DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 218 —


čivost ustanovljuje se tu najjednostavnije i najbolje t. z. po


stotkom zrelosti (uputnik, Weiserprocent).


Biti će svrsi shodno, ako se dotične sastojine pri tom još
razdiele u «bezuvjetno sje6ive» i u takove, koje su doduše dosegle
granicu sječivosti, ali se bez znatne štete mogu još jedan
decenij ostaviti na panju (Judeich. ih zove «dvojbeno» sječivimi),
te prema tomu i posebice izkažu. Osim toga trebalo bi
u opazci toga izkaza ili u posebnom prilogu označiti, koje od
tih sječivih sastojina mogu se k sjeČi privesti možda tek onda,
kada budu u smislu sječnog reda pred njimi nalazede se sastojine
posječene ili kada budu prije oko istih provedeni obsjeci
(Lossiebe), nadalje da li možda postojeća prometna sredstva
zasada još ne dopuštaju koristonosno unovčenje sastojina*.


Tako zvane «sječivosti» (Haubarkeitsalter), koja je pri sastavljanju
sječnih osnova kod dosadanjih uredjenja igrala odlučujuću
ulogu, nisam hotio ovdje navlas da spominjem, jer doba
sastojine nije jedina okolnost, koja bi bila odlučujuća za njenu
sječivost, kao što ona ni kod preborne šume ne odlučuje o
sječivosti pojedinih stabala.


Za stanovite odnošaje rastenja i stanovite tržne prilike
može se doduše opredieliti sječivost, koja bi odgovarala obćem
prosjeku sastojina, po kojoj bi se onda mogla i visina obhodnje
ustanoviti; nu kod pojedinih sastojina ne može jedino njihova
starost odlučivati o tom, da li su za sječu dozrele ili ne,
da li je koristnije, ako ih prije ili kašnje posječemo.


U prvom od tih dvajuh slučajeva biti će sastojine za sječu
dozrele, a u drugom pako ne, bez obzira na to, da li one sječivnu
dobu, koja je prosječno odmjerena, još niti dosegle nisu,
ili su ju već prekoračile.


Isto tako kao što se to čini kod gospodarenja sa godišnjim
sječama i njegovim manje više jednako dobnim sastojinama,


* Judeich razlikuje (vidi članak „Uber den Wert đer Periodeneintheilung"
Tharander forstliches Jarbucli 1868) vrlo sgodno izmedju sječivne zrelosti (Hiebsreife)
i izmedju sječivne sposobnosti (Hiebsfahigkeit) njeke sastojine. Ova potonja ne
ima se samo prosudjivati gledom na sježni red, nego, i to u većoj mjeri, i obzirom
na izvozne troškove; to vriedi naročito za malene sastojine, gdje bi se u svrhu izvoza
drva morala još posebna prometila sagraditi.