DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 230 — gospodarstvene jedinice takodjer razdieliti u manje dielove, koji će obuhvaćati po više odjela i u kojih će se dielovih sječa kretati unutar ustanovljenog sječivnog doba (Umlaufszeit). Stvaranje malih sjekoreda u takovih dielovih i izmjenično vodjenje sječe u istih može posve odpasti, jer se tu netreba uzeti nikakovi obzir na to, da sječa na pojedinih mjestih dulje vremena miruje, ili da se sječna površina umanji, kao što to biva kod gospodarenja sa čistim sječama. Kod prebornog šumarenja može se sječivno doba upotriebiti kao regulator za godišnje i decenalne sječne površine isto tako, kao i obhodnja kod gospodarenja sa godišnjim sječama. Biti će s toga shodno ako i kod prebornih šumah sjeenu površinu pojedinih decenijah sravnimo sa normalnom sječnom površinom za to doba. O kakovom točnom obdržavanju ove potonje, naročito kod neuredjenih sastojinskih odnošaja, moći će tim manje govora biti, što nam u prebornin šumah površina sama ne prodaje nikakovo mjerilo glede količine užitaka, a usljed toga ne pruža nam ona niti jamstvo za potrajno uživanje šuma. Ako se zahtjeva manje više strožija potrajnost u užitcima, morati će se s toga u prebornih šumah uz sječnu površinu upotrebiti još i njeki drugi regulator kod ustanovljivanja užitnog etata, koji će se morati izvesti iz prirasta i sadašnje drvne zalihe; nu o tom ćemo pobližje razpravljati u sliedećem poglavju. Sto se tiče visine sječivnog doba (Umlaufszeit) u prebornih šumah, to će se ista moći kretati u vrlo uzkih granicah. Kod prostranijih prebornih šuma ne smije ona biti prekratka, da se godišnja sječa ne proteže preko velikih površina, a sdruge strane niti predugačka, jer bi uslied toga nastala suviše velika oprečnost u dobnim razredima a i prevelika bi se površina svaki put posjeći morala, što bi stojalo u protuslovju sa naravju preborne šume. Ova potonja zahtjeva, da bude u svakoj sastojini barem četiri do pet dobnih razreda jasno izraženo. Sječivno doba neće smjeti biti s toga veće od jedne petine najviše četvrtine onoga |