikova. Kritička temperatura za to novo tielo leži izmedju — IID´S" i — 121´t)*´, a kritički tlak iznaša konstantno 50 6 atmosfera. Kod običnog zračnog tlaka vrije argon kod — ISB´G", a kod — 189´6 pretvara se u kruto, ledu slično tielo. Miindener forstliche Hefte VIIL Proslava drveta. U englezkom listu «The Dailj Newsu» od 26. veljače t. g. čitali smo, da će se 2. ožujka, ako bude vrieme liepo, mladi kralj španski, u družtvu sa Njenim Veličanstvom kraljicom majkom, dvorskim osobljem, mnogim španskim velikodostojnicima i drugim odličnim ličnostima krenuti na mjesto zvano Hortaleca, koje je udaljeno na dvie milje na iztočnoj strani od Madrida i tamo posaditi mlado borovo drvo. Pošto Nj. Veličanstvo posadi svoje drvo, od 2000 djece — djaka — izabranih iz madridskih škola, svako će diete posaditi svoje |
| ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 253 — drvo i to i´eđom, kao što je već propisano za prostor zemljišta, koji je odredjen da se pošumi. Posije toga djeca će doručkovati, a troškove će podnieti madridska obćina. Tako isto troškove za tramway, omnibus i druge udobnosti dječije od Madrida do mjesta pošumljivanja i natrag, obćina će platiti. Da bi se ova «proslava drveta» održala u uspomeni skovane su naročite medalje za taj praznik na kojima je urezan taj nadpis: «Prva proslava drveta, ustanovljena je za vlade Alfonsa XIII. g. 1896.» Mali kralj je primio svoju medalju. Takva proslava držati će se svake godine, dok se sva okolina Madrida ne pošumi. Djeca, koja su takodjer posadila drva, posjećivati će sa svojim učiteljem od vremena ua vreme svoje radove, te da mogu vidjeti svoj napredak i da se tako pobude na rad oko pošumljivanja i onda, kad odu svojim kućama. Svako diete takodjer dobiti će medalju. U istom englezkom listu od 2. ožujka t. g. čitamo, da je ova «proslava drveta» izvršena sasvim po određjenom programu, samo što Nj. Veličanstvo mladi kralj nije smio prisustvovati; a to za to, što su mu Iječnici savjetovali da se sbog malog nazeba za sada, ne izlaže naporima. «Dječije radosti su neopisane», dodaje isti list, «a da i ne pominjemo koristi, koje se od tuda s pravom očekuju». Težak br. 13. 1896. ZanimiT 1OY. Ruski kapetan Nikolski piše sliedeće o jednom lovačkom dogadjaju, što ga je on sa svojima vojnicima-lovcima u Sakatali na Kavkazu doživio. Bilo je 12. prosinca 1893. u 6 sati na večer, kada smo sa 13 lovaca i 6 hajkača i dakako sa psima krenuli u dolinu Alasana, da pronadjemo zvjerad za sutrašnji lov. Došav do šume od kakovih 114 ha upusti se osam lovaca sve po dva u nju, te se vratiše istom sutradan u jutro sa viešću, da su u obližnjem šašu i rogozu opazili dosta divljih svinja. Na tu viest odmah podjosmo tamo i obkolismo predjel, i to s južne strane, dočim su psi i hajkači sa sjeverne gonili. Za kratak čas javiše se psi, zvjerad se krenula i već pokazala, te ubrzo padoše dva vuka i četiri šakala, a odmah na to tri divlje svinje. Kod drugog pogona ulovismo dvije mačke i opet jednu svinju; treći pogon osta bezuspješan. Kad se je već oglasio znak skupljanju, začusmo vani jedan hitac; pohitiv tamo, imali smo što gledati: vodnik S. držeć jednom rukom vepra za uho, s drugom za nogu borio se s njime na smrtživot. Doletivši lovci dotukoše vepra, koji je 197 kgr. vagao, s kindžalima. D zadnjem pogonu ulovismo još tri svinje, a u zasjedi, kada je mrak pao opet tri; tako se taj dan i lov svršio sa 19 komada razne zvjeradi i divjači. Trledni seljaci. Do sada se je moglo samo čuti, da seljaci traže od vlade, da im se koja ta šuma što prvo na uživanje, odnosno na sječu 19 |