DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1896 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 183 — 0 podcvieikivanju drveća. Da se na njekojem drvedu podevietkivanje pojavljuje to jest: da nakon dozrievšeg ploda, isto stablo u istom ljetu po drugi put cvieta, nu od kojega cvieta plod riedko kada u našem predjelu dozrije, jer ga mraz nedozrela ofuri, o tom pojavu prirode biti će svakomu šumaru poznato. U Zagrebu lanjske godine 1895. mjeseca rujna cvjetao je jedan divlji kesten po drugi put na šetalištu savske ceste i to na uglu kr. obrtne škole; o istom su i novine, kao o izvanrednom pojavu pisale, pošto je svima onud prolazecim ta cvatnja u oči udarala. Ovaj pojav na divljem kestenu nije baš običan, kao na kakovoj vodki jabuki, šljivi i može čitatelje zanimati tim više, pošto u tom dugačkom drvoredu samo na jednoj strani uz cestu ima preko stotinu divljih kestena od jedne te iste starosti, od kojih više ni jedan u podevietkivanje upustio se nije, akoprem je položaj i temperatura svima jednaka. Koji povod ponukalo je prirodu, da onaj na uglu stojeći kesten i drugi put cviećem okiti, imalo bi se temeljito iztražiti, da se prirodi u trag unidje, jer nisu svi slučaji podcvietkivanja drveća jednaki. U vrieme podcvietkivanja svraćao sam i ja pozornost na taj divlji kesten, te promatrajuć vanjske okolnosti, došao sam do sliedećeg zaključka. Godine 1891. kada je hrv.-slav. zemaljska izložba obdržavana, svraćao sam na isti kesten moju pozornost a zašto ? jer je bio u velikoj opasnosti za obstanak. Kako znamo, trajala je izložba preko cielog ljeta, iza ovog drvoreda, gdje danas stoji novi gimnazij, bilo je na onomu prostoru više krčma, ringelšpila i druge zabave, što je sviet rado pohadjao; kako tuj nije bilo skrbito za mokraća mjesta, to je svjetina, koja se tud zabavljala osobito na večer uz prvi i drugi na uglu stojeći kesten svoje nužde riešila, jer se mimo ta dva kestena, koja su na udarcu stajala, najviše prolazilo; sutra dan, tko je tud prolazio mogao je viditi jariigice od mokraće, koja je tlo oko kestena u blato razmočila. U vrieme izložbe dosta sam puta |
ŠUMARSKI LIST 5/1896 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 184 — tud prolazio, misledi, da će obim divljim kestenima odzvoniti, jer oštra čovječja mokrača, da de im nahuditi. Već u početku kolovoza izložbene godine opazio sam, da na prvom kestenu lišće požutkiva i opadati počimlje, dočim mu je plod podpuno dozrio, što neobično bijaše vidjeti naprama ostalim kestenima, koji su se još u najljepšem zelenilu nalazili. Početkom listopadada već nije bilo na tima dvama kestenima, izim na jednoj grani krošnje još nešto na pol zelenog lišća. Jesen i zimsko doba nasta, kiša se češće pijavila te je zemljište oko kestena dobro ovlažila i mokraću snagu iz tla oduzela, te su se kesteni do proljeća opet oporavili i razlistali, ali malo ploda poneli; nu ni listali nisu pravim zelenilom kao ostali u aleji kesteni. Lanjske godine (1895.) kada se je kazalište i gimnazija gi´adila, stigla je stara sudbina opet ovog u aleji na uglu prvog divljeg kestena. Radnici, koji su dovažanjem i izvažanjem materijala kod gradnja zabavljeni bili, osobito pako Istrijanci sa njihovimi dvokolicama, odmarali su se jutrom i o podne pod tim na uglu prvim kestenom kao najbližjem, koji je dosta hlada davao; pod istim konje su hranili, koji su pod kestenom mokraću i balegu ostavljali, a to je trajalo cielo ljeto doklegod su radnje trajale. Mokrača uplivala je veoma na stablo i pospješila zrijenje ploda, koji je 14 dana prije dozrio i opao, nego kod ostalih kestena u aleji. Medjutim mu je lišće požutilo kao u jesensko doba i opalo i tako je taj kesten ostao prvi bez lišća, dočim se na drugima još zelenilo. Za kratko vrieme, koncem rujna 1895. počeo je taj kesten po drugi put cvjetati, iz kojeg se cvieta plod izvrgao koji je već bio kao orah velik, kad ga je zateklo hladno vrieme i mraz ga ofurio; hoće li mu to podcvietkivanje u razvitku nahuditi, to će se već ovog proljeća pokazati. J. E. |