DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 238 —


već kod grada šumari i s´ kojim uspiehom? b) Koliko se je
za to vrieme kod grada šumara promienilo i zašto? c) Što su
isti šumari uzradili i stvorili?


Odgovor na ta pitanja ostavljam onim, koje ista zanimaju.


Osim navedenog nepovoljno je dielovala na gospodarstvene
odnošaje i ta činjenica, što se čuvanje šuma povjeravalo Ijudem,
ovomu zvanju nedorastlim, koji nisu imali niti tjelesne, a još
manje duševne sposobnosti za to, budud su se namještali ljudi
za lugare, koji su pali na teret gradskoj obćini, pa da štogod
zavriede gradu — kako se to liepo mislilo — poslati su
takvi ljudi u šumu da ju čuvaju, da budu gradu od još većeg
tereta.


Ostali odnošaji tih brdskih šuma iztaknuti su jur naprvo
i veoma su slični odnošajima onih šuma u ravnici.
Zanimalo bi mnogog i sadanje gospodarstveno stanje tih
šuma.
Zaključujuć, želim svaki napredak i na polju šumskogospodarstvenom
liepoj gradskoj obćini požežkoj.


0 škodljivosti djetlića.


Poznato je, da je prof. Dr. B. Alt um još prvo 18 godina
napisao brošuru o škodljivosti djetlića, ponajpače od Picus
maior i Picus martius. Akoprem su se mnogi glasovi proti
tomu digli, da bi naime djetlić oštećivao kljucanjem i zdrava ,
ne samo bolestna stabalca, ipak Dr. Altum nije popustio u
svojem nazoru.


On je naime prije 18 godina tvrdio, da đjetlići riedka,
umješana stabalca — listače medju četinjačama i obratno —
tako izkijuju, da ista usljed toga izgube sposobnost za tehničko
drvo. Zašto djetlić baš na takova umješana i riedko se nalazeća
stabalca, akoprem su ista zdrava i nikakovih kukaca u njima
ne ima navaljuje, tumači Dr. Altum time, što vanredna boja




ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 239 —


kore djetlića privlači, te on misli, da je ta kora boležljiva i
usljed toga napadnuta od zareznika, udara danomice na takova
stabalca. Takova oštećenja su veoma znatna, a puno puta nije
izključeno, da se stabalce posuši ili posve zahiri. Najnovije svoje
dokaze pribavio si je Dr. Altum u Chorinskom srezu sastojedem
od bora i kroz koji revier vodi Oderberžka chausseja. Uz tu
cestu posađjene su prvo tri godine jake mladice kalifornijskog
javora (Negundo californicum), te je do danas na toj circa
1 kl. dugoj cesti : slabo oštećeno 96, jako oštećeno 58 i veoma
jako oštećeno 21 stabalce, dočim je 51 stabalce ostalo poštedjeno.
Pošto po opažanjima Dr. Altuma ta oštećenja pravi jedan
jedini djetlić, koji za vrieme leženja ima svoj ograničeni revir,
kojega svaki dan, tražeći kukce, obidje, to će se takovom oštećivanju,
koje se proteže lih na vanredna stabla, najlaše tim
načinom na put stati, ako se dotični djetlić sa dalekozorom konstatira
i onda ustrieli. Drugo sredstvo je to, da se u dotičnoj
okolici pronadju gnjezda djetlićeva i ista zabrtve, tako da ne
može na drugu godinu u toj okolici gnjezditi. Dr. Altum priznaje
i sam, da će se mnogi šumar težko latiti puške, da ustrjeli
djetlića, nu on da ipak ostaje kod svojega mnienja, a to glasi:
Djetlići koriste šumi malo, škode joj više, nego koriste;
cielo njihovo djelovanje je po šumu indiferentno.


Toliko Dr. Altum.
Je li se kod nas u Hrvatskoj i Slavoniji djetlić gdjegod
štetnim pokazao, nije mi poznato; u Slavoniji barem djetlić je
tako riedka ptica, da obilazeći danas srez, ili ga čovjek opazi,
ili ne opazi u šumi. Lakše ga je naći u voćnjacima; ali ni to
niesam nigdje čitao, da bi oštetio mlade voćnjake. Jedna jedina
šumska šteta, koju sam pronašao, jeste ta, da je djetlić nakljuvao
šišku (hrastovu), da izvadi iz nje ličinku. Takovu je
šišku učvrstio u brazgotine hrastove kore, i obkljuvao ju toliko,
dok je došao do ličinke. Ona izkljuvana praznina (gubitak)
iznaša circa 20"/o sveukupne šišarice. Takova oštećivanja
lakše je naći onda, kada je šišarica slabo, nego li, kada je
obilno urodila. Ne bih ni ja na to došao, da niesam slučajno




ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 240 —


na jednom hrastu dvije takove u koru utisnute i izkljuvane šišarice
našao. Tražeći pomnjivo, našao sam ih nekoliko takovih
i na zemlji. Je li još koji od gg. čitatelja na to oštećivanje naišao ?


Sada ćemo se još osvrnuti na onu hipotezu Dr. Altuma
po kojoj on misli, da djetlić navaljuje na riedka, umješana stabalca
radi raznolike im kore, u misli, da je ta kora, buduć
drugačija od ostalih stabala boležljiva i da usljed toga skriva
u sebi ličinka i kukaca.


Iz toga bi sliedilo, da djetlić ne razpoznaje zdravo stablo
od bolestnoga, odnosno, da ne zna, na kojem će stablu svoju
hranu naći nego ih mora sve od reda pretražiti. Sam Dr. Altum
protivi se tomu, priznajući da bi djetlići brzo .izginuti morali,
kada ne bi znali, na kojem će stablu svoju hranu naći, naime
na bolestnom, a ta bolestna stabla udaraju u oči i sa različnom
bojom kore i ostalimi vanjskim! vidljivimi znaci, za to da na
takova stabla djetlići izravno lete.


Da je tomu tako, t. j . da djetlić dobro razpoznaje zdravo
stablo od bolestnoga, to se mora priznati, jer to je uvjet njegovom
obstanku. Nu pita se sada: kako bi se taj isti djetlić
mogao dati varati pukom bojom kore, te držati posve
zdravo stabalce za bolestno; pukom yanjštinom dan na dan
dati se zavadjati, da će naći hrane tamo, gdje je ne ima?
Toga ne možemo nikako vjerovati, jer to bi bilo proti prirodnomu
zakonu, pošto mislimo, da nije samo oko, odnosno vid
ono ćutilo, koje djetlića do hrane vodi, nego još nekoja druga
ćutila, s kojima on brzo razaznati može, ima li tu što za njega
ili ne ima. Radi toga ne možemo se uvjeriti, da bi rečena hipoteza
Dr. Altuma u obće mogućna bila.


U ptičjem svietu postoji još jedan analogan slučaj, naime
sliedeći: poznato je, da svraČak (Lanius) nabode uhvaćenog
kukca na trnov šilj. Do sada se je držalo, da to svračak čini
samo onda, kada je sit, te samo suvišne kukce nabada. Nu
sada se je dokazalo, da to svračak baš iz protivnih razloga
čini, on nabada kukce radi toga, da lakše dodje do drugih kukaca,
koji podju oblietati usmrdjeli kadaver uabodenoga kukca.
Onaj kukac je dakle neka vrst njegove meke.




ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 241 —


Primienimo li taj svračkov «običaj», na onaj djetlićev; uzmemo
li nadalje u obzir, da svako stvorenje ide lih za tim,
da proširi i osigura uvjete svojemu obstanku, da ne poznaje
nikakove brige i zadaće do vlastitog održanja, tada bi se usudili
zaključiti: da djetlid zdrava stabalca samo za to
kljuje, da usljed toga obole, i da kaotakova budu
napadnuta od kukaca. Na taj način brinuo bi se djetlid
isto tako, kao i svračak za svoju hranu. Kao što rekosmo već,
u našoj domovini ne opažava se šteta od djetlića, nu uzme li
se u obzir bogatstvo naše domovine na šumama i voćnjacima,
koji djetliću dosta hrane pružaju, onda bi to moglo biti donekle
dokazom, da se djetlić samo ondje sa m brine za svoj
obstanak, gdje u prirodi nije za nj dovoljno poskrbljeno.


J. K.
LISTJ^KI-


Osobne viesti.


ImenOTanja. Ban kraljevinah Hrvatske, Slavonije! Dalmacije obnašao
je imenovati šum. pristava petrovaradinske im. obćiue Gjur u Stoja novića
i šumar, vježbenika iste imovne obćine Gjuru Gjurića
kot. šumarima kod II. banske imovne obćine i to: prvog sa sjedištem
u Dvoru, a drugog u Mečenčani, nadalje šumar: tehničkog dnevničara


II. banske imovne obćine Antuna Tomljenovića šum vježbenikom kod
iste imovne obćiae.
Umro. t Mirko pl. Halper Sigetski. Na dne 17. svibnja


0. g. preminuo je u Zagrebu nakon dugotrajne bolesti Mirko pl. Halper
Sigetski, umirovljeni odsječni savjetnik kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade,
u 66 godini dobe svoje. Pokojnik je kroz dugi niz godina upravljao II (narodno-
gospodarstvenim) odsjekom kr. zem. vlade, kojemu je odsjeku bilo
dodieljeno i kr. šum. nadzorničtvo za nadziranje imovno-obćinskih šuma
u bivšoj vojnoj krajini, kao i šumarski referent za šume bivšeg starog
provincijala. Bio je obće poznat kao dobar rodoljub, uzoran činovnik, te
kao neumoran pregalac za sve, što je smatrao da je pravo, liepo i koristno.
On je medju ostalim proveo ustrojenje požežke ratarnice, zemaljske pivnicei
osnovao loznjake u Senkovcu i Gjurgjevcu kao i vinograd križevačkog