DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1896 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 183 —


0 podcvieikivanju drveća.


Da se na njekojem drvedu podevietkivanje pojavljuje to
jest: da nakon dozrievšeg ploda, isto stablo u istom ljetu po
drugi put cvieta, nu od kojega cvieta plod riedko kada u
našem predjelu dozrije, jer ga mraz nedozrela ofuri, o tom pojavu
prirode biti će svakomu šumaru poznato.


U Zagrebu lanjske godine 1895. mjeseca rujna cvjetao je
jedan divlji kesten po drugi put na šetalištu savske ceste i to
na uglu kr. obrtne škole; o istom su i novine, kao o izvanrednom
pojavu pisale, pošto je svima onud prolazecim ta cvatnja
u oči udarala. Ovaj pojav na divljem kestenu nije baš običan,
kao na kakovoj vodki jabuki, šljivi i može čitatelje zanimati
tim više, pošto u tom dugačkom drvoredu samo na jednoj
strani uz cestu ima preko stotinu divljih kestena od jedne
te iste starosti, od kojih više ni jedan u podevietkivanje upustio
se nije, akoprem je položaj i temperatura svima jednaka.


Koji povod ponukalo je prirodu, da onaj na uglu stojeći
kesten i drugi put cviećem okiti, imalo bi se temeljito iztražiti,
da se prirodi u trag unidje, jer nisu svi slučaji podcvietkivanja
drveća jednaki. U vrieme podcvietkivanja svraćao sam i ja pozornost
na taj divlji kesten, te promatrajuć vanjske okolnosti,
došao sam do sliedećeg zaključka.


Godine 1891. kada je hrv.-slav. zemaljska izložba obdržavana,
svraćao sam na isti kesten moju pozornost a zašto ?
jer je bio u velikoj opasnosti za obstanak. Kako znamo, trajala
je izložba preko cielog ljeta, iza ovog drvoreda, gdje danas
stoji novi gimnazij, bilo je na onomu prostoru više krčma,
ringelšpila i druge zabave, što je sviet rado pohadjao; kako
tuj nije bilo skrbito za mokraća mjesta, to je svjetina, koja se
tud zabavljala osobito na večer uz prvi i drugi na uglu stojeći
kesten svoje nužde riešila, jer se mimo ta dva kestena, koja
su na udarcu stajala, najviše prolazilo; sutra dan, tko je tud
prolazio mogao je viditi jariigice od mokraće, koja je tlo oko
kestena u blato razmočila. U vrieme izložbe dosta sam puta




ŠUMARSKI LIST 5/1896 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 184 —


tud prolazio, misledi, da će obim divljim kestenima odzvoniti,
jer oštra čovječja mokrača, da de im nahuditi. Već u početku
kolovoza izložbene godine opazio sam, da na prvom kestenu
lišće požutkiva i opadati počimlje, dočim mu je plod podpuno
dozrio, što neobično bijaše vidjeti naprama ostalim kestenima,
koji su se još u najljepšem zelenilu nalazili. Početkom listopadada
već nije bilo na tima dvama kestenima, izim na jednoj
grani krošnje još nešto na pol zelenog lišća. Jesen i zimsko
doba nasta, kiša se češće pijavila te je zemljište oko kestena
dobro ovlažila i mokraću snagu iz tla oduzela, te su se kesteni
do proljeća opet oporavili i razlistali, ali malo ploda poneli;
nu ni listali nisu pravim zelenilom kao ostali u aleji
kesteni.


Lanjske godine (1895.) kada se je kazalište i gimnazija
gi´adila, stigla je stara sudbina opet ovog u aleji na uglu prvog
divljeg kestena. Radnici, koji su dovažanjem i izvažanjem materijala
kod gradnja zabavljeni bili, osobito pako Istrijanci sa
njihovimi dvokolicama, odmarali su se jutrom i o podne pod
tim na uglu prvim kestenom kao najbližjem, koji je dosta
hlada davao; pod istim konje su hranili, koji su pod kestenom
mokraću i balegu ostavljali, a to je trajalo cielo ljeto doklegod
su radnje trajale. Mokrača uplivala je veoma na stablo i pospješila
zrijenje ploda, koji je 14 dana prije dozrio i opao,
nego kod ostalih kestena u aleji. Medjutim mu je lišće požutilo
kao u jesensko doba i opalo i tako je taj kesten ostao
prvi bez lišća, dočim se na drugima još zelenilo. Za kratko
vrieme, koncem rujna 1895. počeo je taj kesten po drugi put
cvjetati, iz kojeg se cvieta plod izvrgao koji je već bio kao
orah velik, kad ga je zateklo hladno vrieme i mraz ga ofurio;
hoće li mu to podcvietkivanje u razvitku nahuditi, to će se
već ovog proljeća pokazati.


J. E.