DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1896 str. 3 <-- 3 --> PDF |
tsmat iM Eili Br. 5. u ZAGREBU, 1. svibnja 1896. God. XX. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 8 for.; za ´/a stranice 4 for.; za ´/a stranice 2 for. 70 novo.; za ´A stranice 2 for. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. Izpod Kleka. Osvrt na šumarske, trgovačke, lovačke prilike i neprilike. Godinu 1894/95. i 1895/6. neće ni drvotržci pa usljeđ toga ni naše šumarstvo ubilježiti medju povoljne, jer je god. 1894/95. bio uslied silnih mećava i neprestanog padanja sniega izvoz šumskih proizvoda nemoguć i pošto se u naših brdskih predjelih ponajpače računa na zimski izvoz, jer se tečajem zime imadu razne pilane obskrbiti sa potrebnimi trupci barem na vrieme od pol godine, a paropile dapače i na tri četvrtine godine. Osim toga se računa, da se tečajem zime najdeblji trupci na saonicah izvesti imadu, buduć da je upravo gola nemogućnost jače trupce ljeti na kolima i slabima putevima (tako zvanima vlakama) do sagradjenih cesta izvesti. Da pako bude drvotržcem bezposlena lanjska zima jošte teža, a onako dugotrajna jošte dulja, nudjale su se za bukovinu na Rieci takve ciene, kao još nikad prije, naime za 100 komada tavoleta uso Messina plaćalo se monte 11 for.; kod prodaje na škart 12 for.; na 100 komada testona 30—36 for. te se nije osobito gledalo, ako je roba već i prešla (stoekig) bila. U naših šumah i onako prevladava bukovina nad jelovinom i radi toga je osobito za manje domaće drvotržce trgovina sa bukovom robom izdašnija i mjerodavnija. U neposrednoj blizini Ogulina razpili se na trima paropilama tvrdke Neuberger i sin, zatim na pilanah ležećih na potoku Dobri i njegovim pritocima do 90.000 m´ bukovine; dr |
| ŠUMARSKI LIST 5/1896 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 166 — varska tvornica u Vrbovskom, koja proizvadja tavolete gulenjem, troši godišnje takodjer barem 10.000 m´. Uz takovu prodju, naravno, da ne poznajemo pitanja glede unovčivosti bukovine za tvorivo, pa ako još dodam, da se za izradbu trupaca za pilenje tavoleta ne traže možda bukve po izboru, i nadalje, da se prodana bukovina sbilja racijonalno izradjuje, tada će mi sigurno mnogi šumar sa izvrstnom bukovinom, ali slabom prodjom zaviditi blizinu mora. S druge strane, koliko nam blizina mora koristi, toliko nam opet kotlinasti, krašoviti terrain muke zadaje, jer godimice guta silan novac za gradnju cesta, puteva i vlaka. Državna šumska uprava sagradila je tečajem zadnjih 15 godina ovdje do 100 kilometa solidno gradjenih, po svih pravilih tehničke znanosti traciranih cesta, kojima pad nigdje ne prelazi 6"/o, a sav taj trošak izdan je, da se dotični šumski predjeli pristupnijima naprave. Usuprot uprava imovinskih šuma ne troši puno na cestogradnje; za oto se mora dotični kupac t. j . drvotržac sam pobrinuti. Akoprem bi za sada sastavljeni obračun izkazivao probitak za imovnu obćinu prama državnoj šumskoj upravi, to ipak držimo, da su investicije uložene u gradnju cesta opravdane i koristonosne. Drvotržac, gradeći put, brini se za svoju momentanu potrebu, pa ako se takvi preko brda i dolina vodeči putevi neprestance popravljali ne budu, izgubiti će se za kratko vrieme bez traga, jer ih voda silnih proljetnih i jesenskih kiša raznese. Usuprot solidno gradjene ceste utvrde se u skoro, pa makar i privremeno izvan uporabe stajale, biti će ipak od koristi za budućnost, kada se drvosječi u njihovu blizinu povratili budu. Godina 1895/96. sa malenim sniegom i oštrom zimom bila je opet kao stvorena za izvoz šumskih proizvoda, ali evo ti inog jada, jelonna se po gotovo ili samo uz bezcienu* unovčiti može a i ciene bukovine pale su na posve nizke grane: plaća se naime za 100 komada tavoleta uso Messiua 8 for. a Za jelove piljenice plaća se monte 36—40 nov6. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1896 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 167 — škart po 6 for. 50 nč.; uz takve ciene drvotržci raditi ne mogu pa se zato svi laćaju izradbe duga i ine ciepane robe. Tavolete upotrebljuju se za pravljenje škrinja, u kojima naranče odpremaju; prodaju se dakle izključivo u Italiju, a glavna su im tržišta Messina, odakle im i ime, i Palermo. Slabi prirod na narančama biti će kriv ovom silnom padanju ciena. Tavoleta uso Genua, koje se rabe za pravljenje škrinja, u kojima se tjestena roba (makaruni i t. d.) odprema, traži se samo neznatna množina, te iste niesu kadre, da našoj trgovini za ovu godinu pomenuti manjak nadomjeste. Zato je svako poremećenje prodje sa bukovinom tim osjetljivije, što u Italiji ne ima znatnijeg kapitala, pa je s toga našim tzgovcem težko držati dugo u zalihi bukovu robu, koja se i onako brzo kvari, tim više, što većini drvotržaca manjkaju shodna skladišta, gdje bi robu racijonalnije sušili, te se usljed toga moraju zodoToljiti primitivnim sušenjem na zraku. Pošto su se sada svi dali na proizvodnju ciepane robe, to postoji opravdana bojazan, da će i njoj usljed hiperprodukcije ciena pasti. Nu u koliko smo glede unovčivosti tvorivog bukovog drva svladali donekle potežkoće kraškog terraina, to nam ogrievno drvo još uviek zadaje radi svoje neunovčivosti najvećih briga. Akoprem se hvat drva u Zagrebu plaća sa 14—16 for , na Rieci pako sa 15—18 for. a mi ovdje nekako u sredini izmedju Zagreba i Rieke stojimo, ipak se ne možemo sa našim ogrievnim drvom nikuda maknuti. Usljed terrainskih potežkoća troškovi su proizvodnje tako veliki, da se ogrievna drva samo u najbližoj blizini gradjenih cesta proizvadjati mogu, pa za to nije nikakovo čudo, da se u samom Ogulinu hvat drva sa 10 for. plaća unatoč tomu, da leži u neposrednoj blizini državnih i imovnih šuma. U gorskom kotaru unovČuju se bukova drva u pobliže ležećih predjelih za palenje ugljena, koji se na kolih neposredno do mora t. j . Bakra i Kraljevice do vaza ; u udaljenijih šumah od mora neće drvotržci da zagrizu u ovu trgovinu i ugljen že |
| ŠUMARSKI LIST 5/1896 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 168 — Ijeznicom odpremaju, jer bi bila u tu svrhu potrebna znatnija investicija za pripremu skladišta i nabavu vreća, gdje i onako kod posla sa ugljenom treba vazda početkom svake godine priličnu glavnicu u promet staviti. Naravno, da se kod nas ugljen samo ljeti pali, jer kod naših sniegom obilujudih zima to inače moguće nije. Lanjske godine koračili smo u pogledu unovčivanja znatno uapred; imovna obćina promjenila je svoj sa tvrdkom Neuberger i sin sklopljeni ugovor, nagodiv se za popriečnu cienu po stablu; prodaje u državnih šumah usliedile su pako prvi put prodajom drvlja na panju. Naprama neracionalnoj prodaji uz premjerbu, koje mane smo u ovom listu već u prijašnjih godinah opisali bili, jeste to veliki korak napred u umnom gospodarstvu. Naravna stvar, da uspjeh ove prve dražbe nije bio sjajan, ta i kod prvih dražbah na hrastovinu na panju nije se ni sanjalo 0 današnjim uspjesima te prodaje. Našim drvotržcem manjka bo bez iznimke izkustvo o kur bičnom sadržaju stabala, ponajpače koliko postotaka od sveukupne drvne gromade odpada na tvorivo drvo. Taj se je postotak do sada ustanovljivao premjerbom, pa za to si nitko nije glave razbijao, da pronadje taj postotak na stojećem stablu t. j . da ga procieni. To je bilo uzrokom, da se je mnogi koji se je bolje razumio u opanke i plug, bavio sa šumom, akoprem je od šumskog posla malo znao. Usljed novog načina prodaje, biti će nuždno tima kupcima ili nešto učiti, ili se okaniti kupovanja šume. Za podlogu prodaje i prociene na panju upotrebljene su bavarske skrižaljke, a cieua surovine ustanovljena je prema izkustvu polučenom na temelju izradbe prijašnjih godina. Pobi- Iježenje i prociena prodati se imajućih stabala nije u priebornoj šumi tako lahka kako se čini, jer nakon obilježbe treba kupcu kupljena stabla doznačiti i predati, a nakon toga i izradjene proizvode obilježiti, jer se bez toga obilježenja ne može, radi patvorenih čekića, nijedan proizvod iz šume propustiti. Iz |
| ŠUMARSKI LIST 5/1896 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 169 — toga uzroka nuždno je i po dva- triputa k jednomu te istomu panju doći, a to uz naše ogromne upravne kotare i drvosjeke upravo nije moguće. U svrhu da se bavarske skrižaljke uzmognu zamieniti sa lokalnimi, obavljale su prošle godine sve šumarije u području šumskog ravnateljstva u Zagrebu premjerbu oborenih stabala za sastavak kubičnih skrižaljka. Za naše kraške odnošaje pokazalo se je da su oblični brojevi bavarskih skrižaljkah previsoki, jer naravno u priebornoj šumi neće izrasti stablo tako valjkasto kao u gustom sklopu čiste sječe. Kod naših premjerbah pronašlo se, da od premjerenih bukovih stabala iste visine i prsnog promjera dosiže ili padmašuje kubični sadržaj izkazan u bavarskih skrižaljkah samo 28´´/o, od jelovih pako samo 12´´/() ; popriečno pako stajati će bukovina sa 107o jelovina pako sa 20´´/o nižje prama bavarskim skrižaljkam. Ovu bitnu razliku prouzročilo je i to, što prama našim faktičnim, odnošajem odpada iz računa surovine kod bukovine 60—80 cm., kod jelovine pako 70—100 cm. visoki panj; Bavarci su pako kod sastavljenja njihovih skrižaljka uzimali visinu panja sa 15—AA cm., iz našeg računa dakle prama njihovom odpada najvaljkastiji dio debla. Da je razlika medju jelovinom tako krupna polazi i od toga, da su naše jele skoro bez iznimke španjane t. j . po štetočincih u prijašnjih godinah zasječene, da izvadiv dio debla (špan) na ovom ustanove je li stablo kalavo ili ne; tim oštećenjem, koje se ponajviše u prsnoj visini dogadjalo, postala su ovdje stabla trbušasta i pošto će buduće prodaje opet obuhvaćati takova španjana stabla, barem dok se stara zaliha ne unovči, to bi bila redukcija promjera radi tih trbušastih stabala nedopustiva. Pošto ovdjašnji narod sada dovoljno zaslužbe ima kod šumske radnje i izvoza, ne stalo je i šumske kradje, kojom su se negda ciela sela bavila i od toga živila. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1896 str. 8 <-- 8 --> PDF |
- no - Na 17. siečnja o. g. osudjen je kr. lugar Josip Polić po kr sudbenomu stolu u Ogulinu radi prestupka prekoračenja nuždne samoobrane na kazan zatvora od tri mjeseca; ranio je naime štetočinca, koji se je protivio zaplieni ukradenog trupca i iztrgnuv lievču sa istom na lugara navalio. Buduć je bila noć, mislio je lugar, da štetočinac ima u rukama sjekiru i braneći se, rani protivnika u nogu tako, da je isti usljed krvarenja umro. Nadajmo se, da utok Polićev proti gore spomenutoj osudi neće bez uspjeha ostati. Naše na krute zime aklimatizirane srne prezimile su lanjsku težku zimu bez osobite štete, a ovogodišnja blaga zima po gotovo im neće nahuditi. Nu u našem kraškom terrainu ne može lu govora biti o redovitih lovovih, te sada, gdje nam novi lovni zakon brani košute strieljati, počima se kod nas po malo gubiti volja za lovom na srne. Bilo bi radi mjestnih ođnošaja shodno, kada bi se lovni zakon za županiju modruško riečku i ličko-krbavsku u gdjekojem pogledu promienio. Zadnjih šest mjeseci ubijeno je u županiji modruško-rieckoj sedam medjeda, što je svakako velik broj. Čini se, kao da nije još daleko vrieme, kada će toga zadnjeg orijaša ne stati iz naših šuma, a s njime će ne stati i one lovačke poezije, koju on podaje. Možda ne bi bilo s gorega, da malko više poštedimo našeg medu. Ogulin, koncem veljače 1896. J. Z. Zemljištne zajednice u Banovini, obzirom na šumsko-gospodarstvene prilike. Pitanje kraško jur je pitanjem životnim, jer se u zadnje doba kod nas pustoši i goljeti nemilo razprostraniše, ter nam je ozbiljno uzradjivati zato proti umanjivanju težatnog tla, nestajanju šumah i mah preotimajućim prirodnim nepogodam. |