DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 238 — već kod grada šumari i s´ kojim uspiehom? b) Koliko se je za to vrieme kod grada šumara promienilo i zašto? c) Što su isti šumari uzradili i stvorili? Odgovor na ta pitanja ostavljam onim, koje ista zanimaju. Osim navedenog nepovoljno je dielovala na gospodarstvene odnošaje i ta činjenica, što se čuvanje šuma povjeravalo Ijudem, ovomu zvanju nedorastlim, koji nisu imali niti tjelesne, a još manje duševne sposobnosti za to, budud su se namještali ljudi za lugare, koji su pali na teret gradskoj obćini, pa da štogod zavriede gradu — kako se to liepo mislilo — poslati su takvi ljudi u šumu da ju čuvaju, da budu gradu od još većeg tereta. Ostali odnošaji tih brdskih šuma iztaknuti su jur naprvo i veoma su slični odnošajima onih šuma u ravnici. Zanimalo bi mnogog i sadanje gospodarstveno stanje tih šuma. Zaključujuć, želim svaki napredak i na polju šumskogospodarstvenom liepoj gradskoj obćini požežkoj. 0 škodljivosti djetlića. Poznato je, da je prof. Dr. B. Alt um još prvo 18 godina napisao brošuru o škodljivosti djetlića, ponajpače od Picus maior i Picus martius. Akoprem su se mnogi glasovi proti tomu digli, da bi naime djetlić oštećivao kljucanjem i zdrava , ne samo bolestna stabalca, ipak Dr. Altum nije popustio u svojem nazoru. On je naime prije 18 godina tvrdio, da đjetlići riedka, umješana stabalca — listače medju četinjačama i obratno — tako izkijuju, da ista usljed toga izgube sposobnost za tehničko drvo. Zašto djetlić baš na takova umješana i riedko se nalazeća stabalca, akoprem su ista zdrava i nikakovih kukaca u njima ne ima navaljuje, tumači Dr. Altum time, što vanredna boja |
| ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 239 — kore djetlića privlači, te on misli, da je ta kora boležljiva i usljed toga napadnuta od zareznika, udara danomice na takova stabalca. Takova oštećenja su veoma znatna, a puno puta nije izključeno, da se stabalce posuši ili posve zahiri. Najnovije svoje dokaze pribavio si je Dr. Altum u Chorinskom srezu sastojedem od bora i kroz koji revier vodi Oderberžka chausseja. Uz tu cestu posađjene su prvo tri godine jake mladice kalifornijskog javora (Negundo californicum), te je do danas na toj circa 1 kl. dugoj cesti : slabo oštećeno 96, jako oštećeno 58 i veoma jako oštećeno 21 stabalce, dočim je 51 stabalce ostalo poštedjeno. Pošto po opažanjima Dr. Altuma ta oštećenja pravi jedan jedini djetlić, koji za vrieme leženja ima svoj ograničeni revir, kojega svaki dan, tražeći kukce, obidje, to će se takovom oštećivanju, koje se proteže lih na vanredna stabla, najlaše tim načinom na put stati, ako se dotični djetlić sa dalekozorom konstatira i onda ustrieli. Drugo sredstvo je to, da se u dotičnoj okolici pronadju gnjezda djetlićeva i ista zabrtve, tako da ne može na drugu godinu u toj okolici gnjezditi. Dr. Altum priznaje i sam, da će se mnogi šumar težko latiti puške, da ustrjeli djetlića, nu on da ipak ostaje kod svojega mnienja, a to glasi: Djetlići koriste šumi malo, škode joj više, nego koriste; cielo njihovo djelovanje je po šumu indiferentno. Toliko Dr. Altum. Je li se kod nas u Hrvatskoj i Slavoniji djetlić gdjegod štetnim pokazao, nije mi poznato; u Slavoniji barem djetlić je tako riedka ptica, da obilazeći danas srez, ili ga čovjek opazi, ili ne opazi u šumi. Lakše ga je naći u voćnjacima; ali ni to niesam nigdje čitao, da bi oštetio mlade voćnjake. Jedna jedina šumska šteta, koju sam pronašao, jeste ta, da je djetlić nakljuvao šišku (hrastovu), da izvadi iz nje ličinku. Takovu je šišku učvrstio u brazgotine hrastove kore, i obkljuvao ju toliko, dok je došao do ličinke. Ona izkljuvana praznina (gubitak) iznaša circa 20"/o sveukupne šišarice. Takova oštećivanja lakše je naći onda, kada je šišarica slabo, nego li, kada je obilno urodila. Ne bih ni ja na to došao, da niesam slučajno |
| ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 240 — na jednom hrastu dvije takove u koru utisnute i izkljuvane šišarice našao. Tražeći pomnjivo, našao sam ih nekoliko takovih i na zemlji. Je li još koji od gg. čitatelja na to oštećivanje naišao ? Sada ćemo se još osvrnuti na onu hipotezu Dr. Altuma po kojoj on misli, da djetlić navaljuje na riedka, umješana stabalca radi raznolike im kore, u misli, da je ta kora, buduć drugačija od ostalih stabala boležljiva i da usljed toga skriva u sebi ličinka i kukaca. Iz toga bi sliedilo, da djetlić ne razpoznaje zdravo stablo od bolestnoga, odnosno, da ne zna, na kojem će stablu svoju hranu naći nego ih mora sve od reda pretražiti. Sam Dr. Altum protivi se tomu, priznajući da bi djetlići brzo .izginuti morali, kada ne bi znali, na kojem će stablu svoju hranu naći, naime na bolestnom, a ta bolestna stabla udaraju u oči i sa različnom bojom kore i ostalimi vanjskim! vidljivimi znaci, za to da na takova stabla djetlići izravno lete. Da je tomu tako, t. j . da djetlić dobro razpoznaje zdravo stablo od bolestnoga, to se mora priznati, jer to je uvjet njegovom obstanku. Nu pita se sada: kako bi se taj isti djetlić mogao dati varati pukom bojom kore, te držati posve zdravo stabalce za bolestno; pukom yanjštinom dan na dan dati se zavadjati, da će naći hrane tamo, gdje je ne ima? Toga ne možemo nikako vjerovati, jer to bi bilo proti prirodnomu zakonu, pošto mislimo, da nije samo oko, odnosno vid ono ćutilo, koje djetlića do hrane vodi, nego još nekoja druga ćutila, s kojima on brzo razaznati može, ima li tu što za njega ili ne ima. Radi toga ne možemo se uvjeriti, da bi rečena hipoteza Dr. Altuma u obće mogućna bila. U ptičjem svietu postoji još jedan analogan slučaj, naime sliedeći: poznato je, da svraČak (Lanius) nabode uhvaćenog kukca na trnov šilj. Do sada se je držalo, da to svračak čini samo onda, kada je sit, te samo suvišne kukce nabada. Nu sada se je dokazalo, da to svračak baš iz protivnih razloga čini, on nabada kukce radi toga, da lakše dodje do drugih kukaca, koji podju oblietati usmrdjeli kadaver uabodenoga kukca. Onaj kukac je dakle neka vrst njegove meke. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 241 — Primienimo li taj svračkov «običaj», na onaj djetlićev; uzmemo li nadalje u obzir, da svako stvorenje ide lih za tim, da proširi i osigura uvjete svojemu obstanku, da ne poznaje nikakove brige i zadaće do vlastitog održanja, tada bi se usudili zaključiti: da djetlid zdrava stabalca samo za to kljuje, da usljed toga obole, i da kaotakova budu napadnuta od kukaca. Na taj način brinuo bi se djetlid isto tako, kao i svračak za svoju hranu. Kao što rekosmo već, u našoj domovini ne opažava se šteta od djetlića, nu uzme li se u obzir bogatstvo naše domovine na šumama i voćnjacima, koji djetliću dosta hrane pružaju, onda bi to moglo biti donekle dokazom, da se djetlić samo ondje sa m brine za svoj obstanak, gdje u prirodi nije za nj dovoljno poskrbljeno. J. K. LISTJ^KI- Osobne viesti. ImenOTanja. Ban kraljevinah Hrvatske, Slavonije! Dalmacije obnašao je imenovati šum. pristava petrovaradinske im. obćiue Gjur u Stoja novića i šumar, vježbenika iste imovne obćine Gjuru Gjurića kot. šumarima kod II. banske imovne obćine i to: prvog sa sjedištem u Dvoru, a drugog u Mečenčani, nadalje šumar: tehničkog dnevničara II. banske imovne obćine Antuna Tomljenovića šum vježbenikom kod iste imovne obćiae. Umro. t Mirko pl. Halper Sigetski. Na dne 17. svibnja 0. g. preminuo je u Zagrebu nakon dugotrajne bolesti Mirko pl. Halper Sigetski, umirovljeni odsječni savjetnik kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, u 66 godini dobe svoje. Pokojnik je kroz dugi niz godina upravljao II (narodno- gospodarstvenim) odsjekom kr. zem. vlade, kojemu je odsjeku bilo dodieljeno i kr. šum. nadzorničtvo za nadziranje imovno-obćinskih šuma u bivšoj vojnoj krajini, kao i šumarski referent za šume bivšeg starog provincijala. Bio je obće poznat kao dobar rodoljub, uzoran činovnik, te kao neumoran pregalac za sve, što je smatrao da je pravo, liepo i koristno. On je medju ostalim proveo ustrojenje požežke ratarnice, zemaljske pivnicei osnovao loznjake u Senkovcu i Gjurgjevcu kao i vinograd križevačkog |