DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1896 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 126 — šume, da se urede granice budućim sječama, te ćemo biti redovito prisiljeni, da u tu svrhu, kao i za uređjenje pravilnih sjekoreda, doprinesemo manje žrtve. U drugom demo slučaju u prvom redu razdieliti dobne razrede u više manjih dielova, koji će na pose na uporabu dolaziti. U trećem pako slučaju valja nam dobro prosuditi, da li koristi, koje će nam donieti budući sječni red, ne izravnavaju znatne žrtve, koje ćemo morati doprinieti za volju toga sječnog reda i ne bi li mi mogli medjusobnu zaštitu sastojina, za kojom težimo, ostvariti i na drugi način u dovoljnoj mjeri. U pravilu pridržaje se posvuda u jednom uredjajnom razredu ili gospodarstvenoj jedinici, kako to šablona zahtjeva uvjek jedan te isti smjer sječe, koji je jednoć kao »normalni« postavljen (ponajvećma je to manje više pravilni smjer od iztoka prema zapadu) ter se ne dopušta, da se odstupi od jednom odabranog smjera, kako gledom na zaštitu čela sječa, tako i gledom na zaštitu njihovih bočina (koje nam potonje predočuju medjašeći sjekoredi, pridieljeni raznim periodam obhodnje.) Nasuprot biti će često puta ne samo dopustivo, nego dapače svrsi shodnije, ako budemo u pojedinih sjekoredi vodili sječu u različitim smjerovima; isto tako biti će to dopustivo i gledom na povremeni red sječa, kojim one u jednom i drugom sjekoredu sliede. A naročito vriedi to za paninske šume sa njihovim mnogovrstnim terrainskim oblicima, gdje sječu prilagoditi valja postojećim stojbinskim i sastojinskim prilikama. Smjer sječe ne bi se smio u takovih slučajevih podnipošto samo obćenito označiti, nego bi ga valjalo ustanoviti na pose za svaki šumski predjel prema njegovim osebujnim odnošajima. *) Mnienje, koje zastupa dr. Borggreve u svojem djelu ,Fostabschatzung´ strana 285. i si., da se u srednjoj Europi mogu smatrati pogibeljnimi samo oni vjetrovi, koji duvaju od zapada — bez svake lokalne promjene njihova smjera — i da prema tomu valja sve sjekorede udeaiti tako, da pomlađjivanje šuma u glavnom napreduje od iztoka prema zapadu, dajuć pri tom ipak prosjecima više smjer u pravcu NO—SW ili SO—NW , govorilo bi dakako u velike za to, da se gore spomenuta šablona i unapred pridrži. Tomu nasupjot moramo opetovano iztaknuti, da pogibelj od vjetra ne smije podnipošto biti jedino odluoujudi razlog za opredieljenje smjera sječnog reda, a s druge strane biti će, imenito što se tiče planinskih šuma, malo poznavalaca istih, koji bi povladili dr. Borggreve-u, kada promjenu u smjeru vjetra, koju prouzročuje konfiguracija tla planinskih krajevih, smatra prostom bajkom. |