DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 240 — na jednom hrastu dvije takove u koru utisnute i izkljuvane šišarice našao. Tražeći pomnjivo, našao sam ih nekoliko takovih i na zemlji. Je li još koji od gg. čitatelja na to oštećivanje naišao ? Sada ćemo se još osvrnuti na onu hipotezu Dr. Altuma po kojoj on misli, da djetlić navaljuje na riedka, umješana stabalca radi raznolike im kore, u misli, da je ta kora, buduć drugačija od ostalih stabala boležljiva i da usljed toga skriva u sebi ličinka i kukaca. Iz toga bi sliedilo, da djetlić ne razpoznaje zdravo stablo od bolestnoga, odnosno, da ne zna, na kojem će stablu svoju hranu naći nego ih mora sve od reda pretražiti. Sam Dr. Altum protivi se tomu, priznajući da bi djetlići brzo .izginuti morali, kada ne bi znali, na kojem će stablu svoju hranu naći, naime na bolestnom, a ta bolestna stabla udaraju u oči i sa različnom bojom kore i ostalimi vanjskim! vidljivimi znaci, za to da na takova stabla djetlići izravno lete. Da je tomu tako, t. j . da djetlić dobro razpoznaje zdravo stablo od bolestnoga, to se mora priznati, jer to je uvjet njegovom obstanku. Nu pita se sada: kako bi se taj isti djetlić mogao dati varati pukom bojom kore, te držati posve zdravo stabalce za bolestno; pukom yanjštinom dan na dan dati se zavadjati, da će naći hrane tamo, gdje je ne ima? Toga ne možemo nikako vjerovati, jer to bi bilo proti prirodnomu zakonu, pošto mislimo, da nije samo oko, odnosno vid ono ćutilo, koje djetlića do hrane vodi, nego još nekoja druga ćutila, s kojima on brzo razaznati može, ima li tu što za njega ili ne ima. Radi toga ne možemo se uvjeriti, da bi rečena hipoteza Dr. Altuma u obće mogućna bila. U ptičjem svietu postoji još jedan analogan slučaj, naime sliedeći: poznato je, da svraČak (Lanius) nabode uhvaćenog kukca na trnov šilj. Do sada se je držalo, da to svračak čini samo onda, kada je sit, te samo suvišne kukce nabada. Nu sada se je dokazalo, da to svračak baš iz protivnih razloga čini, on nabada kukce radi toga, da lakše dodje do drugih kukaca, koji podju oblietati usmrdjeli kadaver uabodenoga kukca. Onaj kukac je dakle neka vrst njegove meke. |