DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 218 — čivost ustanovljuje se tu najjednostavnije i najbolje t. z. po stotkom zrelosti (uputnik, Weiserprocent). Biti će svrsi shodno, ako se dotične sastojine pri tom još razdiele u «bezuvjetno sje6ive» i u takove, koje su doduše dosegle granicu sječivosti, ali se bez znatne štete mogu još jedan decenij ostaviti na panju (Judeich. ih zove «dvojbeno» sječivimi), te prema tomu i posebice izkažu. Osim toga trebalo bi u opazci toga izkaza ili u posebnom prilogu označiti, koje od tih sječivih sastojina mogu se k sjeČi privesti možda tek onda, kada budu u smislu sječnog reda pred njimi nalazede se sastojine posječene ili kada budu prije oko istih provedeni obsjeci (Lossiebe), nadalje da li možda postojeća prometna sredstva zasada još ne dopuštaju koristonosno unovčenje sastojina*. Tako zvane «sječivosti» (Haubarkeitsalter), koja je pri sastavljanju sječnih osnova kod dosadanjih uredjenja igrala odlučujuću ulogu, nisam hotio ovdje navlas da spominjem, jer doba sastojine nije jedina okolnost, koja bi bila odlučujuća za njenu sječivost, kao što ona ni kod preborne šume ne odlučuje o sječivosti pojedinih stabala. Za stanovite odnošaje rastenja i stanovite tržne prilike može se doduše opredieliti sječivost, koja bi odgovarala obćem prosjeku sastojina, po kojoj bi se onda mogla i visina obhodnje ustanoviti; nu kod pojedinih sastojina ne može jedino njihova starost odlučivati o tom, da li su za sječu dozrele ili ne, da li je koristnije, ako ih prije ili kašnje posječemo. U prvom od tih dvajuh slučajeva biti će sastojine za sječu dozrele, a u drugom pako ne, bez obzira na to, da li one sječivnu dobu, koja je prosječno odmjerena, još niti dosegle nisu, ili su ju već prekoračile. Isto tako kao što se to čini kod gospodarenja sa godišnjim sječama i njegovim manje više jednako dobnim sastojinama, * Judeich razlikuje (vidi članak „Uber den Wert đer Periodeneintheilung" Tharander forstliches Jarbucli 1868) vrlo sgodno izmedju sječivne zrelosti (Hiebsreife) i izmedju sječivne sposobnosti (Hiebsfahigkeit) njeke sastojine. Ova potonja ne ima se samo prosudjivati gledom na sježni red, nego, i to u većoj mjeri, i obzirom na izvozne troškove; to vriedi naročito za malene sastojine, gdje bi se u svrhu izvoza drva morala još posebna prometila sagraditi. |