DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- 206 — najviše nastojanjem poznatoga, a od mnogih obožavanoga, a od mnogih opet do kraja mrženoga šumarskoga pisca Roberta Presslera i Gustava Hejera. Ovi počeli su se iiitensivno time baviti, da iztraže, koje li su naravi i kakove su vriednosti glavnice uložene u šumsko gospodarstvo i kojim se postotkom ukamaduju, pak da li je dosadanji način gojenja i sječe šuma financijalno racijonalan i prema tome opravdan ? Od toga vremena mnogi se stručnjaci stadoše tim pitanjem baviti, koje je svom energijom potaknuo Pressler u svojem djelu «der rationelle Waldwirth> i Heyer u svom «Handbueh der forstlichen Statistik». Obojica složna su u tome, da uzporedjuju proizvodnju u šumarstvu svakoj drugoj proizvodnji, pak kako u svakoj drugoj proizvodnji tražimo, da se glavnice u nju uložene što bolje rentirati moraju, zahtieva i Pressler, da se i od glavnica uloženih u šumarstvo mora tražiti ukamadenje od 3—S^o- One sastojine, koje niti uz 3"/o ne rentiraju nazivlje on imenom «faule Ge8ellen », pak zahtieva, neka se posjeku i prodadu, jer se njihov dalnji uzgoj ne rentira. Sreda i Bog! njegovi nazori se neusvojiše obdenito, jer se dobro znade, da ima mnogo šuma, koje bi se tada uništiti morale, jer ne davaju onoga minimalnoga ukadenja, koje Pressler zahtjeva. Iz dosele navedenoga ved se vidi, da je ukamadenje glavnica uloženih u šumarstvo mnogo puta dosta maleno. Hejer zahtjeva u svakom slučaju gojiti šume tako, da nam pružaju što vede ukamadenje glavnica u šumarstvo uloženih, odnosno što je s time istovjetno, da se kod proizvodnje u šumarstvu izbije što veda poduzetna dobit Treba naime šume tako uzgajati, da proizvodi dobiveni u šumskom gospodarstvu imadu ne samo naknaditi sve proizvodne troškove, ved preko toga davati i što vedu poduzetnu dobit. Uzmemo li samo nešto veći postotak, pak pomodu kamatno-kamatnoga računa izračunamo, što li nas stoje oni proizvodi u šumskom gospodarstvu, koje smo uzgojili i taj rezultat uzporedimo sa faktično postignutim resultatom, viditi demo u mnogo slučajeva, ne samo, da ne ima nikakove poduzetne dobiti, ved, da dak ni troškovi |